Kako su Slaveni izašli sa margine povijesti - Monitor.hr
28.08.2023. (23:00)

Nisu znali što ih je snašlo

Kako su Slaveni izašli sa margine povijesti

Još od sredine 6. stoljeća, njihove horde plave sjever. Čini se da je riječ o još jednoj od varvarskih najezdi koje su došle na obod rimskog sveta – potisnuta Hunima, s istoka stiže ljudska bujica – ujedinjena bez države, “nehistorijska” masa Avara i Slavena. No, pred njima je nepremostiva prepreka – Dunav i snažno utvrđena bizantska granica. Kako su Slaveni uopće izašli na povijesnu scenu i za razliku od drugih varvara, tako masovno prodrli i zadržali se trajno u samom središtu Sredozemlja? Glavni razlog leži u tome što  je malo tko u to doba u Slavenima vidio veliku prijetnju i jedva da je itko mogao pretpostaviti kakve će biti posljedice njihovog dolaska. Pritom, Balkan još uvijek predstavlja jednu od glavnih pozornica europske povijesti, kao što je bio tijekom čitavog prethodnog milenija, dok su na njemu rasle grčka, helenistička, a potom i dijelom rimska civilizacija. Plemena zauzimaju bogata područja, pljačkaju naselja i uništavaju rimske gradove. Među pristiglim južnoslavenskim plemenima nalaze se i plemena Srba i Hrvata. No, ona dolaze nešto kasnije, neovisno od bujice koju predvode Avari. Pulse


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Dobrodošli u prošlost, jer se od budućnosti ne zarađuje

Šimek: „Domoljublje“ je postalo zarobljeni pojam, etiketu ‘nedomoljuba’ nam prišivaju drugi

Prije svega bih rekla da odnos dijela hrvatskog društva prema Drugom svjetskom ratu pobija tezu o tome da smo se kao društvo okrenuli budućnosti i kako je povijest „predana“ povjesničarima da se njome bave – daleko od toga. Štoviše, čini se da je najprofitabilnije baviti se nacionalnom poviješću, pod uvjetom da svaki oblik kritike ostavite za sobom. No, smatram da je važno ne upasti u razmišljanje kako su prizori viđeni na koncertima Marka Perkovića Thompsona nešto što Hrvatsku čini potpuno posebnom, na pozitivan ili negativan način, ovisno o tome koga pitate. Treba uzeti u obzir nestabilnost svijeta u kojem živimo, sveopći osjećaj nesigurnosti i tenzija, neizvjesnu budućnost.

Sve to navodi ljude da se okreću svojim zajednicama u kojima osjećaju sigurnost i pripadnost te dijeljene vrijednosti. U Hrvatskoj se to, između ostalog, kanalizira kroz ovo čemu svjedočimo zadnjih mjeseci… Istaknula bih kako jako puno mladih ne zna da je ono što se kod nas naziva „Domovinskim ratom“ zapravo dio većeg broja ratova koji su pratili raspad Jugoslavije u devedesetima… Mlada povjesničarka Senna Šimek, iako rođena 1998. godine, i sama je u slavonskom selu u kojem je odrastala osjećala posljedice rata, za H-alter.

18.08. (21:00)

Radio 1 - internet i televizija 0

Rašeta: Ako ne želite zaglupljivanje instant poviješću iz provincijskih birtija, slušajte Povijest četvrtkom

U više nastavaka “Povijesti” o Josifu Visarionoviču Staljinu sve se vrtjelo oko briljantnog Ozrena Žunca, čija je knjiga neobična naslova “Gutaljinščik: Pasternak, Macbeth i logika Staljinove apsolutne diktature” lani izazvala veliku pažnju knjiških sladokusaca. Odakle naslov? Pa, Lav Trocki, po uvjerenju svih, a nažalost i vlastitom, genij, jednom je kazao kako bi drug Staljin mogao biti samo gutaljinščik (čistač cipela), aludirajući na njegovo navodno nisko obrazovanje i porijeklo od oca obućara. Na opće iznenađenje, Josif Visarionovič je odgovorio da je spreman, ako to Partija od njega zatraži, otići iza prvog ugla i čistiti cipele. Povijest četvrtkom, koju možete naći na YouTubeu, nudi desetke izvrsnih emisija iz bogate riznice, pa ih prinosimo vašoj pozornosti jer vam od povijesti kojom nas mediji overdoziraju svakoga dana može biti samo zlo. Boris Rašeta za Novosti.

