Jaka oluja praćena tornadom poharala jučer Njemačku i Češku - Monitor.hr
21.05.2022. (22:00)

Noćas stiže i do Hrvatske?

Jaka oluja praćena tornadom poharala jučer Njemačku i Češku

Jučerašnja oluja praćena tornadom u zapadnoj Njemačkoj usmrtila je najmanje jednu osobu, 60 je ozlijeđenih i počinjena je velika šteta. U prolasku tornada u Paderbonu ozlijeđene su 43 osobe, od kojih deset teško. Njemačka heavy-metal grupa Rammstein morala je prekinuti koncert u Leipzigu na 30 minuta zbog nevremena. Posjetiteljima je 45 minuta nakon početka koncerta rečeno da se sklone, a za 15-ak minuta mogli su se vratiti u arenu. Večeras su i u Hrvatskoj mjestimice mogući kiša ili pljuskovi s grmljavinom, uglavnom u središnjim i istočnim predjelima gdje je lokalno moguće i nevrijeme. Zbog toga je za sjeverozapad unutrašnjosti, Slavoniju i Baranju DHMZ izdao narančasto upozorenje. Najavljuju mogućnost grmljavinske oluje, s udarima vjetra brzine do 65 kilometara na sat. Jutarnji


Slične vijesti

03.01. (21:00)

Tri godine nakon "Baršunaste revolucije" i zveckanja ključevima na Vaclavskom trgu u Pragu

Trideseta godišnjica “baršunastog razvoda” Češke i Slovačke

Premijeri Češke i Slovačke, Petr Fiala i Eduard Hege

Nakon pada komunizma one jesu isprva pokušale ostati zajedno, ali su se ipak osjećale razlike: različita struktura industrije, različito mišljenje o prioritetima, ništa izrazito bitno i presudno, ali mnogo sitnica gdje su se obje strane na koncu pitale, koliko smisla ima tražiti kompromise i nije li bolje da svatko krene svojim putem. I granica je zapravo bila jasna, jer Slovačka je bila dio ugarskog, a nekadašnja kraljevina Češka pak austrijskog dijela Austro-Ugarske iz kojih je nastala Čehoslovačka na kraju Prvog svjetskog rata. Političke spone pokazuju se i danas u čitavom nizu ustaljenih običaja: nakon svakih izbora, bilo za predsjednika ili za premijera redovito je prvi put u inozemstvo novog dužnosnika u onu drugu zemlju. Redovito se održavaju i zajednički sastanci vlada Češke i Slovačke i nebrojeno je suradnji na nižim razinama. Deutsche Welle/Tportal

 

 

02.11.2022. (09:00)

Inflacija 18 %, sve je više građana koji jedva preživljavaju

U tri dana dva golema prosvjeda, za i protiv Rusije. Što se to događa u Češkoj?

U tri dana dva golema prosvjeda, za i protiv Rusije. Što se to događa u Češkoj?

Deseci tisuća Čeha, koji su se u petak okupili na Vjenceslavovom trgu u središtu Praga, nisu prosvjedovali samo protiv vlade desnog centra na čelu s Petrom Fialom nego, prije svega, i protiv onoga za što se ta vlada zalaže i provodi s ostatkom Europske unije: vojne i diplomatske podrške Ukrajini i sankcija Rusiji zbog njene agresije. Ovo je već treći takav prosvjed u posljednja dva mjeseca, ali po procjeni češke policije, okupilo se nešto manje ljudi nego u rujnu, kad je na prosvjed izašlo oko 70 tisuća nezadovoljnih Čeha. Zanimljivo je da je mnogo manje pozornosti, bar na društvenim mrežama, privukao prosvjed koji je na istom mjestu uslijedio samo dva dana kasnije. Deseci tisuća Čeha došli su i na ovaj prosvjed, u organizaciji inicijative Milijun trenutaka za demokraciju, ali – da bi izrazili jasnu podršku Ukrajini. Index

08.10.2022. (14:00)

Stah caruje, um luduje, Putin likuje

Prosvjedi u Pragu: koliko je Češka proruska?

Organizatori su imali krupne ciljeve: oboriti češku demokraciju, ukinuti češku prozapadnu orijentaciju i uspostaviti prisnu suradnju s Putinovom Rusijom: „Ako nam pođe za rukom promijeniti politički kurs zemlje, više nećemo slati oružje u Ukrajinu“, rekao je Ladislav Vrabel, jedan od organizatora prosvjeda. Iako su masovna okupljanja mnoge iznenadila, ona i nisu nešto neočekivano. „Već trideset godina u češkoj postoje radikalne i ekstremističke stranke, koje ukupno na izborima okupe između 15 i 20 posto glasova”, kaže politolog Miloš Gregor. Politolog Petr Just smatra da je struktura prosvjednika bila šarolika i da je netočno tvrditi da su prosvjedovali samo proruski ekstremisti: „Među sudionicima demonstracija bilo je ljudi koji strahuju od toga kako će izaći na kraj s rastom cijena energenata”. Politologinja Petra Mlejnkova dijeli taj stav: „Strah u društvu je veliki i organizatori su to jednostavno iskoristili u svoju korist.” Deutsche Welle

18.09.2022. (13:00)

