Hrvatska u 5 godina ostala bez 57.000 radno najproduktivnijih - Monitor.hr
28.02.2017. (13:46)

Posao je negdje drugdje

Hrvatska u 5 godina ostala bez 57.000 radno najproduktivnijih

Od 2011. godine do danas broj hrvatskih građana u radno najproduktivnijoj dobi, od 19 do 40 godina, smanjen je za 57.000, a broj građana Hrvatske starijih od 75 godina u tom je razdoblju povećan za 35.000. Posljednjega dana 2016. godine, prema podacima HZMO-a, u Hrvatskoj je bilo 1.440.188 osiguranika, dakle radnika te 1.233.375 umirovljenika. Prema podacima UN-a Hrvatska je na osmom mjestu u svijetu po udjelu starijeg stanovništva – starijih od 65 godina u Hrvatskoj je 18%, a do 2025. godine taj će udjel iznositi čak 27%. Glas Slavonije


Slične vijesti

21.02. (10:00)

Sve nas je manje

U proteklih 25 godina, Hrvatska je izgubila više od 300 tisuća stanovnika, a do 2030. godine zemlja bi mogla imati čak pola milijuna stranih radnika

EU također bilježi slične demografske trendove, s gotovo tri milijuna stanovnika manje u proteklih 25 godina. Ovo je posebno izraženo u zemljama Srednje i Istočne Europe, gdje Hrvatska bilježi gubitak od 14,8 posto stanovništva, što je dvostruko više od prosjeka u regiji. Ovisnost o starosnoj strukturi stanovništva predstavlja dodatni izazov, s udjelom osoba mlađih od 14 ili starijih od 65 godina koji iznosi gotovo 60 posto. Ekonomski aspekti također su zabrinjavajući, s omjerom zaposlenih i umirovljenika koji je daleko ispod ekonomske optimalne razine. Dok se Hrvatska suočava s nedostatkom radne snage, rješenje se traži u imigraciji. Prema projekcijama Eurostata, Hrvatska bi mogla izgubiti 550 tisuća ili 14,3 posto stanovništva do 2050. godine, što će zahtijevati uvoz između 400 do 500 tisuća stranih radnika do 2030. godine. (Lider)

14.07.2020. (21:30)

Imam tri bake i tri djeda

Hrvatska među najstarijima u EU – na 100 radno sposobnih imamo 33 starijih od 65

Na svakih sto stanovnika u radno-aktivnoj dobi (od 15 do 64 godine) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godine, i po tom je udjelu osma najstarija članica EU (u Italiji je ovaj udio 36). Eurostat procjenjuje da će za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 40 starijih od 65 godina, za dvadeset godina bit će ih iznad 50 posto, a do kraja stoljeća 60 posto. Novi list

01.05.2018. (09:52)

Zahrđao posao

U 15 godina nestalo svako 7. radno mjesto u industriji

Novi list ima zanimljivu statistiku o radnicima. Službeno je broj zaposlenih danas i prije 15 godina gotovo isti, no te 2003. godine u 1,34 milijuna zaposlenih nisu bili uključeni oni u obrtu i slobodnim zanimanjima, dok najnovija brojka o 1,37 milijuna zaposlenih uključuje i 180 tisuća onih iz obrta i slobodnih zanimanja. Danas je u Hrvatskoj 1,566 milijuna aktivnog stanovništva, što je 144 tisuće manje nego prije 15 godina, ali zato ima 171 tisuću nezaposlenih manje i i 181 tisuću umirovljenika više. Turizam kao najpotentnija ekonomska grana jest rastao, ali ne tako snažno – u 15 godina broj zaposlenih u turizmu povećao se za 20 tisuća.

27.06.2017. (18:44)

Manje ljudi, manje radnika

Nastavljen pad radno sposobnog stanovništva – sad je 3.553 milijuna

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju aktivnog stanovništva, u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba porastao je za blagih 0,05 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća ili 9,6 posto.”Radno sposobno stanovništvo, osobe starije od 15 godina, spustilo se na nove rekordno niske razine, 3,553 milijuna potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od 2009.”, ističu iz RBA. Naime, u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. broj radno sposobnih niži je za 5 tisuća te je na godišnjoj razini zabilježen pad za 4,9 tisuća ili 0,1 posto. T-Portal

01.12.2015. (15:30)

