Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom - Monitor.hr
17.07.2024. (07:00)

Treba ga radije izgladniti

Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom

Spoj koji nastaje tijekom metaboličkih procesa razgradnje šećera u našim stanicama, ima sposobnost privremenog blokiranja aktivnosti gena BRCA2, gena koji je odgovoran za sintezu istoimenog BRCA2 proteina, a koji pak u našem organizmu ima jednu od ključnih uloga u obrambenim mehanizmima kojima se naše tijelo bori protiv nastanka i rasta tumora.

Značaj ovoga otkrića je što izravno dokazuje kako prehrambene navike mogu utjecati na rizik od razvoja raka – ne samo u negativnom smislu, već i u pozitivnom: kvalitetnim odabirom hrane rizik je moguće značajno umanjiti ili posve preokrenuti u svoju korist. Smanjivanjem unosa jednostavnih, rafiniranih šećera smanjuje rizik od nastanka raka. Svaki zalogaj hrane koji uzmete zapravo je informacija koja će uključiti vaše gene dugovječnosti ili će uključiti vaše ubojite gene. Rak je najvećim dijelom samoizazvan našim životnim stilom, a ponajviše prehranom- prenosi Igor Berecki za Bug.


Slične vijesti

Srijeda (23:00)

Kad kromosomi čekaju zeleno svjetlo

Znanstvenici s našeg Ruđera otkrili novu ulogu ključnog proteina u diobi stanice

Dva nova rada tima s Instituta Ruđer Bošković, objavljena u Nature Communications, otkrivaju da mitotički protein CENP-E nije samo „vučni motor“ koji dovodi kromosome na mjesto diobe, nego i regulator koji odlučuje kada dioba može sigurno započeti. Istraživanje Krune Vukušića i Ive M. Tolić pokazuje da CENP-E stabilizira veze između kromosoma i mikrotubula, čime sprječava pogreške koje mogu uzrokovati aneuploidiju i razvoj tumora. Otkriće otvara nova vrata razumijevanju kontrole stanične diobe i potencijalnih terapijskih ciljeva u onkologiji. Igor Berecki za Bug

Nedjelja (22:00)

Još da možemo dobiti toliko godišnjeg...

Ljudska hibernacija: San o zimskom snu


Jesen budi želju za povlačenjem, a znanost istražuje mogućnost ljudske hibernacije. Dok medvjedi i vjeverice hiberniraju smanjujući metabolizam, ljudi bi mogli koristiti terapijsku hipotermiju ili torpor za svemirske misije i medicinske svrhe. Istraživanja pokazuju da posjedujemo genetski „hardver“ za hibernaciju, ali nam nedostaje „softver“. NASA i ESA razvijaju tehnologije za kontrolirani torpor, koji bi astronautima omogućio „spavanje“ tijekom putovanja. Ipak, izazovi poput oštećenja mozga i etičkih pitanja ostaju. Možda jednog dana prespavamo zimu – ili čekamo transplantat! Igor Berecki za Bug

Nedjelja (00:00)

Kad gen postane tekst – a znanstvenici lektori

Nova generacija uređivanja gena: od CRISPR-a do preciznog prime editinga i reverzibilnog R-Cas9 sustava

Desetljeće nakon otkrića CRISPR/Cas9 metode, znanstvenici s MIT-a razvili su poboljšani prime editing – alat koji omogućuje gotovo besprijekornu preciznost pri ispravljanju DNK, uz minimalne pogreške i bez složenijih postupaka. Istodobno se razvijaju novi sustavi R-Cas9 i R-IscB, koji privremeno „prepisuju“ pogrešne genske poruke na razini RNK, bez trajnih promjena DNK. Te tehnologije otvaraju vrata sigurnijem liječenju nasljednih bolesti i personaliziranoj medicini, ali i nova etička pitanja o granici između terapije i genetskog dizajna. Igor Berecki za Bug

18.10. (15:00)

Gušterača na godišnjem odmoru

Wellness za inzulinske tvornice: Znanstvenici “oživjeli” beta-stanice oboljelih od dijabetesa tipa 2

Europski znanstvenici pokazali su da se disfunkcionalne beta-stanice gušterače pacijenata s dijabetesom tipa 2 mogu djelomično oporaviti i ponovno lučiti inzulin. Izolirani otočići pacijenata vratili su funkciju nakon “odmora” u laboratorijskim uvjetima. Oporavljene stanice pokazale su poboljšanu gensku aktivnost. Ključno: lijekovi poput JAK inhibitora mogu postići sličan efekt in vivo. Ovo sugerira da dijabetes tipa 2 nije uvijek nepovratan, nudeći nadu za terapije koje bi “resetirale” iscrpljenu gušteraču. Igor Berecki za Bug

12.10. (22:00)