27.06. (20:00)

Povijest iz više kutova, a ne samo jednog

Hrvoje Klasić snima novi dokumentarni serijal o Jugoslaviji – ‘Tito nije bio diktator, nego autokratski vladar’

Epizode, njih ukupno šest, neće biti posložene kronološkim redoslijedom, nego tematski po principu vanjske politike, svakodnevnog života, kulture, sporta Jugoslavije od 1945. do nekoliko godina poslije Titove smrti. Sve do početka 1980-ih godina. Dakle, osoba nepoznata jugoslavenskoj, a posebno europskoj i svjetskoj javnosti, četiri godine kasnije bit će zapovjednik najjačeg i najefikasnijeg europskog antifašističkog i oslobodilačkog pokreta koji je brojio oko 700 tisuća vojnika. Što se tiče Bleiburga, da, činjenica je da su iz osvete, kazne, ali i straha od svrstavanja poraženih ustaša, četnika i drugih na stranu zapadnih (antikomunističkih) saveznika u nekom budućem ratu, počinjeni brojni zločini. Koliko god razumio razloge novih jugoslavenskih vlasti, za zločine nemam razumijevanja, a odgovornost za zločine snose svi u zapovjednom lancu tadašnje Jugoslavenske armije. Međutim, takav kriterij nije bio primijenjen niti za Churchilla zbog bombardiranja Dresdena, Trumana zbog bacanja atomskih bombi, ali ni za Tuđmana zbog zločina nakon Oluje. Hrvoje Klasić za Nacional.

17.05. (14:00)

Okrunjen maštom

Kralj Tomislav: Prvi među jednakima… u legendi

Kralj Tomislav, mitski temelj hrvatske državnosti, prema povjesničaru Hrvoju Gračaninu, više je proizvod nacionalnog romantizma nego povijesne zbilje. O njemu nema vjerodostojnih izvora iz njegova doba – kraljevskim ga se titulira tek u dokumentima iz 13. i 16. stoljeća, uključujući navodno papinsko pismo. Ipak, škole ga uče kao prvog hrvatskog kralja okrunjenog 925., iako je status drugih vladara, poput Držislava ili Krešimira, daleko čvršće dokumentiran. Hiperrealistični spomenik u Biogradu izazvao je sprdnju i završio u skladištu – baš kao i većina čvrstih dokaza o Tomislavu. tportal

26.04. (11:26)

Svi pape dosad – povijest poglavara Katoličke crkve od svetog Petra do danas

02.04. (00:00)

Austrijska policija u nacizmu: Red, sigurnost i genocid

Austrijska policija otvorila tajni arhiv prljavih poslova koje su odrađivali za Hitlera

U Klagenfurtu je otvorena izložba Hitlerova izvršna vlast – austrijska policija u doba nacizma, koja prvi put koristi tajne arhive austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova. Fokus je na ulozi policije u progonima, zatvaranjima i egzekucijama, posebice u Koruškoj i Gorenjskoj. Prikazane su sudbine žrtava, poput obitelji Kogoj i Sadovnik. Istraživanje otkriva da je policija imala ključnu ulogu u održavanju nacističke vlasti i sudjelovanju u holokaustu, a mnogi krivci nikada nisu odgovarali. Izložbu su organizirali austrijski i slovenski istraživači, a ostaje otvorena do 4. svibnja. tportal

01.04. (01:00)

