Tportal donosi izbor pet novijih izdanja hrvatskih nakladnika koji pokrivaju širok raspon književnih i misaonih interesa. Od intimnog biografsko-memoarskog uvida u um Davida Lyncha, preko novog romana Nade Gašić koji se vraća djetinjstvu, gradu i zabranjenim emocijama, do povijesnog romana Sylvije Iparraguirre o kolonijalnim traumama. Tu je i esej Davida Van Reybroucka o granicama nacionalne politike u globalnim krizama te roman Alejandra Zambre koji nježno secira obitelj, ljubav i poeziju u suvremenom Čileu.
Hrvatski nakladnici 2026. donose pet tematski potpuno različitih knjiga: autobiografsku priču o pčelarstvu i osobnom oporavku Helen Jukes, kultni alpinistički klasik Reinholda Messnera o osvajanju svih osamtisućnjaka, legendarne reportaže Ryszarda Kapuścińskog o ratu, politici i apsurdu povijesti, Rutgera Bregmana koji propituje kako moralno iskoristiti vlastite sposobnosti te Carlla Öhmana o sudbini naših digitalnih podataka nakon smrti. Od pčela do osamtisućnjaka, od rata do algoritama – čitateljski raspon bez zajedničkog nazivnika. Jutarnji
The Guardian je objavio koje su najprodavanije knjige ove godine u Ujedinjenom Kraljevstvu: Na vrhu ljestvice našao se novi roman Richarda Osmana The Impossible Fortune, peti nastavak iz serijala Thursday Murder Club / Klub istražitelja ubojstava četvrtkom, koji je prodan u više od 390 tisuća primjeraka u tvrdom uvezu. Među najprodavanijima naslovima dominiraju serijali, posebice u žanrovima krimića i „romantasyja”, dok su snažan interes zabilježili i naslovi za mlade i odrasle čitatelje s posebnim književnim svjetovima. Što se tiče književne fikcije, publika je posegnula za romanima koji obrađuju teme bijega i intimnih priča, dok publicistika i self-help i dalje bilježe visoku prodaju, osobito naslovi koji se bave osobnim razvojem i mentalnim zdravljem. Sve popularnije bojanke odražavaju potrebu za opuštanjem i odmakom od ekrana, što upućuje na širi trend potrage za jednostavnijim i smirujućim oblicima kreativnosti. Booksa
Godinu su obilježili i naslovi koji nisu punili izloge, ali jesu razgovore. Ubod pčele Paula Murrayja secira raspad obitelji kroz sitne, sudbinske trenutke. Parade Rachel Cusk razlaže identitet i umjetnost do gole strukture. The Loneliness of Sonia and Sunny Kirana Desaija spaja ljubavnu priču i društvenu analizu. Audition Katie Kitamure igra se percepcijom i ulogama koje glumimo. The Wilderness Angele Flournoy hvata kaos ranog odraslog doba. So Late in the Day Claire Keegan u malo stranica zgusne cijeli propušteni život. A Raskrižje gavranova Sapkowskog tiho proširuje mit o Geraldu – prije legende, prije ožiljaka. Journal
Književnost se ne zaustavlja na Homeru i Shakespeareu – i 21. stoljeće već ima svoje klasike. Journalov izbor donosi osam suvremenih romana koji su obilježili naše vrijeme temama identiteta, odnosa, znanosti, povijesti i opstanka. Od emotivno razornih priča i generacijskih portreta do znanstvene fantastike i filozofskih alegorija, riječ je o knjigama koje su stekle kritičko priznanje, masovnu čitanost i često ekranizacije. Sve upućuje na isto – o ovim će se romanima možda govoriti još desetljećima.
Budući klasici (odabrani):
Od 1984. do 2023. godine, udio 13-godišnjaka koji „nikada ne čitaju“ porastao je s 8% na 31%, dok je broj svakodnevnih čitatelja pao s 35% na 14%. Uzroci su društvene mreže, pametni telefoni, preopterećenost školskim obavezama i smanjena važnost beletristike u obrazovanju. Ipak, grafički romani i platforme poput BookToka pokazuju da strastveni čitatelji još postoje. Preporučuju se knjige poput Harryja Pottera, Narnije, Elmera i blagdanskih priča za poticanje ljubavi prema čitanju. Index… komentiraju na Forumu
Dežulović predstavlja svoj novi roman “Tko je taj čovjek”, koji je smješten u Münchenu 1923. godine, za vrijeme Pivničkog puča. Roman prati američkog novinara s misijom atentata na budućeg njemačkog vođu, no bavi se dubljim pitanjima o povijesti, sudbini i odgovornosti čovječanstva. Pisac ističe kako je djelo faktografski precizno, ali je radnja čista fikcija koja nudi alternativnu povijest. U razgovoru se povlače i paralele između stanja u Europi 1920-ih i današnjeg vremena.
Moderne knjige iz 20. stoljeća brzo propadaju zbog kiselog papira izrađenog s cinkovim sulfatom, koji oslobađa sumpornu kiselinu i razgrađuje celulozu. Tradicionalni kineski xuan-papir od kore brijesta izdrži stoljećima, no umjetno starenje pokazuje da nakon oko 10.000 „godina“ potpuno gubi čvrstoću. Kineski znanstvenici zato su razvili novi, anorganski „xuan“ od vlakana hidroksiapatita i stakla, neosjetljiv na vatru i biološku razgradnju. Prema testovima, taj mineralni papir gotovo ne mijenja svojstva ni nakon 10 milenija, pa bi zapisi na njemu mogli trajati praktički vječno. Nenad Raos za bug