Hrvatski znanstvenici otkrili da gljive mogu pomoći u liječenju kostiju - Monitor.hr
21.09.2016. (15:55)

Bravo!

Hrvatski znanstvenici otkrili da gljive mogu pomoći u liječenju kostiju

Neke ljekovite gljive mogu usporiti razgradnju i poboljšati izgradnju kostiju na prirodan i neškodljivi način, pokazalo je znanstveno istraživanje. Za ovo značajno otkriće zaslužan je Laboratorij za mineralizirana tkiva Medicinskog fakulteta u Zagrebu na čelu s prof. dr. Slobodanom Vukičevićem. Novi list


Slične vijesti

10.03. (20:00)

Priroda ima rješenje za sve

Mikoriza: Simbioza gljiva i korijenja kao alternativa gnojivima i pesticidima

Najnoviji eksperiment proveden je u Švicarskoj, na većoj površini, u polju. Pokazao je, navodi Agrarheute, da može pomoći u održavanju ili čak poboljšanju prinosa bez dodatne gnojidbe i upotrebe pesticida. Ona može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikoriza je unesena u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 posto bolji prinos na četvrtini polja. Djeluje i kao zaštita protiv štetnika koji slabe biljke. No, nema dodatne koristi na poljima gdje određene kulture same po sebi nisu dovoljno jake. Agroklub

02.02. (15:00)

Kava s micelijem

Mushroom cups: kava s gljivama splitskog proizvođača hit u Hrvatskoj

Pionir kave s gljivama u Hrvatskoj je Mushroom Cups, splitski brend koji je 2017. osnovao Stipe Režić nakon što je počeo istraživati gljive i njihova ljekovita svojstva. Danas Mushroom cups proizvodi 4 varijacije kave s gljivama i jednu varijaciju kakaa s gljivama. Proizvode se od divljih ili organski uzgojenih gljiva, pri čemu se ističu ekstrakti lavlje grive, čage i kordicepsa – gljiva s poznatom poviješću stimulativnih i ljekovitih svojstava. Iako se ova vrsta kave može biti bilo kada, savjet glasi da ju se ipak ne pije 6 sati prije spavanja. Green

14.11.2023. (15:00)

Šumsko meso

Ne morate jesti sintetičko meso, ima prirodna alternativa

Žive u svim mogućim šumama, na svim kontinentima, ima ih bar 100.000 vrsta, još ih ni znanost nije sve prebrojala, razlikuju se od kraja do kraja – gljive su bile i ostale važne za ljude, posebno za poljoprivrednike. U prirodi, tu su, blizu, treba samo zaći u šumu. Negdje su jelo, negdje lijek, negdje začin, čak vrlo skup. Uspješno zamjenjuju meso u prehrani. U početku su rasle u šumama gdje im je prirodno stanište, bez ikakvog utjecaja ljudi, nitko ih nije uzgojio. Plemstvo ih je jelo kao specijalitet, a seljačka sirotinja, kad nije imala puno hrane za izbor. Pored oko 300 vrsta jestivih, postoje na tisuće nejestivih (jer su neukusne), a i onih ekstremno otrovnih, poznatih još antičkim narodima. Po narodnom vjerovanju, koje je znanost potvrdila, svaka jestiva gljiva ima svoju otrovnu blizankinju. Jestive gljive sadrže proteine, vlakna, antioksidanse, beta glukan, koji smanjuje rizik od dijabetesa, većinu vitamina B grupe, važnih za imunitet i pravilno funkcioniranje živčanog sustava, bakar i kalij. Neke vrste navodno mogu usporiti napredak Alzheimerove bolesti. Agroklub

22.10.2023. (12:00)

*Intro glazba iz Dosjea X*

Mistične neobične gljive koje svijetle u mraku

Određene vrste gljiva oslobađaju sjaj svjetla zahvaljujući kemijskoj reakciji u kojoj se molekula luciferina oksidira u oksiluciferin pri čemu se oslobađa svjetlost. Ova pojava karakterizira i neke životinjske vrste, no kod njih je pojava svjetlosti jasna – služi za orijentaciju, privlačenje plijena ili kao obrana. No, kod gljiva se ova pojava još uvijek istražuje. Postoje pretpostavke da gljive svijetle kako bi privukle kukce koji će im pomoći u širenju spora. U svijetu gljiva ta se pojava naziva lisičja vatra, a javlja se uglavnom među gljivama koje rastu na trulom drveću. Green donosi cijeli popis.