Broj zaposlenih i radno aktivnih u Hrvatskoj rekordno nizak

U listopadu je u Hrvatskoj zabilježeno 1.328.838 zaposlenih osoba, 1.604.651 radno aktivni stanovnik te 275.813 nezaposlenih osoba, pri čemu su sve navedene kategorije na nižim razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što je jedino u slučaju stanja nezaposlenosti povoljan podatak. A kako se kretanje nezaposlenosti ostvaruje pod utjecajem više čimbenika (pri čemu su značajni oni koji nisu povezani sa zapošljavanjem, već su rezultanta postroženja uvjeta kojima se dobiva status nezaposlene osobe pri HZZ-u ili ekonomske emigracije), i taj se podatak relativizira te ujedno sugerira kako se loša bazična stanja na tržištu rada ne mijenjaju, što je zapravo i sasvim očekivano pri ovako niskim i nesigurnim razinama dinamike oporavka gospodarske aktivnosti. Netipično kretanje administrativne nezaposlenosti ocrtava i usporedba podataka o nezaposlenosti praćena alternativnom metodologijom (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada), koja prvi put otkad postoje podaci pokazuje višu razinu nezaposlenosti od administrativnih podataka (u prvoj je polovini godine broj nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bio viši za oko 16 tisuća osoba).

Istodobno je administrativni broj zaposlenih u listopadu bio na najnižoj razini (u usporedbi s istim mjesecima ranije) otkako postoje donekle relevantni podaci za usporedbu (od 1996. godine). Pritom je u pravnim osobama (koje zapošljavaju oko 80 % ukupno zaposlenih) radilo 1 119 093 osobe, što je 4,9 tisuća manje u odnosu na prošlu godinu. Daleko najveće godišnje smanjenje u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u djelatnosti građevinarstva (koje zapošljava oko 6 % svih zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u listopadu ove godine radilo 68 225 osoba, 3 555 osoba manje nego u istom mjesecu prošle godine. Apsolutno smanjenje zabilježeno je i u trgovini (koje zapošljava oko 16 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u listopadu bilo zaposleno 176 831 osoba, 1 984 osobe manje nego istog prošlogodišnjega mjeseca. U prerađivačkoj industriji (koja je pojedinačna osnovna djelatnost koja zapošljava najviše – oko 18 % svih zaposlenih u pravnim osobama), u listopadu je registrirano 196 378 zaposlenih, što je 1 041 zaposleni manje nego prošle godine.

S druge strane, kada se promatraju osnovne djelatnosti, godišnji rast je ograničen na tek nekoliko uslužnih, a najznačajniji je zabilježen u turizmu (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane) gdje je broj zaposlenih porastao za 3 483 tisuće osoba.

Broj zaposlenih će u okvirima sezonskih kretanja padati do sljedećeg proljeća prema razini od 1,30 milijuna, a prema trenutnim procjenama, mogao bi pasti i ispod nje. Sada je sve izvjesnije i da će s prosječnim brojem zaposlenih, koji se procjenjuje na oko 1,33 milijuna (najniža razina od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća), 2015. godina postati sedma uzastopna godina pada administrativnog broja zaposlenih. Iako će podaci iz alternativnog izvora i alternativne metodologije (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada) pokazati vjerojatno povoljnije podatke o zaposlenosti (u prvoj polovini godine zabilježen je rast koji se nastavlja na rast iz prethodne godine), Hrvatska će ipak ostati među trima članicama EU s najnepovoljnijim pokazateljima tržišta rada (uz Grčku i Španjolsku).

„Podaci za listopad pokazuju smanjeni broj zaposlenih, aktivnog stanovništva te broja nezaposlenih, što pokazuje da se stanje na tržištu rada u osnovi ne mijenja, tako da će 2015. godina biti sedma uzastopna godina u kojoj je zabilježen pad broja zaposlenih. Time Hrvatska, uz Grčku i Španjolsku, ostaje među trima članicama EU s najnepovoljnijim stanjem na tržištu rada“, komentira HGK.