Zidarska matematika: cigle + malter = gozba

Povijest zidara: od hramova do štala

Zidarstvo je jedno od najstarijih i najcjenjenijih zanimanja, a majstori zidari su kroz povijest bili bliski suradnici vladara. U selima su ih posebno cijenili jer su gradili kuće, štale i gospodarske objekte. Uz posao su se vezali razni običaji – od prinošenja žrtava do gošćenja majstora kako bi kuća bila dugovječna. Tko ne bi ispoštovao dogovor s zidarima, riskirao je lošu sreću i kvarove. Useljenje u novu kuću bio je povod za slavlje, a gosti su donosili poklone, od pečene prasetine do namještaja. Agroklub

29.03. (00:00)

Neke više, neke manje

Deset katastrofa koje su izmijenile tijek povijesti

Eksplozija Challengera sa sedam astronauta, požar u San Franciscu 1906 ubilo je oko 3 tisuće ljudi i uništilo oko 80 posto grada, što je do dan danas najveći broj poginulih u SAD-u tijekom potresa. WatchMojo spominje i potonuće Titanica, kao i londonski veliki požar 1666. godine.  Zatim, tu je tzv. “Dust bowl”, razdoblje velikih i razornih oluja 1930. godine koje su dobrano oštetile ekologiju i poljoprivredu američkih i kanadskih prerija. Spominje se i vulkanska erupcija u Pompejima, zatim relativno nedavna katastrofa nuklearke u Fukušimi nakon potresa 2011., glad u Irskoj u 19. stoljeću koja je izazvala oko milijun slučajeva smrti i val imigracije stanovništva u SAD. Černobilska katastrofa na drugom mjestu i kao broj jedan – epidemija kuge u Srednjem vijeku, koja je zapravo podigla industriju i trgovinu u gradovima, lagano brišući fedualizam i omogućivši nastanak kapitalizma…

16.03. (00:00)

Neki su trajali dulje od vaše dijete, ali ne puno

Povijesni događaji koji nisu trajali (pre)dugo): Brzi padovi velikih priča

Povijest nas često iznenadi: astečko carstvo trajalo je kraće od jednog ljudskog života, Crnobradi je bio pirat samo godinu dana, a Rimbaud je prestao pisati nakon četiri godine slave. Atenska demokracija se raspala za manje od pola stoljeća, dok je Aleksandrovo carstvo trajalo jedva desetljeće prije nego što su ga njegovi generali uništili. Čak je i Cezar, unatoč vječnoj slavi, vladao Rimom tek dvije godine prije nego što je završio pod noževima senatora. Povijest možda pišu pobjednici, ali i oni s jako malo vremena. Pun Kufer

04.03. (20:00)

Vidio sam na internetu pa mora da je istina

Priča o perzijskoj princezi i samoubojstvima 13-ero muškaraca koje je navodno odbila nije utemeljena

Na društvenim mrežama često se dijele fotografije s pričom navodne perzijske princeze iz 19. stoljeća, koja je bila simbol ljepote. Većina objava i članaka zapravo donosi fotografije dvije različite osobe koje su živjele tijekom Kadžarskog Carstva (eng. Qajar Iran/Persia/Empire) koje je trajalo od 1785. do 1925. godine. One jesu bile kćeri šaha koji je vladao Perzijom u 19. stoljeću, i bile su utjecajne i zanimljive osobe u pogledu obrazovanja i javnih kritika očevog režima, no drugih konkretnih podataka (kao o navedenim muškarcima koji su bili odbijeni pa su se ubili) nema. Međutim, fotografije se na društvenim mrežama koriste za postizanje viralnosti koja se temelji na mizoginiji i “srazu” s trenutnim društvenim i rodnim normama i standardima ljepote. Valja uzeti u obzir da je tada bilo teško razlikovati rodne norme. Dlake po tijelu nisu bile neuobičajene i nisu se nužno uklanjale brijanjem kao danas, zbog čega nije bilo neobično da i žene imaju tanke brčiće. Faktograf