06.09.2023. (12:00)

Na kraju te popapaju gljive, ma priroda je prekrasna

Budućnost pogreba: Živi lijes od gljiva

Kako bi se razgradio jedan lijes u zemlji treba proći više od deset godina. Ta je misao potakla jednog Nizozemca da osmisli „živi lijes“ koji se razgrađuje brže i nije štetan za okoliš. Napravljen je od micelija gljiva, a pridonosi procesu razgradnje tijela u zemlji, dok u isto vrijeme uklanja otrovne tvari iz tla. U obliku je obične kutije i treba mu deset dana da naraste, a da se razgradi tek dvije godine. Za izradu ovakvog lijesa, Bob i njegov tim miješaju željenu vrstu micelija s organskim supstratom u kalupu. Micelij jede ovaj supstrat, stvarajući trodimenzionalnu strukturu koja raste kako bi ispunila oblik plijesni u kojoj se nalazi. Za to je potrebno otprilike sedam dana. Kada se položi ispod zemlje, razgradit će se unutar 45 dana. Green

17.06.2023. (15:41)

Video: kako se pravilno beru vrganji

06.06.2023. (11:17)

Sezona je vrganja, pripremiti udobnu odjeću, pletenu korpu i pravac – šuma

25.05.2023. (19:00)

Ekološki Super Mario za biljke

Top pet prirodnih fungicida

Prirodni fungicidi se lako pripremaju, sastojci poput sode bikarbone, češnjaka, kamilice su dostupni, a nisu štetni za uzgajane biljke. Kao preventivno sredstvo protiv plamenjače i pepelnice bit će nam potrebna jedna žlica sode bikarbone, 1 l mlijeka i 5 do 10 l vode. Vrlo učinkovit fungicid se može pripremiti od češnjaka. Djelovat će i kao insekticid i biostimulator. Dovoljno je nekoliko češnjeva usitniti, nije ih potrebno guliti, i preliti sa 1 l vode. Ostavi se da odstoji najmanje 12 h, preko noći. Gotovo sredstvo se procijedi. Pripravak od ljuski crvenog luka dat će najbolju zaštitu od plamenjače. Dovoljno je 200 g lukovine potopiti u 10 l vode. Dobra je i kamilica, čije suhe cvjetove preliti s litrom proklučale vode. Ima i fungicid od tri vrste povrća. Za više recepata posjetite Agroklub

11.10.2022. (01:00)

Mnogima omiljena šumska poslastica

VIDEO: Spremate se za berbu gljiva? Evo par korisnih savjeta

Ne postoji bezveze izraz “raste ko gljive poslije kiše”. Upravo nakon zadnjih kiša mnogi su se uputili u šumu kako bi ubrali vrganje, sunčanice i druge jestive gljive. Valja pripaziti da se ne uberu one otrovne. Nedavno je objavljena i korisna knjiga o otrovnim gljivama, napisana na stručan način. Kako tvrdi stručnjak u priloženom videu, najbolje je otići u bukovu šumu, koja je trenutno najbogatija gljivama. Uz naravno, dozvolu Hrvatskih šuma koju možete ispuniti i isprintati online.

18.05.2022. (09:00)

Lunarne tajne

Raos: Ima li gljiva na Mjesecu?

Teorija je stara, ali su problemi novi. Ako je do nas došao komadić Marsa, kako ćemo u njemu pronaći tragove života? Ili, na drugi način: uzmemo li stijenu s Mjeseca, možemo li u njoj pronaći tragove života sa Zemlje, jer je razumno pretpostaviti da i Zemlja obasipa Mjesec svojim stijenama kao što Mjesec obasipa nju. Znanstvenici su pomiješali osušene kolonije jednostanične gljive Cryomyces antarcticus sa smjesom minerala koja sastavom odgovara Mjesečevom tlu (regolitu) te ih 16 mjeseci izložili nedaćama svemirskog vakuuma i zračenja pričvrstivši ih za Međunarodnu svemirsku stanicu. Prvi znak uspjeha istraživanja bio je nalaz da se spektar melanina nije promijenio, što znači da bi melanin bio dobar biomarker za pronalaženje tragova života na Mjesecu no i na drugim tijelima Sunčevog sustava. Nenad Raos za Bug.