Zgrada koja pleše

Umro ugledni češki arhitekt hrvatskog podrijetla Vlado Milunić

image

Češki arhitekt hrvatskog podrijetla Vlado Milunić umro je nakon duge bolesti u 81. godini, potvrdila je jučer njegova obitelj za češki radio. Milunićeva najpoznatija zgrada je Kuća koja pleše – Ginger i Fred u Pragu za koju je dobio nekoliko nagrada. Vlado Milunić rođen je 1941. u Zagrebu, a u Prag se preselio 1956. godine. Nakon završetka studija arhitekture na Češkom tehničkom sveučilištu, ondje je bio i profesor. “Htio sam da zgrada održava situaciju čehoslovačkog društva tijekom Baršunaste revolucije. Dva dijela. Kao društvo koje je zaboravilo svoju totalitarnu prošlost, ona ima statični dio, ali to je i društvo koje se kreće prema svijetu prepunom promjena. To je bila glavna ideja. To su dva dijela u dijalogu, tenziji, kao plus i minus, jin i jang, kao žena i muškarac”, rekao je Milunić. Jutarnji

10.09.2022. (21:00)

Ljudska solidarnost nema granica

Sofija Kordić: Iz Poljske k „teti“ u Češku. Na pobačaj

Nakon što je poljski Ustavni sud proglasio neustavnim prekid trudnoće u slučaju oštećenja ploda i nakon vala demonstracija diljem zemlje, skupina od petnaestak aktivistica, Poljakinja koje žive u Češkoj, osnovale su  organizaciju pod nazivom „Ciocia Czesia“ (Teta Češka) u studenom 2020. kako bi pomogle djevojkama i ženama iz Poljske u legalnom pobačaju u Češkoj. Nepoznato okruženje, financijski problemi, jezična barijera otežavaju ionako mučnu i tešku situaciju trudnim Poljakinjama. Njihove zemljakinje u Češkoj, „tete“, odlučile su im olakšati koliko mogu. Sredstva stižu na transparentni račun od privatnih donatora. Novac se šalje direktno bolnicama ili klinikama koje će obaviti pobačaj, nikada ženama na račun jer bi se to u Poljskoj moglo protumačiti  kao pomoć u obavljanju pobačaja, što je nezakonito. Varšava je prigovorila Pragu zbog “pobačajnog turizma”. Prag je bio kratak: “Poljska se ne može uplitati u unutarnje zakonodavne procese Češke. Pobačaj Poljakinja na češkom teritoriju u skladu je s domaćim i zakonima Europske unije.” Peščanik

02.06.2022. (19:00)

Bliže do Biokova u natikačama

Kvadrat apartmana upola jeftiniji nego kvadrat stana u Pragu

Česi radije kupuju stanove u Hrvatskoj na Jadranu nego vikendice u vlastitoj domovini. Navodi to njihov medij iDnes, kojem su češki agenti za nekretnine potvrdili da je u Hrvatskoj još uvijek moguće pronaći apartman na moru po cijeni nižoj nego što košta kuća za odmor u Češkoj. Na Jadranu se apartman može kupiti već za 2600 eura po kvadratu, a kvadrat stana u Pragu košta 4900 eura. Cijene nekretnina u Češkoj udvostručile su se u posljednje dvije godine, a prema podacima Eurostata, samo lani je taj rast iznosio 25 posto, najviše od svih zemalja članica EU-a. Interes Čeha za nekretninama u inozemstvu povećao se tijekom pandemije, a osim u Hrvatskoj, traže ih u Portugalu, Španjolskoj i Italiji. Tportal

24.05.2022. (16:00)

Još se sjećaju 1968. i sovjetskih tenkova na čehoslovačkim ulicama

Češka je prva poslala tenkove Ukrajini, sad joj prva šalje i jurišne helikoptere

Češka je donirala Ukrajini jurišne helikoptere, a zajedno sa Slovačkom dopustila je ukrajinskoj vojsci da pošalje desetke oklopnih vozila preko svojih granica na popravak prije nego što opet budu vraćena rat. Ta pomoć uvlači ove dvije članice NATO-a dublje u sukob Ukrajine s Rusijom. “To jest rizik”, izjavio je zamjenik češkog ministra obrane Tomáš Kopečný. “Ali u isto vrijeme… uvijek to uspoređujem s rizikom pod kojim žive Ukrajinci”. Jutarnji

20.07.2021. (20:30)

Nije isplativo

Češka ne želi do zlata vrijednog 20 milijardi eura, objasnili su i razloge svoje odluke

Iako doslovno leže na zlatu u blizini Praga, u gradiću Jilove u Prahy, Česi ne žele revitalizirati stare rudnike u kojima se, procjenjuju, nalazi 7 tona zlata vrijednog 20 milijardi eura zbog toksičnih kemikalija kojima bi se služilo pri eksploataciji. Trenutačno propituju mogućnost slanja zlata u inozemstvo kako se ne bi moralo služiti otrovnim cijanidom. S druge strane, vlada i dalje ide u projekt vađenja litija te se čini kako je problem sa zlatom neprofitabilnost njegova vađenja. Poslovni dnevnik

14.06.2020. (12:45)

Poljska okupirala dio Češke, slučajno, na nekoliko dana