Umjesto slavlja estetike, 61. Venecijanski bijenale započeo je povijesnim kaosom pod temom „U nižem tonalitetu“. Čak 27 nacionalnih paviljona zatvoreno je zbog masovnog prosvjeda umjetnika protiv sudjelovanja Rusije i Izraela te loših radnih uvjeta. Uz ružičaste dimne bombe i sukobe s policijom, manifestaciju je uzdrmala i kolektivna ostavka žirija zbog pritisaka talijanske vlade, što je dovelo do otkazivanja dodjele nagrada. Ovogodišnje izdanje potvrdilo je da su u Veneciji geopolitički sukobi i moralna odgovornost institucija u potpunosti zasjenili samu umjetnost, pretvorivši Giardine u političko borilište. tportal
U venecijanskoj palači Zorzi svečano je otvoren hrvatski paviljon na 61. Venecijanskom bijenalu, gdje nas predstavlja umjetnica Dubravka Lošić. Izložba pod nazivom “Potaknuta strahom i ljepotom”, čiji je kustos Branko Franceschi, donosi retrospektivni presjek njezinog četrdesetogodišnjeg rada – od sirovog željeza do mekog tekstila. Kroz slike-objekte, Lošić spaja modernizam i postmodernu, pozivajući posjetitelje da nadvladaju strah i prigrle ljepotu. Ministrica Nina Obuljen Koržinek istaknula je važnost umjetničkog glasa u teškim vremenima, nadajući se da će u Veneciji, unatoč politizaciji, na kraju ipak pobijediti čisti dijalog i umjetnost. Jutarnji
“Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima”: tako je glasio naslov Venecijanskog bijenala 2019. godine. Sedam godina, par većih ratova, jednu pandemiju, jedan genocid i jednu umjetnu inteligenciju kasnije, reklo bi se da je kletva uspjela. Štoviše, bila je toliko uspješna da se na kraju poput bumeranga vratila pa zakačila sam Bijenale, čije novo, 61. izdanje ovih dana najavljuju protesti i zabrane, bojkoti i prozivke, sudske tužbe i ostavke, otvorena pisma i zatvorene izložbe… Najvažniji među bijenalima nije ni otvoren, a sukobi, ostavke i zabrane se nižu. Velika peticija protiv povratka Rusije, protesti protiv izraelskog paviljona, otkazivanje dolaska južnoafričke predstavnice, polemike oko antisemitizma u Australiji, a uza sve to i dva skandalčića u srpsko-hrvatskoj koprodukciji: Boris Postnikov donosi pregled nazanimljivijih vijesti vezanih uz ovogodišnji Venecijanski bijenale za Novosti. In other news, Artsy, BBC, New York Times…
Ovogodišnji Bijenale, pod palicom pokojne kustosice Koyo Kouoh, fokusira se na marginalizirane glasove izložbom In Minor Keys. No, tišinu „mola“ nadglasala je politička bura: EU prijeti sankcijama Italiji zbog sudjelovanja Rusije, dok kontroverze prate i paviljone Izraela te Južne Afrike. Regiju predstavljaju Mladen Bundalo (BiH), Dubravka Lošić (Hrvatska) i Predrag Đaković (Srbija), istražujući teme identiteta i traume. Dok Vatikan uz Brian Enoa slavi misticizam, manifestacija ostaje poligon na kojem se estetska ljepota bori s brutalnom globalnom stvarnošću i diplomatskim ucjenama. DW… Sudjeluje rekordnih 100 zemalja, uključujući debitante poput Katara i Vijetnama. Manifestacija s tradicijom od 1895. godine danas više ne prodaje radove izravno, već nagrađuje najbolje Zlatnim lavovima. Unatoč ratovima i pandemijama koji su kroz povijest mijenjali njezin ritam, Bijenale ostaje ključno sjecište umjetnosti, politike i globalnog dijaloga. Art News
Austrijska umjetnica Florentina Holzinger šokirala je posjetitelje Venecijanskog bijenala 2026. instalacijom Seaworld Venice. Središnji motiv performansa je performerica koja, viseći naglavačke, vlastitim tijelom poput bata udara u golemo brončano zvono s natpisom “TEMPORA O MORES”. Ovaj radikalni spektakl u austrijskom paviljonu upozorava na klimatsku krizu i rast razine mora. Kroz jet-skije, vjetrokaze i zatvorene sustave preživljavanja, Holzinger spaja aktivizam s tjelesnom izdržljivošću. Umjesto puke senzacije, umjetnica nudi surovu viziju budućnosti u kojoj se turizam, tehnologija i ekologija sudaraju u potopljenom gradu, tjerajući publiku na suočavanje s vlastitom odgovornošću. Free Press Journal, Index