02.11.2015. (11:06)

Zaposlenih 12.000 manje, aktivnost na povijesnom minumumu

U rujnu su u Hrvatskoj zabilježene 1.345.682 zaposlene osobe, 1.605.141 ekonomski aktivni stanovnik te 259.459 nezaposlenih osoba. Sve navedene kategorije na tržištu rada na nižim su razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što znači da dinamika kretanja nezaposlenosti i zaposlenosti ne korespondiraju, što pak upućuje na zaključak kako na registriranu nezaposlenost značajno utječu „ostali“ faktori uz zapošljavanje, uglavnom oni koji su proizašli iz strožih odredbi Izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji je stupio na snagu početkom prošle godine. To rezultira i smanjenjem kontingenta aktivnog stanovništva koji je u ovogodišnjem rujnu bio na povijesno niskoj razini (barem otkad postoje mjesečni podaci za donekle relevantnu usporedbu, a to je od rujna 1996. g.), s pooštrenim trendom pada unatrag dvije godine.

Administrativni broj zaposlenih u rujnu je bio na najnižoj razini (u usporedbi s istimmjesecom) od 2000. godine, a u odnosu na prošlu godinu bilo je 12,2 tisuće zaposlenih manje. Pritom je u pravnim osobama (koje zapošljavaju oko 80% ukupno zaposlenih) radilo 1.124.660 osoba, što je 6,9 tisuća manje u odnosu na prošlu godinu. Najveća negativna apsolutna razlika u odnosu na prošlu godinu zabilježena je u djelatnosti građevinarstva (koje upošljava oko 6% svih zaposlenih u pravnim osobama). Tamo je, naime, u rujnu ove godine radilo 68.759 osoba, 3.202 osobe manje nego u istom mjesecu prošle godine. Nešto niže apsolutno smanjenje zabilježeno je u trgovini (koje upošljava oko 16% ukupno zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u rujnu bilo zaposleno 178.459 osoba, 2.237 manje nego istoga prošlogodišnjeg mjeseca. U prerađivačkoj industriji (koja je pojedinačna osnovna djelatnost koja zapošljava najviše – oko 18% svih zaposlenih u pravnim osobama) u rujnu je registrirano 196.334 zaposlenih, što je 1.603 zaposlena manje nego prošle godine.

S druge strane, više zaposlenih u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u nekim uslužnim djelatnostima, najviše u turizmu (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane), gdje je broj zaposlenih porastao za 2,4 tisuće.

Nije teško predvidjeti da će broj zaposlenih pod utjecajem sezonskih kretanja padati do sljedećeg proljeća, a njegova bi se razina krajem godine mogla vrlo blisko ponovno približiti razini od 1,30 milijuna, pa čak i pasti ispod nje. Na razini prosjeka 2015. godine, broj registriranih zaposlenih zasigurno će ostati niži, što će biti sedma uzastopna godina njegova pada, s najnižom razinom od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, procjenjuje HGK.

01.07.2015. (13:46)

Manje nezaposlenih, više zaposlenih

I prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, porastao je broj zaposlenih osoba (2,3%) i aktivnog stanovništva (1,5%), dok je broj nezaposlenih osoba pao (-2%). Ujedno je smanjena i stopa nezaposlenosti za 0,6 postotnih bodova, do razine od 18,1%, podaci za Državnog zavoda za statistiku.

No, razine nezaposlenosti i dalje su vrlo visoke, kako su i zaposlenost, a osobito aktivnost, još vrlo niske, a ovi pozitivni pomaci preskromni da bi značili oporavak tržišta rada. Naime, promatrano prema stanju u prvom kvartalu 2008. godine, podaci pokazuju koliko je dalek put do povratka na te razine, a kamoli njihovo prestizanje (stopa nezaposlenosti je viša za čak 8,1 postotni bod). Hrvatska je članica EU s trećom najvišom stopom nezaposlenosti. Naime, prema desezoniranim mjesečnim podacima, u svibnju je stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 15,8%, viša je zabilježena samo u Španjolskoj (22,5%) te u rekordnoj Grčkoj (gdje se stopa kreće i dalje iznad 25%).

