Izložba "Što bi nam priroda rekla kad bismo postavili prava pitanja?" - Monitor.hr
17.04. (18:00)

Ugodni razgovori s prirodom

Izložba “Što bi nam priroda rekla kad bismo postavili prava pitanja?”

Izložba potiče na drugačiji dijalog o preživljavanju i koegzistenciji ljudskih i ne-ljudskih vrsta. Kroz temeljito istraživanje, kustosica Ivana Meštrov stvorila je prostor za promišljanje o suradnji s ne-ljudskim vrstama. Inspirirana knjigom belgijske filozofkinje Vinciane Despret Što bi nam životinje rekle kad bismo postavili prava pitanja, izložba poziva na razmišljanje o novim perspektivama života u suglasju s prirodom. Kroz raznolike radove umjetnika, posjetitelji se potiču na promišljanje o vlastitom djelovanju u svijetu danas. Dok istražujemo dublji dijalog s prirodom, izložba nas podsjeća da su tihi razgovori i pažljivo slušanje ključni elementi istinske koegzistencije. Raspored događanja na izložbi pročitajte ovdje. (Kulturpunkt)


Slične vijesti

15.05. (13:00)

Napokon nešto lijepo

Izložba “Od boemstva do vječnosti” donosi stotinjak umjetničkih djela velikih majstora

Danijela Ucović, kustosica galerije The Hub of Fine Arts rekla je da izložba donosi dašak Europe s početka 20. stoljeća i koncipirana je da bude edukativna, ali i lijepa. Djela iz naše kolekcije nalaze se u enciklopedijama i izlagana su u najvećim svjetskim muzejima, MoMA-i, Ermitažu, Albertini, Royal Academy of Arts London i sretni smo što jedan njezin dio možemo prikazati u Zagrebu, napomenula je. Fondacija okuplja predstavnike najvažnijih stilova tog razdoblja, odnosno modernizma, a temelji se na sjecištu različitosti perioda u kojemu su se miješali stilovi, što je predočeno i na izložbi, od apstrakcije i kubizma do fovizma i impresionizma. HRT

25.02. (20:12)

Lenjinov spomenik od 19 metara raskomadan je u 129 dijelova. Glava od 4 tone u postavu je neobične izložbe

24.02. (12:00)

Nekad je to bila vojska prava

Prva izložba o pionirima nakon raspada Jugoslavije ukazuje na to da socijalizam ipak prestaje biti “neželjena baština”

Izložba Pioniri maleniCrtice iz života pionira kroz zbirke Hrvatskoga školskog muzeja autorice Kristine Gverić svoje puno značenje i vrijednost dobiva u aktualnom društvenom kontekstu i s obzirom na to kakva sjećanja na socijalizam ona posreduje. Nadalje, riječ je o prvoj izložbi o povijesti djetinjstva i školovanja u socijalizmu organiziranoj u Muzeju od početka 1990-ih i raspada SFRJ, ali ne i prvoj na tu temu u preko sto i dvadeset godina dugoj povijesti te institucije. Premda sve te aktivnosti nisu dovoljne da se izbrišu ožiljci prisilne amnezije iz 1990-ih i relaksira kolektivno pamćenje, one su ipak pokrenule stvari s mrtve točke. Kulturpunkt

22.11.2023. (12:32)

Otvorena je izložba “FEROPOLIS”, o zgradama FER-a

14.11.2023. (19:00)

Dobro promišljena provokacija

Putujuća izložba „Misterij Banksyja“: Hommage bez originala

Znaju ga i oni koje umjetnost inače ne zanima baš puno. Muškarac čija je anonimnost njegov zaštitni znak, čovjek kojeg se smatra autorom čuvenih grafita, a spektakularnim akcijama, kao što je uništavanje svog vlastitog djelanakon što je prodano na dražbi za poveću svotu novca, Banksy je postao nešto kao Robin Hood svijeta umjetnosti, duh slobode, istovremeno i kritičar i šaljivdžija. Doživeti Banksyjev rad, a da to nije na posteru ili na Instagram-nalogu samog umjetnika, nije lak potvat. Ulična umjetnost je kratkog vijeka, to je priroda te umjetničke forme. Lakše od putovanja po svijetu je otići na neku Banksyjevu izložbu. Kako je umjetnikova slava rasla, sve su brojniji bili pokušaji da ga dovede u muzejske prostore. Jednu izložbu je Banksy čak i autorizirao – pod naslovom „Cut & Run” i uglavnom je pokazivala šablone koje umjetnik koristi za prskanje sprejom. Trenutna izložba je neautorizirana, a vidjelo ju je više od dva milijuna ljudi. Što o tome misli sam Banksy ili je i on u tajnosti povezan s njezinom organizacijom, nije poznato. DW