U prostorima UHA-e i DAZ-a predstavljena je knjiga “Intelligence of Errors: Foundations and Fieldnotes”, koja dokumentira hrvatski nastup na 19. Venecijanskom bijenalu arhitekture. Publikacija je djelo interdisciplinarnog kolektiva Institut grešaka, predvođenog povjerenicom Idom Križaj Leko. Knjiga kroz eseje, ilustracije i fotografije analizira kako prostorne i političke pogreške mogu postati resursi za nove razvojne paradigme. Na promociji su sudjelovali članovi autorskog tima i urednici, istaknuvši projekt kao ključan doprinos suvremenom promišljanju društveno-tehničkih sustava. Izdanje nudi dubinski uvid u teorijsku bazu i samu realizaciju lanjskog paviljona. Vizkultura
Vlatka Horvat umjetnica je koja se u svom radu, koristeći različite medije i forme izražavanja – od skulpture, instalacije, crteža, kolaža i fotografije do performansa, videa, pisanja i izdavaštva – bavi rekonfiguriranjem prostora i društvenih odnosa koji u njemu djeluju. Na toj postavci nastaje i njezin najnoviji projekt Priručnim sredstvima kojim predstavlja Hrvatsku na 60. Venecijanskom bijenalu. Usprkos okviru čitave manifestacije koja se bazira na reiteraciji nacionalnih odrednica, država i granica, mi otvaramo pitanje pripadanja na osnovi nekih drugih načela. Sama struktura nacionalnih paviljona naglašava tko je odakle, tko gdje pripada. Ta se pitanja često postavljaju u kontekstu migracija, pogotovo kad se načela pripadnosti i identiteta dovode u pitanje ili postaju višeslojna i maglovita. Kulturpunkt
Ove godine je za glavnu izložbu Umjetničkog bijenala zaslužan Brazilac Adriano Pedrosa, prvi Latinoamerikanac koji je ikada bio na ovoj prestižnoj poziciji. Ideja glavnoga kustosa: on želi prikazati umjetnost iz manje privilegiranih i manje industrijaliziranih regija globalnog juga. Sam slogan potječe od pariškog umjetničkog kolektiva Claire Fontaine, koji ga je proizveo kao neonski znak na 53 različita jezika. Oni sada svijetle u “Arsenalu”. Brutalni masakr izraelskih civila od strane terorističke organizacije Hamasa 7. listopada 2023. godine, praćen izraelskim ratom protiv Hamasa u Pojasu Gaze s desecima tisuća civilnih žrtava, polarizira svijet kulture. Međutim, koncept i sudionici glavne izložbe Bijenala odlučeni su mnogo prije ove eskalacije: Izrael, koji od 1950. ima svoj paviljon u Veneciji, ove godine prikazuje izraelsku umjetnicu Ruth Patir, rođenu u New Yorku 1984. „Paviljon plodnosti“ govori o majčinstvu. Ruth Patir je međutim objavila da će paviljon biti otvoren za javnost tek kad se dogovori prekid vatre u Pojasu Gaze. DW Sudjeluje i Hrvatska, projektom “Priručnim sredstvima” Vlatke Horvat (tportal)
Danas počinje 17. po redu Bijenale arhitekture u Veneciji, a Hrvatsku predstavlja tim arhitekata pod vodstvom Idisa Turata. Okosnica hrvatskog paviljona je industrijsko naslijeđe iz Rijeke, a predstavlja ga više od tri tone težak stoljetni bunker. Uz bunker, u paviljon “Togetherness/Togetherless” doputovali su i drugi riječki ready-madeovi industrijskog podrijetla. Odnos zajednice i pojedinca, krov kao krov nad glavom, koji zapravo čini tu zajednicu, načinjen od rekonstruirane potkonstrukcije barke, pojedinac kao soba za pojedinca u bunkeru i trup broda iz brodogradilišta 3. maja, također rekonstruirana priča, rekla je Ida Križaj Leko, autorica izložbenog postava (HRT). Naš je paviljon konceptom i idejom odgovor na temu bijenala “How will we live together” kustosa Hashima Sarkisa. (Super1)
Zagrebačko kino Europa od danas, šestu godinu zaredom, donosi filmove s Venecijanskog filmskog festivala – osam atraktivnih talijanskih filmova, a program otvara klasik Smrt u Veneciji (1971.) Luchina Viscontija. Do subote slijede povijesna drama Capri-Revolucija o povijesnim buntovnicima, Proročanstvo pasanca o životnim nedaćama besciljnog tridesetogodišnjaka, komedija Najsretniji mladić na svijetu, Iznenada jednog dana o tinejdžeru koji sanja o tome da postane nogometna zvijezda, kriminalistička drama Bezimena priča, a program zatvaraju dva dokumentarca – 24/25 sličica u sekundi o filmu i televiziji te 1938. Drukčiji o rasnim zakonima koje je 1938. godine uveo fašistički režim. Ulaz na otvorenje je besplatan, inače 20 kuna. T-Portal…