Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom - Monitor.hr
17.07.2024. (07:00)

Treba ga radije izgladniti

Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom

Spoj koji nastaje tijekom metaboličkih procesa razgradnje šećera u našim stanicama, ima sposobnost privremenog blokiranja aktivnosti gena BRCA2, gena koji je odgovoran za sintezu istoimenog BRCA2 proteina, a koji pak u našem organizmu ima jednu od ključnih uloga u obrambenim mehanizmima kojima se naše tijelo bori protiv nastanka i rasta tumora.

Značaj ovoga otkrića je što izravno dokazuje kako prehrambene navike mogu utjecati na rizik od razvoja raka – ne samo u negativnom smislu, već i u pozitivnom: kvalitetnim odabirom hrane rizik je moguće značajno umanjiti ili posve preokrenuti u svoju korist. Smanjivanjem unosa jednostavnih, rafiniranih šećera smanjuje rizik od nastanka raka. Svaki zalogaj hrane koji uzmete zapravo je informacija koja će uključiti vaše gene dugovječnosti ili će uključiti vaše ubojite gene. Rak je najvećim dijelom samoizazvan našim životnim stilom, a ponajviše prehranom- prenosi Igor Berecki za Bug.


Slične vijesti

Jučer (12:00)

Od lomača do ljekarne

Iluzija humane egzekucije: Povijesna potraga za bezbolnom smrću koja se uvijek iznova spotiče o stvarnost

Povijest smrtne kazne obilježena je stalnom potragom za “brzom i bezbolnom” metodom izvršenja. Od Hamurabijeva zakonika, javnih lomača, giljotine i vješala do električne stolice, plinskih komora i modernih smrtonosnih injekcija, svaka je tehnologija obećavala humanost, no u praksi se često suočavala s komplikacijama, bolnim ishodima i pogreškama. Nedavni neuspjeli pokušaj pogubljenja Christe Pike u Tennesseeju, gdje je isti lijek korišten za usmrćivanje i kasniji pokušaj spašavanja života, ponovno otvara etička i praktična pitanja o pouzdanosti državnih protokola i ljudskoj patnji. Igor Berecki za Bug ističe kako promjena tehnologije i uredan zatvorski protokol ne jamče bezbolnost niti daju stvaren uvid u ono što osuđenik fiziološki doživljava.

28.09. (22:00)

Ništa od umjetnog Einsteina

Umjetna inteligencija još uvijek ne može sama otkrivati znanstvene zakone

Iako umjetna inteligencija nevjerojatno brzo obrađuje podatke i savršeno predviđa gibanje planeta, “Einsteinov test” pokazuje kako joj još uvijek nedostaje ključni sastojak prave znanosti – razumijevanje dubokih zakona i sposobnost rušenja starih paradigmi. Kroz pokuse poput projekta Machina Mirabilis, AI je ograničena na spoznaje s početka 20. stoljeća pokušala samostalno otkriti teoriju relativnosti i kvantnu fiziku, no bezuspješno. Iako strojevi mogu generirati gomilu hipoteza i dizajnirati savršene eksperimente, čovjek je i dalje taj koji posjeduje “znanstveni ukus” – intuiciju da prepozna smislenu ideju od obične računalne besmislice. Igor Berecki za Bug

27.09. (23:00)

Treća sreća

Injekcija za nove zube: Dug je još put do ‘drugih trajnih’

Japanski lijek TRG035, antitijelo koje blokira protein USAG-1, uspješno je prošao prvu fazu kliničkih ispitivanja usmjerenu na sigurnost. Iako je privukao veliku pažnju kao moguća „injekcija za nove zube“, cilj mu je prvenstveno liječenje teške kongenitalne oligodoncije (urođenog nedostatka zuba), a ne zamjena za izgubljene zube u odraslih. U tijeku je priprema za fazu IIa. Unatoč optimiziranju i uspješnim testiranjima na miševima i feretima, dug je put do stvaranja potpuno funkcionalnog trajnog zuba kod ljudi, pa implantolozi još uvijek mogu mirno spavati. Igor Berecki za Bug

26.09. (17:00)

Sat vremena odvajanja od kauča

Koliko se moramo kretati da ne zahrđamo? Zdravstvene koristi počinju već s oko 75 minuta tjedno

Odnosno 11 minuta dnevno, opširnije piše Igor Berecki za Bug. Za cjelokupno zdravlje nije nužan maraton ni skupa teretana, već kombinacija žustrog hoda, povremenog svladavanja otpora za mišiće i brige o ravnoteži. Istraživanja potvrđuju da je svako kretanje bolje od pasivnosti, a dosljednost i ponovljivost lakših svakodnevnih navika dugoročno su vrjednije od iscrpljujućih i nerealnih treninga.

