Srednji vijek u Europi: 1000 godina u 20 minuta - Monitor.hr
Prekjučer (20:00)

Kad "mračno" zapravo znači "loše osvijetljeno"

Srednji vijek u Europi: 1000 godina u 20 minuta

Iako povjesničari kolutaju očima na termin “mračno doba”, pad Rima doista je donio kolaps trgovine, pismenosti i sigurnosti. Ipak, u idućih tisuću godina Europa nije samo “stajala u kutu”, već je preživjela uspon kalifata, vikinške upade i razvoj sveučilišta. Čak je i crna smrt imala “svijetlu” stranu: manjak radne snage podigao je cijenu rada i srušio feudalne okove. Ironično, tek su renesansni mislioci, uživajući u plodovima tog oporavka, srednji vijek proglasili mračnim kako bi sebe prikazali kao prosvjetitelje. Ako danas proživljavamo novi pad Rima, pripremite se – renesansa bi mogla stići za kojih četrdeset generacija. Open Culture


Slične vijesti

27.04. (11:00)

Kocku su bacili - ovaj put na njega

Slavna rečenica “I ti, Brute?” zapravo je plod Shakespeareove mašte, a ne povijesna činjenica

Na Martovkse ide 44. pr. Kr., Gaj Julije Cezar stradao je u kaotičnom i brutalnom napadu 60 urotnika koji nije ostavljao prostora za dramatične govore. Cezara su prije ubili u direktnom napadu nego, kako se vjeruje, u isceniranoj zavjeri. Dok povjesničari poput Svetonija nagađaju o mogućem grčkom poviku “Kai su, teknon?” (I ti, dijete?), najvjerojatnije je da je Cezar umro u tišini, pokrivši se togom, vjerojatno da sačuva dostojanstvo. Povijest je u stvarnosti bila brza i krvava, no publika više voli pamtljive citate od kaotične istine. Mental Floss

26.03. (17:00)

Za nostalgičare i one koje ipak zanima povijest

Vremenski stroj u pregledniku: OldMapsOnline oživljava povijest na klik

OldMapsOnline je fascinantna digitalna arhiva koja funkcionira kao “Google Maps za prošlost”. To je zapravo tražilica koja indeksira i prostorno povezuje više od pola milijuna povijesnih karata iz najuglednijih svjetskih knjižnica i arhiva (poput Britanske knjižnice ili sveučilišta Stanford). Umjesto da pretražujete po ključnim riječima (iako možete i to), stranica koristi geoprostornu pretragu. Na desnoj strani ekrana vidite modernu kartu svijeta, a na lijevoj se automatski pojavljuju povijesne karte koje pokrivaju točno onaj dio koji trenutno gledate. Što više zumirate određeni grad ili regiju, rezultati postaju precizniji.

15.02. (19:00)

Neki uče, neki ponavljaju gradivo

Neven Budak kod Stankovića: Povijest je učiteljica, ali ima puno loših učenika

Povjesničar Neven Budak poručio je da je povijest „učiteljica života“, ali samo za one koji žele učiti. Kao pozitivan primjer naveo je nastanak Europske unije nakon Drugog svjetskog rata, a kao negativan ratove 1990-ih. Smatra da pozdrav „Za dom spremni“ ima isključivo ustaško značenje te da mu nije mjesto u javnom prostoru ni u Saboru. Upozorio je na porast desnog radikalizma, ali drži da je pojam „ustašizacija“ pretjeran. Kritizirao je i koncepciju izložbe o 1100 godina kraljevstva, ističući da je krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju povijesno neutemeljena. HRT

13.02. (18:00)

Kad je povijest “bila na ispitu”, ali ne i u glavi

Slabo znanje o NDH i Drugom svjetskom ratu otkriva manjkavosti obrazovnog sustava

Suđenje u Rijeci napadačima na antifašistički skup, koji su tvrdili da ne znaju značenje NDH i pokliča “Za dom spremni”, otvorilo je pitanje kvalitete nastave povijesti u Hrvatskoj. Profesorica Vedrana Spajić Vrkaš upozorava na plošno, memorijsko učenje bez vrijednosne rasprave, dok “skriveni kurikulum” oblikuje stavove učenika kroz obiteljske i društvene utjecaje. Istraživanja Instituta za društvena istraživanja pokazuju skromno političko znanje maturanata te nezadovoljstvo obradom Drugog svjetskog rata u školama. Stručnjaci upozoravaju na polarizaciju društva i nedostatak jasnog obrazovnog odgovora na kontroverzne povijesne. DW

10.01. (13:00)

