Igrao s Ronaldom u Manchester Unitedu, danas je mljekar: Ne bih se nikada mijenjao s njim - Monitor.hr
27.09.2021. (14:00)

Sretni mljekar

Igrao s Ronaldom u Manchester Unitedu, danas je mljekar: Ne bih se nikada mijenjao s njim

Sad sam mljekar i prodajem mlijeko za kašu. On još uvijek igra nogomet. To je ludo. Dva razdvojena svijeta. Ne bih se mijenjao s njim. Veoma sam sretan i upravljam svojom sudbinom. Vraćao sam se s vjenčanja, imali smo novorođenče i rekao sam da supruzi da se želim oprostiti od nogometa. Bilo je to olakšanje. Imao sam dovoljno novca za šest mjeseci ili godinu. Danas Eckersley živi u Totnesu, prelijepom mjestašcu na jugozapadu Engleske.
– Imamo svoju kuću, svoj vrt, sadili smo i radili si hranu. To je poput grada bez ceste. Radi se o zajednici od 40-ak ljudi. Svi su vegetarijanci i sve je 100 posto prirodno. Imamo 22 zaposlena i želimo postati najveći distributer mlijeka u Engleskoj. 24 sata


Slične vijesti

20.03. (14:00)

Na mladima sreća ostaje

Indeks sreće: Hrvatska na 63. mjestu od 143 zemlje, mladi su kod nas osjetno sretniji od starijih ljudi

Finska drži tron već sedmu godinu, a tradicionalno je slijede ostale nordijske zemlje, Danska, Island i Švedska. Na samom dnu je Afganistan. Primijećen je daleko snažniji osjećaj sreće među mlađima od 30 godina nego među starijima iznad 60 godina. Hrvatska je prema percepciji sreće mladih na visokom 14. mjestu s ocjenom 7,116, no kad je riječ o starijoj populaciji tek je na 80. mjestu s ocjenom 5,137. Ti podaci objašnjavaju se generacijskim i dobnim učincima, s obzirom da starija populacija nosi ožiljke iz ratova 90-ih. N1

09.02. (09:00)

Mali krug velikih ljudi

Dunbarov broj: Istraživanje otkriva koliko socijalnih kontakata imamo i koliko nas prijatelja čini sretnima

Dunbarov broj predstavlja ograničenje veličine društvenih skupina koje pojedinac može održavati. Konkretno, Dunbar je predložio da ljudi imaju tendenciju održavati stabilne socijalne odnose s oko 150 drugih ljudi. Ova brojka je postala poznata kao “Dunbarov broj 150”.Ova ograničenja proizlaze iz fizioloških i kognitivnih ograničenja ljudskog mozga. Održavanje složenih socijalnih odnosa, s emocionalnom povezanošću i povjerenjem, zahtijeva određenu količinu kognitivnih resursa. Dunbar smatra da se taj broj može podijeliti u različite krugove, gdje manji krugovi uključuju bliže odnose, dok se veći krugovi odnose na šire društvene kontakte. No, 150 je brojka za širi krug ljudi, a uži krug bliskih nam ljudi podrazumijeva do pet ljudi. Istraživanja su pokazala da oni ljudi koji i u starijoj dobi imaju 3 i više prijatelja iskazuju više razina sreće i zadovoljstva. Novi list

11.08.2023. (14:00)

O tome govorim kad govorim o trčanju

Trkačka euforija – znanost iza ljubavi prema trčanju

Kako piše portal Live Science, promjene u fiziološkom stanju koje se pojavljuju vježbanjem uključuju subjektivne osjećaje poput boljeg raspoloženja i općenitog osjećaja dobrobiti, ali i neke mjerive promjene u tjelesnoj ‘kemiji’. Posebno se velika pažnja posvećuje jednoj specifičnoj grupi kemikalija povezanih uz rekreaciju: endorfinima. Oni pomažu opuštanju tijela i smanjuju osjećaj boli, čime se može objasniti zašto se ljudi i nakon iscrpljujućeg treninga ili utrke ipak osjećaju dobro. No, postojao je problem: endorfini ne prelaze iz krvi u mozak, pa ne mogu biti izravno povezani s osjećajem sreće. Stoga su krenuli istraživati dalje, i našli cijeli sklop lipida zvanih endokanabinoidi i neurotransmitera koji nisu ranije bili povezani s utjecajem vježbanja na različita tkiva. Oni slično endorfinima mogu utjecati na raspoloženje, ali osim toga prelaze i prepreke između krvi i mozga. Tportal

09.07.2023. (01:00)

