Kako su “nevidljivi” vlasnici ostajali bez nekretnina - Monitor.hr
Jučer (16:00)

Otimači s pečatom

Kako su “nevidljivi” vlasnici ostajali bez nekretnina

USKOK tereti zločinačko udruženje koje je ciljano preuzimalo nekretnine čiji se vlasnici nisu mogli učinkovito zaštititi. Radilo se o imovini bez upisanog OIB-a u zemljišnim knjigama ili o vlasnicima koji zbog starosti, odsutnosti, smrti ili drugih razloga nisu pratili pravno stanje. Osumnjičeni su izrađivali krivotvorene ugovore, punomoći i identitete, ishodili OIB-ove bez znanja vlasnika te provodili uknjižbe preko javnih bilježnika i sudova. Tako su “čisto” prepisivali vlasništvo, dok su stvarni vlasnici tek naknadno shvaćali da su ostali bez imovine. Index


Slične vijesti

Srijeda (20:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Hrvatska u europskom vrhu po vlasništvu nad stanovima

Podaci Eurostata za 2024. godinu pokazuju velike razlike u stambenim navikama unutar EU-a. Većina Europljana živi u vlastitim domovima, dok je najam dominantan tek u nekolicini zemalja, ponajprije u Njemačkoj. Kuće prevladavaju u ruralnim područjima, a stanovi u gradovima, dok se veličina stambenog prostora i broj osoba po kućanstvu znatno razlikuju među državama. Sjever i zapad Europe imaju više prostora po osobi, dok su istočne članice gušće naseljene. Trendovi jasno odražavaju povijesne, ekonomske i urbanističke razlike unutar Unije. Poslovni

29.01. (14:00)

Lift ide gore, papiri još više

Država sufinancira ugradnju dizala i obnovu pročelja: tko ima uvjete, ima i bodove

Vlada donosi Program ugradnje dizala kojim država sufinancira trećinu troškova za postojeće zgrade s najmanje tri kata ili s osobom s invaliditetom među suvlasnicima. Uvjet su natpolovična suglasnost, osigurana sredstva i glavni projekt, a prednost se određuje bodovanjem prema broju katova, socijalnim kriterijima i lokaciji. Paralelno se donosi i Program uređenja pročelja za kulturno zaštićene zgrade, gdje se troškovi dijele između države, lokalne samouprave i suvlasnika. Oba programa imaju stroge rokove i limite sufinanciranja. N1

02.01. (20:00)

Spomenik nemaru s pogledom na selfie turizam

Luka Modrić želi kupiti i obnoviti ruševnu kuću koja mu je obilježila djetinjstvo. A što ćemo s još 70-ak tisuća napuštenih nekretnina?

Kadrovi ostataka kuće na velebitskoj ‘Majstorskoj cesti’ koja povezuje Liku i Dalmaciju nerijetko oslikavaju priču o odrastanju kapetana naše uspješne nogomente reprezntacije, a istovremeno postaju simbolom ne tako uspješnog upravljanja. Razvijena društva imaju prilično jednostavan dogovor oko ovakvih pitanja. Za posjedovanje određene nekretnine u prostoru treba i suglasnost zajednice, čitaj dozvola. Ako smo izdali dozvolu za stambeni objekt, onda vlasnik istu mora i održavati u stanju pogodnom za namjenu – stanovanje. Što bi se dogodilo da je nekom turistu, obožavatelju našeg kapetana pao kameni blok ili crijep na glavu, u želji da napravi selfie kraj čuvene kuće? Tužio bi vlasnika, o uvom slučaju Republiku Hrvatsku i potraživao odštetu na naš račun. Vjerujem i dobio istu. Ovakve nekretnine, opasne po život i imovinu drugih moraju biti ili obnovljene, vraćene u funkciju ili uklonjene iz prostora. Agroklub

26.12.2025. (21:00)

Kad država kaže “svi mogu graditi”, stanovi postaju stvarnost, a ne samo ideja

Kako unaprijediti članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju

Stručna analiza predlaže da članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju ukloni ograničenje na javne investitore i uključi privatni sektor. Time bi se kroz planske i ugovorne mehanizme osigurao minimalni udio priuštivih stanova (25%) u većim projektima, bilo unutar istog projekta, na drugoj lokaciji ili uplatom u lokalni fond. Stanovi bi ostali dostupni najmanje 30 godina. Model jača ulogu lokalnih vlasti, smanjuje prostornu segregaciju i povećava dostupnost stanova, uz neutralan ili blago pozitivan gospodarski učinak. Zgradonačelnik

25.12.2025. (09:00)

