Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Infražuto-plavo
Hrvatskoj dosad iz EU milijardu eura za željeznicu, ceste i mostove
Hrvatska je iz europskih fondova dobila miljardu eura za velike infrastrukturne projekte. Redom: 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, 297 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Križevci – državna granica, 170 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, 134 milijun eura za obnovu i dogradnju Zračne luke Dubrovnik. I kod malih stvari se skupi puno novaca: 22,1 milijun eura za most za Čiovo, 7 milijuna eura za most na Savi kod Svilaja, iz europskog proračuna novac stiže i za gradske obilaznice (oko Vodica npr.), no glavnina će i ubuduće stizati za željeznicu. Večernji