U cvijetu starosti

Tajna sreće: probaj misliti kao starija osoba

Stariji ljudi sretniji su nego ljudi srednjih godina i mlađi, pokazuje novije istraživanje. Iako se misli da umirovljenici više ne mogu raditi i na teret su sustavu, danas to i nije toliko čest slučaj. Neki od njih dobro zarađuju. Općenito, stariji ljudi bogati su iskustvom i mudrošću. Možda su sporiji zbog godina, ali to ne znači da ne mogu doprinijeti mlađoj radnoj snazi. Iako se starenje često povezuje s depresijom, demencijom i anksioznošću, događa se svojevrsni paradoks: unatoč padu fizičkih i psihičkih funkcija, to se ne može reći za razinu sreće. Ispada da s godinama depresija, anksioznost, ali i stres i ljutnja – opadaju. Psychology Today

25.05.2023. (08:00)

Osvajanje milijuna na lutriji neće vas učiniti dugoročno sretnim, ali nešto drugo hoće

31.03.2023. (09:49)

Najsretniji ljudi i dalje žive u Finskoj, Danskoj, Islandu…

25.12.2022. (08:00)

Često zapravo ne želimo dobiti ono što mislimo da želimo, već samo želimo - nastaviti željeti

Slavoj Žižek: Zašto biti sretan kad možeš biti zanimljiv?

POSLOVNI DAROVI ZA STRANCE: Što je, kada i na koji način primjereno pokloniti | Samo lijepo i zabavno, ugodno i korisno

Između ostalih svojih filozofskih opredjeljenja, Slavoj Žižek podupire Lakanovu psihoanalizu. Doista, njegov drugi doktorat je iz psihoanalize, a velik dio njegova rada počiva na određenim psihološkim pretpostavkama. Kada govori o “želji”, pristupa joj na lakanovski način. Lacan, a time i Žižek, tvrde da “želja” ne želi dobiti ono što želi, već želi nastaviti željeti. Dobivanje onoga što želite ne zadovoljava “želju” na način na koji jedenje zadovoljava glad. “Želja” samo želi željeti. Ako svoju ideju sreće temeljite na ispunjavanju određenih želja, nikada se nećete uspjeti osjećati zadovoljno. I brojne škole mišljenja tvrde da je postizanje sreće proces bez kraja. S druge strane, Nietzsche je tvrdio: “Onaj tko ima za što živjeti, može podnijeti gotovo sve.” Logoterapija austrijskog psihijatra Viktora Frankla usredotočena je na ideju da je potraga za smislom glavni pokretač života. Žižek se na određeni način slaže s njima: on odbacuje hedonizam i promiče ideju da su druge stvari, poput smisla, važnije za naše zadovoljstvo od pukog dobivanja onoga što želimo. Buka/Bigthink

03.01.2022. (17:00)

Eh, kad ima koke za izvoz

Gallupov index sreće: Najsretnija zemlja je Kolumbija

Svake godine organizacija Gallup objavljuje ispitivanje, gdje su ljudi najsretniji i koliko je nade za sljedeću godinu. Indonezija je zemlja u kojoj su ljudi najviše optimistični, a u Turskoj je najviše pesimista. Zemlja s najviše sretnih ljudi je Kolumbija, a s najviše nesretnih Afganistan. Deutsche Welle donosi razgovor sa šefom Gallup istraživanja Kančom Stojčevim: “Najsretnija zemlja nije među najbogatijim niti među najrazvijenijim zemljama svijeta. Kolumbija je prva sa 79% upitanih koji se osjećaju sretnima. U pravilu su tu među vodećima zemlje s mlađim stanovništvom. Bogatija društva su obično starija i manje sretna…

21.06.2021. (14:00)

Očekivanja su spoileri

Znanstvenici o tajni sreće: Ne očekujte previše i biti ćete sretni

Ekipa s University College London otkrila je da su za sreću bitne sve one ‘općenite’ formule i savjeti – kao na primjer više sna, vježbanje, zdrava prehrana, meditacija ili provođenje više vremena s obitelji – no ni to ne usrećuje baš svakog isto, pa su pokušali pronaći jednu stvar koja bi bila zajednička svim ljudima. “S obzirom da znamo kako ljude usrećuje igranje igara, htjeli smo vidjeti može li nam igra dati detaljnije informacije o kompleksnosti sreće, a do sada smo shvatili da nam sreću uvelike određuju naša očekivanja – rekao je voditelj istraživanja pod nazivom Happiness Project. On je objasnio da je njegov tim kod 18.420 ljudi koji su zaigrali igru primijetio da im razina sreće nije toliko ovisila o tome koliko dobro im je išlo, već o tome je li im išlo bolje nego su očekivali. Visoka očekivanja su velika ‘kočnica’ sreći, ‘najzdravije’ je uvijek imati realistična očekivanja. Ako kažu znanstvenici, a prenosi Daily Mail, a njih sažeto prenosi Večernji onda mora da je istina. Evo, već sutra to možete provjeriti na utakmici Hrvatske i Škotske. Prolaz grupe nije minimum već sreća neizmjerna.