Iz petog pokušaja

Zagrebački holding ponovno pokušava prodati hostele Halugice i Jelen

Zagrebački holding ponovno je raspisao javni poziv za prodaju hostela Halugice u Puntu na Krku i hostela Jelen u Skradu, koje pokušava prodati još od 2020. godine. Novi natječaj traje do 22. siječnja 2026. Halugice se prodaju po početnoj cijeni od 1,6 milijuna eura, a Jelen za 293.700 eura, obje bez PDV-a. Oba objekta imaju lošije energetske razrede, a kupci moraju uplatiti jamčevinu od 10 posto. tportal

22.12.2025. (09:00)

Kupci na pauzi

Pad prometa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj zbog previsokih cijena

Tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi snažan pad prodaje – u prvoj polovici godine promet je manji za gotovo 15 posto. Najveći pad zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (30 posto), dok Zagreb i Istra bilježe pad od 20 posto. Stručnjaci ističu da su cijene dosegle vrhunac, posebno jer su cijene starogradnje gotovo izjednačene s novogradnjom. Smanjen interes stranih kupaca i ekonomska neizvjesnost dodatno usporavaju tržište. Potencijalno rješenje vidi se u aktiviranju velikog broja praznih stanova. Index

21.12.2025. (22:00)

Krov nad glavom, investitoru stan, a stanarima miran san

Inovativni modeli obnove povijesnih jezgri bez troška za stanare

Na stručnom skupu u Zagrebu predstavljeni su modeli revitalizacije zapuštenih zgrada bez početnog kapitala suvlasnika. Ključno rješenje je partnerstvo s investitorima koji financiraju energetsku i statičku obnovu, ugradnju dizala i modernizaciju u zamjenu za pravo uređenja potkrovlja, po uzoru na Beč i London. Uz nužnost integracije protupotresne sigurnosti i energetske učinkovitosti, naglašena je potreba za zakonskim izmjenama i boljim korištenjem brownfield potencijala. Do kraja godine Hrvatska mora definirati Nacionalni plan obnove kako bi do 2030. ispunila stroge ekološke standarde EU-a i osigurala održivost gradskih središta. Zgradonačelnik

18.12.2025. (00:00)

Mijenjam vikendicu na moru za selo u Slavoniji

Cijene kvadrata: Najviše u Dalmaciji, najpovoljnije u Slavoniji i Baranji

Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti tijekom 2025., dosegnuvši u studenom 3754 eura po kvadratu. Najskuplji kvadrati i dalje su u Dalmaciji, posebno u Splitu i Dubrovniku, dok su najpovoljniji u Slavoniji i Baranji. Zagreb i Split bilježe stabilan rast, Dubrovnik blagi pad, a Varaždin i drugi kontinentalni gradovi sezonske oscilacije. Cijene rastu proljećem i ljetom, stagniraju ili se blago korigiraju u manjem broju sredina. Najpovoljnije županije su Slavonija i Baranja – prosječno oko 1601 euro po četvornom metru, Virovitičko-podravska županija – oko 775 eura te Vukovarsko-srijemska županija s oko 1016 eura. Poslovni

16.12.2025. (00:00)

Planova imamo, tablica i struje baš i ne

Energetska obnova zgrada zapela na podacima, novcu i pravilima

Istraživanje Udruge DOOR u sklopu projekta CEESEN-BENDER pokazuje da energetska obnova višestambenih zgrada u Hrvatskoj i dalje nailazi na ozbiljne prepreke, unatoč rastu programa i poticaja. Ključni problemi su zastarjeli i nepotpuni podaci o zgradama, nedostatno praćenje učinaka obnove, financijski jaz za dubinsku obnovu te izostanak ciljanih mjera za energetski siromašna kućanstva. Dodatne prepreke predstavljaju složen zakonodavni okvir za obnovljive izvore i energetske zajednice te slaba informiranost suvlasnika. DOOR preporučuje bolje prikupljanje podataka, jačanje sustava praćenja, pojednostavljenje pravila i ciljanu podršku ranjivim skupinama. Zgradonačelnik

15.12.2025. (19:00)

Toplina ide van, račun ostaje unutra

Više od 37 posto stambenog fonda u Hrvatskoj čine energetski najlošije zgrade

Zgrade u EU troše 40 % energije i stvaraju 36 % emisija, pa je EU 2024. donijela stroža pravila energetske učinkovitosti. Hrvatska odgovara novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji stupa na snagu 2026. Gotovo 37 % stambenih zgrada ima najlošija energetska svojstva, a većina nema certifikat. Za obnovu je osigurano više od 2 milijarde eura iz EU i nacionalnih fondova, no najveći izazovi ostaju visoki troškovi, prelazak s grantova na kredite i postizanje konsenzusa suvlasnika. HRT