Jürgen Habermas i ukrajinski rat - Monitor.hr
18.05.2022. (18:00)

Svi smo na iglama

Jürgen Habermas i ukrajinski rat

Habermas smatra da, pošto je Zapad donio odluku da u rusko-ukrajinskom ratu ne bude zaraćena strana, postoji prag rizika koji limitira neograničenu posvećenost naoružavanju Ukrajine. Oni koji ignoriraju taj prag i nastavljaju agresivno i samouvjereno gurati njemačkog kancelara k njemu, ili su previdjeli, ili nisu razumjeli dilemu u koju je rat gurnuo Zapad. On je sam sebi vezao ruke svojom moralno utemeljenom odlukom da ne postane zaraćena strana. Zapad je u situaciji da bira između dva zla, poraza Ukrajine ili eskalacije ograničenog sukoba u Treći svjetski rat. S jedne strane, kaže Habermas, naučili smo iz Hladnog rata da se rat protiv nuklearne sile više ne može „dobiti“ u bilo kom razumnom smislu, barem ne sredstvima vojne sile. Potencijal ruske prijetnje ovisi o tome koliko Zapad vjeruje da je Putin spreman upotrijebiti oružje za masovno uništenje. H-alter


Slične vijesti

20.03. (17:00)

Posljednji pozdrav duhovnom mentoru

In memoriam: Jürgen Habermas – teoretičar i praktičar javnog uma

U djetinjstvu je bio podvrgnut dvjema operacijama zbog nepčanog rascijepa ili zečje usne. Poput milijuna druge djece rođene iste godine, u svojoj četrnaestoj godini bio je aktiviran za artiljerijskog pomoćnika (dodavača granata) u bitkama protiv savezničkih aviona. I jedno i drugo, i zečja usna i nacionalsocijalizam, uvelike će utjecati na njegovo životno i filozofsko opredjeljenje. Umjesto straha od otežane jezične artikulacije, razvit će impozantnu teoriju društva, morala i prava, a u njenu će osnovu postaviti upravo ljudsku jezičnu komunikaciju. Umjesto bijega od iskustva nacionalsocijalizma, njegovih rasnih zakona, koncentracijskih logora i milijuna ubijenih i poginulih zbog rasne čistoće i nacionalne superiornosti, Habermas će do kraja života biti protivnik takvih ili sličnih ideologija i režima. Milorad Pupovac za Novosti.

14.03. (23:00)

Malo mu je falilo do sto... počivao u miru

Filozof i sociolog Jürgen Habermas preminuo je u 96. godini

Habermas se proslavio 1962. habilitacijom ‘Strukturna promjena javnosti’, u kojoj se bavio ranoburžoaskim društvom. Njegove su teze naišle na veliki odjek među autoritarizmu suprotstavljenim studentima 1968. godine, ali se uskoro distancirao od njihovih radikalnih predstavnika. Habermas je 1956. postao istraživački asistent predstavnika kritičke teorije u Frankfurtu na Majni, Maxa Horkheimera i Theodora Adorna. Nakon profesure u Heidelbergu 1964. je preuzeo Horkheimerovu katedru za filozofiju i sociologiju na Sveučilištu u Frankfurtu. Godine 1981. objavio je svoje glavno djelo ‘Teorija komunikativnog djelovanja’. Nakon prelaska u Max-Planckov institut u Starnbergu, od 1983. ponovno je predavao filozofiju u Frankfurtu. Osamdesetih godina Habermas je bio istaknuta figura u takozvanoj „svađi povjesničara”, gdje su berlinski povjesničar Ernst Nolte i drugi pozivali na novu perspektivu o Trećem Reichu i njemačkom identitetu. DW

22.05.2022. (14:00)

Rat nas može samo naučiti da sklopimo mir

Kakve su stvarne implikacije širenja NATO-a? Hoće li Europa zbog toga postati sigurnija?

Hoće, ako Rusija ne pobijedi, a Ukrajina ne izgubi! Naime, upravo o tome, tim riječima, u svom članku “War and Indignation. The West’s Red Line Dilemma” pisao je ovih dana i Jürgen Habermas, jedan od najpoznatijih suvremenih njemačkih filozofa. Upozoravajući na to da Rusija ne može izgubiti rat jer ima na raspolaganju nuklearno oružje, ističe i kako bi bilo nepravedno da se Ukrajina, kao žrtva agresije, ne može obraniti. Zato ovaj poznati mislilac preporučuje politiku koja bi trebala ukalkulirati ta dva cilja: da Rusija ne pobijedi, a da Ukrajina ne smije izgubiti! (…) Proširenje Saveza aktualizira i pitanje zajedničke europske vojske (hoće li Putin postići ono što brojni drugi nisu uspjeli), a prije svega nanovo otvara temu zajedničkog plana vojne potrošnje. Zato je sredinom tjedna Europska komisija predstavila prijedlog mjera za jačanje obrane, uključivo zajedničku nabavu vojne opreme, za što će se u sljedeće dvije godine izdvojiti 500 milijuna eura. Slobodna