13.06.2023. (01:00)

Najava izložbe

Lady Rosa of Luxembourg (2001.) Sanje Iveković ispred MSU-a

Retrospektiva velike umjetnice Sanje Iveković se otvara u četvrtak 15. lipnja u MSU Zagreb. Izložba se zove Works of Heart (1974.–2023.) Trudna memorija predstavlja zagrebačku verziju slavnog rada umjetnice Lady Rosa of Luxembourg (2001.) posvećenog ženskom doprinosu antifašističkoj borbi. Zajednički elementi su pozlaćena skulptura trudne žene, postolje i skupina rodno određenih alegorijskih i uvredljivih riječi koje se nižu oko podnožja spomenika. Posve novi element popis je svih imena žena koje su proglašene narodnim heroinama Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji iz Drugog svjetskog rata. Telegram

06.06.2023. (13:00)

Angažirani street art

Izložba Banksyja u Zadru

Banksy je jedan od najkontroverznijih umjetnika suvremenog dobiva, prvenstveno zato što njegov identitet nikad nije potvrđen. Smatra se da je rođen 1974. godine u nekom malom gradiću pored Bristola, ali za njega se vežu dvije kontradikcije. Prva se odnosni na činjenicu da je istovremeno i slavan i anoniman. Druga se odnosi na njegov odnos prema vrijednosti umjetnina, posjedovanju i samoj prirodi umjetničkog djela. Organizator izložbe je kolekcionar sa slovenskom adresom, David Rjazancev iz Deva Puri Gallery. S obzirom na to da je Banksyja nemoguće dobiti da organizira ili autorski odobri izložbu, a zbog autorskih prava 90% izložbi o njemu ne izlažu ono što je on napravio, izlažu se digitalni posteri što je slučaj i u Zadru. Grazia

11.05.2023. (01:00)

Tolerancija nije isprazna riječ, već način života

Mirko Ilić: Desničari lakše nađu zajednički nazivnik jer im je temelj vrlo mali

“Mislim da do nas fašizam može stići prije nego klimatske promjene jer se brže širi…Taj moralni dio koji ostane u glavi od kućnog odgoja trebao bi se pojaviti i kad hoćeš nacrtati kukasti križ na zidu. Kad se razina morala cijelog društva sruši, onda ti vrhovi ostanu stršati, jer su bili tamo, ali je voda pala pa se vidi dno. Kad se dno vidi, tad se ljudi osile; mladi koji nemaju posla nađu pleme u kojem se mogu tući i razbijati. Postoji stara izreka koja kaže da kada stavite tri ljevičara zajedno, oni naprave četiri partije; a kad stavite tri desničara zajedno, oni govore o boji uniforme. Desničari su puno bolje organizirani, njima je lakše naći zajednički nazivnik jer im je temelj vrlo mali. Puno ih je lakše organizirati i prodati, zato oni kad god je kriza, isplivaju na površinu.”, kaže poznati dizajner, ilustrator i crtač stripa Mirko Ilić. Aljazeera

27.03.2023. (19:00)

Aktivisti, gledajte i učite

U muzeju zakrivili slike kako bi ukazali na klimatske promjene

Nedavno su klimatski aktivisti ciljali stakleni zaslon koji štiti sliku Gustava Klimta u Bečkom muzeju, a oni su im sada odgovorili izložbom pod nazivom “Par stupnjeva više“. Riječ je o izložbi u muzeju Leopold na kojoj su slike nakrivljene nekoliko stupnjeva kako bi skrenuli pozornost na prijetnju globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, javlja Reuters. U okviru izložbe nakrenuli su 15 slika, uključujući slike Klimta te austrijskog velikana Egona Schielea, uz prateće tekstove koji skreću pozornost na učinak koji bi globalno zagrijavanje za više od 1,5 stupnjeva Celzijevih, u odnosu na predindustrijske razine, imalo na krajolike prikazane na njima. Odgovor je to na vandalizam klimatskih aktivista koji su u studenom umrljali staklo ispred slike Gustava Klimta “Smrt i život“. Green