Suprotno od anketnih, registrirani podaci hrvatskog tržišta rada za prvi kvartal (izvor podataka za nezaposlene je HZZ, za zaposlene u pravnim osobama mjesečno istraživanje DZS-a, a za aktivne poljoprivrednike i zaposlene u obrtu HZMO) pokazuju godišnje smanjenje svih kontingenata na
tržištu rada (nezaposlenih i zaposlenih, pa onda i aktivnog stanovništva), uslijed čega je i stopa registrirane nezaposlenosti ostala gotovo nepromijenjena (rast za 0,03 postotna boda). Naime, broj nezaposlenih je na godišnjoj razini počeo padati u drugom kvartalu prošle godine, no istodobno je pad nastavio i broj zaposlenih kao i aktivnog stanovništva. Tako je i u prvom kvartalu ove godine broj nezaposlenih bio niži (za 53,8 tisuća), ali i broj zaposlenih (za 18,8 tisuća) te slijedom toga i aktivno stanovništvo (72,6 tisuća) u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Bez obzira na izvor i metodologiju, može se zaključiti kako značajnijih pomaka na tržištu rada u biti nema, a činjenica je da ih zapravo i ne možemo očekivati prije uspostave održivog oporavka proizvodnje i investicija. osvrće se HGK.

11.06.2015. (13:26)

Snažno pada nezaposlenost, ali ne i zaposlenost

Svibanj je mjesec kada se obično realizira najoštrije mjesečno smanjenje broja nezaposlenih osoba uslijed najsnažnijega sezonskog zapošljavanja povezanog s turističkom sezonom (oko 20-25 posto ukupno zaposlenih „sezonaca“ zapošljava se u svibnju). Tako je bilo i ovoga svibnja: uz zaposlenih 10,2 tisuće osoba na sezonskim poslovima, ukupan je broj nezaposlenih pao za 21,7 tisuća osoba. U odnosu na svibanj prošle godine, sezonsko je zapošljavanje bilo nešto snažnije (za 9,1%), ali je i mjesečni pad nezaposlenih bio nešto manji (za 19,1%). No, razina nezaposlenosti, s 275 381 osobom, ostaje visoka. Iako je taj broj manji nego prošle godine (-15,9%), nezaposlenost je i dalje znatno viša nego u nekoliko prethodnih godina (u odnosu na 2008. godinu, broj je nezaposlenih viši za 42,6 tisuća osoba ili 18,3%).

Naime, registrirana nezaposlenost je, nakon pet godina kontinuiranoga rasta, na godišnjoj razini počela padati prije četrnaest mjeseci, u trenutku i dalje nepoboljšanih tržišnih fundamenata, ubrzana nizom faktora (nešto manja dinamika ulaska na evidenciju nezaposlenih pri HZZ-u iz radnog odnosa koji je bio znatno oštriji u ranijim razdobljima krize kada su tvrtke prilagođavale manje rashode smanjenjem troška rada, snažniji odljev s evidencije HZZ-a iz drugih razloga osim zapošljavanja, snažnije zapošljavanje mladih bez staža na osnovi EU programa „Garancija za mlade“, pojačana dinamika odljeva na osnovi zapošljavanja u inozemstvu, nešto jače sezonsko zapošljavanje…). Iako je pad nezaposlenosti svakako povoljan statistički podatak, treba ga procjenjivati u kontekstu kretanja ostalih varijabli na tržištu rada koja ostaju nepovoljna. Naime, paralelno s padom nezaposlenosti pada i brojnost kontingenta aktivnog stanovništva (koji je u travnju bio na rekordno niskoj razini), što je rezultanta daleko blažeg rasta zaposlenosti od pada nezaposlenosti: tijekom prva četiri mjeseca broj je nezaposlenih pao za 19,7 tisuća, dok je broj zaposlenih porastao za neusporedivo manjih 3,7 tisuća. To je razlika od gotovo 16 tisuća osoba koje su „nestale“ negdje na putu iz nezaposlenosti, a aktivno stanovništvo se reduciralo za 26 tisuća osoba. Očekujemo da će se takvi trendovi produžiti i u nastavku godine te rezultirati vrlo blagom korekcijom registrirane nezaposlenosti naniže, ali i dalje bez značajnijeg oporavka zaposlenosti i aktivnosti.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Svibanj već uobičajeno bilježi najoštrije mjesečno smanjenje nezaposlenih osoba pod utjecajem sezonskog zapošljavanja na početku turističke sezone. Broj nezaposlenih je smanjen za 15,9% u odnosu na svibanj prošle godine, ali je nezaposlenost i nadalje znatno viša nego prethodnih godina. Zbog daleko blažeg rasta nezaposlenosti od pada nezaposlenosti tijekom prva četiri mjeseca ova godine, pada i brojnost aktivnog stanovništva (u travnju je bio na povijesno niskih 1,603 milijuna)”, zaključuje HGK u svom priopćenju