Povijest se može objasniti i - matematikom

Peter Turchin i kliodinamika: kako podaci, carstva i elite objašnjavaju prošlost i sadašnjost

Peter Turchin, utemeljitelj kliodinamike, primjenjuje matematičke modele i velike povijesne baze podataka kako bi otkrio ponavljajuće obrasce društvene stabilnosti, kriza i nastanka carstava. Njegove teorije sekularnih ciklusa, imperiogeneze i prekomjerne proizvodnje elita nude okvir za razumijevanje kako povijesnih imperija tako i današnjih geopolitičkih i političkih napetosti. Turchin pokazuje da rat, demografija i nejednakost dugoročno oblikuju društva te da suvremene nestabilnosti u SAD-u i Europi slijede obrasce viđene mnogo puta u prošlosti. Premda ga kritiziraju za pojednostavljivanje složenih procesa u povijesti na brojke i modele, Turchin je nepobitno revolucionirao dijalog među znanostima. Pokazao je da se povijesne teorije mogu i moraju testirat. Zvonimir Šikić za Ideje.

07.12.2025. (11:00)

Nije im išlo sve po planu...

Memoari Vladka Mačeka ‘U borbi za slobodu’: Reizdanje koje otkopava stare rovove političke misli

Reprint memoara Vladka Mačeka i zapisa Slobodana Jovanovića koje je 2025. objavila Akademska knjiga donosi dva suprotstavljena, ali ključna pogleda na političku misao kasne Kraljevine Jugoslavije. Maček u knjizi koju je napisao u egzilu nakon Drugog svjetskog rata zastupa federalizam i liberalni legalizam, njegovo nastojanje da Sporazumom Cvetković-Maček 1939. afirmira hrvatsku političku subjektivnost oslanja se na ideju kompromisa i konstitucionalizma, uz svijest o raznolikosti jugoslavenskog prostora. dok Jovanović brani centralističko integralno jugoslavenstvo. Novo izdanje, uz stručni aparat, omogućuje reinterpretaciju međuratnih sukoba, ističe utjecaj srpskih intelektualnih elita i prikazuje kontinuitete političkih obrazaca vidljive i u kasnijim krizama. Riječ je o vrijednom doprinosu razumijevanju jugoslavenskog 20. stoljeća i njegovih dugih sjena. Glas Slavonije

03.10.2025. (21:00)

Isti barba

Rekonstruirano lice pučanina iz 9. stoljeća iz Dubravica kod Šibenika

U šibenskom muzeju posjetitelji sada mogu vidjeti facijalnu rekonstrukciju pučanina iz 9. stoljeća, čiji je grob pronađen 1989. u Dubravicama kod Skradina. Analiza skeleta pokazala je da je muškarac imao 31–35 godina, možda jedan od starijih u svom selu. Rekonstrukciju su izradili stručnjaci iz Hrvatske i Italije, čime su arheološkim nalazima dali ljudsko lice. Iako slični projekti postoje i drugdje u Hrvatskoj, ovakvi prikazi još su rijetki i pružaju jedinstveni pogled na prošlost. HRT

13.09.2025. (14:00)

Fusnota utkana u Ustav - nekad vrijedna spomenika, a danas jedva spomena

Documenta: Antifašizam je postao kontroverzna tema u Hrvatskoj

Kako se u školama predaje antifašizam? Prema istraživanju Documente, tek kao fusnota povijesti – u tri retka. Povjesničari, muzealci i aktivisti upozoravaju da je riječ o vrijednosti borbe za slobodu i ljudska prava, a ne samo o prošlosti. Vida TV donosi priču o tome što su pokazala nova istraživanja i na koji način se antifašizam ipak čuva – kroz muzejske postave, šetnje gradom i izložbe...

03.09.2025. (22:00)

A tu si se skrivao, Zmaju jedan

Otkriven grob Huseina-kapetana Gradaščevića, Zmaja od Bosne… u Turskoj

Nakon višemjesečnih istraživanja, dr. Emir Demir identificirao je u Istanbulu grob Huseina-kapetana Gradaščevića, vođe Velikog bosanskog ustanka iz 1831. godine. Ranije se vjerovalo da njegov nadgrobni spomenik pripada drugoj osobi. Korištenjem povijesnih fotografija, spisa Hamdije Kreševljakovića i savjeta stručnjaka, Demir je precizno locirao mjesto počinka bosanskog nacionalnog heroja. Na spomeniku stoji natpis s detaljima o Gradaščeviću i datumu smrti, 17. kolovoza 1834. godine. To otkriće bit će detaljno objavljeno u znanstvenom časopisu. Index