Kad je mozak još bio u fazi testiranja verzije „ja 0.1“

Zašto ne pamtimo najranije djetinjstvo: nestabilna pohrana sjećanja

Dječja amnezija objašnjava zašto nitko ne pamti svoje prve korake ni pelene – mozak tada jednostavno nije imao stabilan „softver“ za dugoročno pamćenje. Freud je mislio da potiskujemo traume, no stvarni krivac je nezreo hipokampus koji usred neurološkog kaosa ne uspijeva trajno pohraniti podatke. Kako sazrijeva i usporava neurogeneza, mozak napokon može razlikovati kratke dojmove od trajnih zapisa. Uz to, bez razvijenog jezika nema ni priče o sebi – jer sjećanja ne postoje dok ih netko ne zna ispričati. Igor Berecki za Bug

10.10. (13:00)

Kad koža poželi postati mama

Američki znanstvenici iz kožnih stanica stvorili jajne stanice koje se mogu oploditi

Znanstvenici s američkog sveučilišta Oregon Health and Science po prvi su put uspjeli pretvoriti ljudske stanice kože u jajne stanice koje se mogu oploditi spermijem i razviti do ranog embrionalnog stadija. Tehnika, nazvana „mitomejoza“, kombinira elemente mitoze i mejoze kako bi somatske stanice smanjile broj kromosoma na 23. Premda je uspješnost zasad niska, a embriji često nose genetske greške, riječ je o revolucionarnom dokazu koncepta koji bi jednog dana mogao omogućiti biološko roditeljstvo neplodnim i istospolnim parovima — ali otvara i cijeli niz etičkih dilema bez presedana. Igor Berecki za bug

04.10. (14:00)

Nismo ni svjesni kad postajemo svjesni

Svijest nije trenutak, već se razvija postupno u procesu

Prvi temelji nastaju oko 24. tjedna trudnoće formiranjem talamokortikalnih veza, dok fetus do tada funkcionira refleksno i pod kemijskom “sedacijom” maternice. Treće tromjesečje donosi prve tragove pamćenja i reakcija na poznate zvukove, no pravo buđenje svijesti događa se pri porodu, kada osjetilna bujica aktivira moždane mreže. U prvoj godini života razvija se složenija percepcija, pažnja i “default mode” mreža, a do druge godine i samospoznaja. Svijest se, dakle, rađa sporo – bez prekidača. Bug

28.09. (19:00)

Nisu ni bilderi skroz ludi

Kreatin: Stari ‘prah za teretanu’ postao suplement za zdravo starenje i mozak

Kreatin monohidrat je od nišnog suplementa za bodybuildere postao jedan od najistraženijih i najpouzdanijih dodataka prehrani, s dokazanim učinkom na mišićnu snagu i tjelesnu funkcionalnost. Povećava snagu kod sportaša i ublažava sarkopeniju (gubitak mišićne mase) kod starijih, čuvajući funkcionalnost (hodanje, ustajanje). Unatoč mitovima o bubrezima, brojna istraživanja potvrđuju njegovu sigurnost za zdrave osobe. Istražuje se i njegov potencijal za kogniciju (mentalni umor, pažnja), no za to EFSA još traži robusnije dokaze. Zlatni standard ostaje 3–5 g monohidrata dnevno. Igor Berecki za Bug

27.09. (14:00)

Mršav trbuh, masna jetra – izbor je tvoj

Dugotrajna ketogena dijeta može narušiti zdravlje unatoč gubitku kilograma

Nova studija na miševima pokazuje da dugotrajna ketogena dijeta, iako učinkovita za brzi gubitak kilograma i kratkoročno poboljšanje energije, može dovesti do ozbiljnih problema: glukozne intolerancije, masne jetre i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Iako rezultati nisu u potpunosti prenosivi na ljude, uklapaju se u postojeća istraživanja o porastu LDL kolesterola kod dugotrajnog provođenja keto prehrane. Zaključak: keto je možda koristan kao kratkoročna strategija, ali dugoročno nosi rizike i zahtijeva medicinski nadzor. Igor Berecki za Bug

25.09. (17:00)

Tumor se sakrio? Nema veze, sad smo mu upalili reflektor

Alarmno cjepivo protiv raka: mRNK resetira imunološki radar

Novo mRNK cjepivo ne cilja pojedine tumorske mutacije, nego resetira imunološke signale koje karcinomi gase kako bi ostali „nevidljivi“. Umjesto da „šije odijelo po mjeri“, cjepivo aktivira tip-I interferone i pretvara „hladne“ tumore u „vruće“, čineći ih ranjivima na imunoterapiju. U pokusima na miševima i psima pokazalo je snažan učinak, a prva ispitivanja na ljudima već bilježe ohrabrujuće znakove. Iako je daleko od univerzalnog lijeka, pristup bi mogao postati ključni dio kombiniranih terapija i značajno ubrzati početak liječenja. Igor Berecki za Bug