23.09. (00:00)

Još samo fali da medicina prizna rakiju

Znanstvenici istražuju bakrene terapije i imunološku ulogu bakra u borbi protiv otpornih bakterija

Bakar, drevni antiseptik korišten još u Starom Egiptu, ponovno privlači pozornost medicine zbog rastuće otpornosti bakterija na antibiotike. Istraživanja pokazuju da naš imunosni sustav koristi bakar kao kemijsko oružje u borbi protiv mikroba, dok bakterije pokušavaju razviti obrambene mehanizme poput ispumpavanja. Znanstvenici sada razvijaju nove terapije koje ojačavaju prirodno djelovanje bakra u tijelu bez opasnih toksičnih doza, otvarajući put učinkovitijem liječenju tvrdokornih infekcija. Igor Berecki za Bug

19.09. (17:00)

Sastojak svemirske kuhinje

Eritruloza: prvi pravi šećer pronađen u svemiru

Znanstvenici su u hladnom međuzvjezdanom oblaku blizu središta Mliječne staze otkrili eritrulozu. Ovo otkriće dokazuje da svemir može samostalno stvoriti složene organske molekule na zrncima prašine davno prije nastanka planeta. Iako šećer ne znači postojanje života, sugerira da mlada Zemlja možda ipak nije morala kretati od nule, već je putem kometa i asteroida dobila spremne građevne elemente. Igor Berecki za Bug

06.09. (16:00)

Kako resetirati stanicu, a ne dobiti fatal error

Matične stanice: Od staničnog ‘izvornog koda’ do stvarne terapije

Matične stanice sposobne su za samoobnavljanje i diferencijaciju u specijalizirana tkiva. Iako su u javnosti prepoznate kao univerzalni biološki lijek, njihova primjena znatno je složenija. Transplancija krvotvornih stanica koristi se desetljećima, dok novije metode obuhvaćaju reprogramirane pluripotentne stanice (iPS), gensko uređivanje CRISPR tehnologijom i uzgoj mini-organoida za testiranje lijekova. Unatoč tehnološkom napretku i prvim odobrenim iPS terapijama u Japanu za Parkinsonovu bolest i oštećenja srca, potpuna regeneracija kompleksnih organa i dalje se suočava s izazovima poput rizika od tumora, imunološkog odbacivanja i složene tkivne arhitekture. Igor Berecki za Bug

04.09. (22:00)

Kad želiš slatko, ali bez grižnje savjesti

Zamjene za šećer nude manje kalorija, ali ne rješavaju ovisnost o slatkom

Ljudska preferencija prema slatkom evolucijski je ugrađena, no u modernom obilju vodi do prekomjernog unosa kalorija. Biljne alternative poput meda ili agavina sirupa metabolički su i dalje samo šećeri. Intenzivna sladila (aspartam, stevia) i šećerni alkoholi (eritritol, ksilitol) nude slatkoću bez kalorija i glikemijskog skoka, što je iznimno korisno kod dijabetesa. Međutim, najnovija istraživanja pozivaju na oprez s poliolima, a WHO naglašava da sladila nisu dugoročno rješenje za mršavljenje. Najzdravija strategija nije traženje savršene zamjene, već postupno privikavanje nepca na manje slatke okuse. Igor Berecki za Bug

24.08. (20:00)

Matt Damon je lagao: na Marsu ne mogu uspjeti ni krumpiri

Zašto Mars, Mjesec i Titan nisu zamjena za Zemlju

Traženje novog doma u svemiru otkriva opasnosti i nedostatke svih opcija. Mars je blizu, no ima rijetku atmosferu, opasno zračenje, hladnoću i neupotrebljivo tlo, dok je njegovo teraformiranje neizvedivo. Titan nudi gustu atmosferu i sirovine, ali uz temperaturu od -179 °C, mora od metana te putovanje dugo šest godina bez brze pomoći sa Zemlje. Mjesec ostaje tek poligon za testiranje tehnologija. Nijedan planet ne nudi uvjete za samoodrživu koloniju bez goleme pomoći sa Zemlje, što potvrdno ukazuje na to da je očuvanje vlastitog planeta i dalje naš jedini realni izbor. Igor Berecki za Bug

15.08. (00:00)

Originalne zakrpe

Evolucijske zakrpe u ljudskom tijelu: Zašto naša anatomija nije savršen stroj

Ljudsko tijelo nije nastalo prema savršenom inženjerskom nacrtu, već je rezultat postupne nadogradnje struktura naših predaka. Zbog toga je naša anatomija puna kompromisa: od bolova u kralježnici i slijepe pjege u oku, do preponskih kila, rizičnog ukrižanja dišnog i probavnog puta te iščašenja ramena. Anatomske slabosti uključuju i povećanu prostatu koja steže mokraćnu cijev u starosti, vodoravne dječje Eustahijeve cijevi te sinuse s odvodom koji prkosi gravitaciji. Ovi nedostatci opstaju jer u reproduktivnoj dobi ne sprječavaju preživljavanje i ostavljanje potomstva. Tijekom života tijelo zato sjajno funkcionira, ali nosi trajnu prtljagu vlastite evolucijske prošlosti. Igor Berecki za Bug