Korado Korlević: Treba zavrnuti rukave i spasiti što se spasiti da - Monitor.hr
06.09. (23:00)

Nema kod njega ona Danteova "Ostavi svaku nadu..."

Korado Korlević: Treba zavrnuti rukave i spasiti što se spasiti da

Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitka u cijelom procesu. Sve ide sporo, a priroda i ekosustavi budu gubitnici. Mogu i cijele države i narodi biti gubitnici. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Ipak, nije sve totalno “strašno”. I padom Zapadnog Rimskog carstva, puno je toga ostalo, pa i padom Bizanta, od Mletačke Republike je nastala Venecija…iz svega toga je nastala današnja civilizacija. Korado Korlević za Green.


Slične vijesti

21.09. (11:00)

I zato smo tu gdje jesmo

Astrofizičar Dario Hrupec: Svako društvo preferira vjernike, a ne znatiželjne skeptike

Dokaz, kao postupak kojim se utvrđuje istinitost neke tvrdnje, primjeren je u matematici. Nije primjeren čak ni u prirodnim znanostima. Prirodna znanost teži k istini (slaganju činjenica s tvrdnjama), a ne daje konačnu istinu. Uvijek je otvorena za nova propitivanja. Nadalje, prirodna znanost se, po definiciji, bavi prirodnim pojavama. Nadnaravno ili natprirodno nije u njezinoj domeni. Ono što je možda manje poznato je metafizička pretpostavka na kojoj prirodna znanost počiva: sve pojave su prirodne pojave. A što se vjere u nadnaravno tiče, vjerovati znači „smatrati što istinitim ne tražeći dokaz”. To je definicija. Pa onda je apsurdno govoriti o dokazima. Vjera isključuje dokaz. Meni je osobno vjera u nadnaravno nespojiva sa znanstvenim pogledom na svijet. Tih znanstvenika koji javno ističu svoju vjeru u nadnaravno nema baš tako puno kao što se čini, samo su jako glasni. Skupove na temu vjere i znanosti ili debate između vjernika i nevjernika uvijek, bez iznimke, potiču znanstvenici vjernici. Prof dr. sc. Dario Hrupec zanimljivo progovara za Glas Podravine.

18.09. (01:00)

Zlo nema suštinu, samo dobro ima suštinu

Branko Sekulić: Kad bi se Isus sad pojavio, Crkva bi ga privela i razapela

Sekulić: Promoviranje ustaštva i četništva vodi Hrvatsku i Srbiju u grob | Četnici Vijesti | Al Jazeera

  • Moja teza je vrlo jednostavna i vrlo jasna. Isus Nazarećanin, kao osoba koja je postojala i po kanonskim i po vankanonskim dokazima kao Ješua iz Nazareta, bio je razapet. Da li neko vjeruje da je to Krist ili ne, to je meni apsolutno irelevantno. Ako vjeruješ, onda sljedeća priča postaje suština tvoga života. A to je da je Ješua iz Nazareta razapet, a razapinjali su isključivo ljude koji su bili pobunjenici. To je bila kazna za pobunu protiv političkog establišmenta toga doba, što je bila rimska vlast koja je okupirala Judeju. On je, dakle, razapet a nije kamenovan. Kamenovanje je bilo kazna za blasfemiju. Ali on nije bio optužen za blasfemiju, on je optužen za pobunu, za konstruktivnu kritiku religijsko-političkog sistema svog doba, kako samih Rimljana, tako i religijskih struktura u Judeji. To je naprosto čak i znanstvena činjenica. Zbog toga ja ovih dana intenzivno promišljam da li je teologija znanost ili nije. Ako ovo o čemu govorim uzmemo kao činjenicu, onda je teologija definitivno znanost. Ako na to dodaš efekt da je to utjelovljeni Bog, apsolutno mi nije jasno kako onda, majstore, ti možeš biti kršćanin, a zapravo nisi društveno odgovoran, kao što je društveno odgovoran onaj za kojeg tvrdiš da nasljeđuješ njegov put?
  • Crkvene strukture na našim prostorima počesto nemaju nikakav odnos prema Bogu. To je onaj – kako kažu sv. Ambrozije, sv. Augustin i sv. Jeronim – kurvinski dio crkve, koji se kod nas manifestira kao etnonacionalistička koncepcija. To što ona ima mantiju, apsolutno ju ne abolira od činjenice da je ona i dalje etnonacionalistička.
  • Ja se sa komunističkim sistemom nikada neću složiti, ali s njim mogu komunicirati. A sa fašizmom i nacizmom – to treba gaziti čim promoli glavu. To ne smije proći! U ime građanskog društva to treba sve pregaziti i tu nema nikakve dileme. Mi ne možemo sada ići i takvima „dati prostora za dijalog“. Ne, ne! To treba gaziti! Jer je to jedini način na koji mi možemo formirati funkcionalno društvo. Dakle, preduvjet za dijalog je da imaš argument, a argumente možeš imati samo ako ne diskriminiraš. A onoga trenutka kad diskriminiraš – završeno, nema diskusije, nema prostora! Tačno
14.09. (14:00)

PDV - Pola dajem vladi

Profesor s Libertasa: Hrvatski PDV je regresivan porez, siromašniji dio stanovništva troši do 50 posto na osnovne životne potrebe

Sve dosadašnje porezne reforme, uključujući i ovu zadnju, u suštini i nisu bile porezne reforme. To su bile samo izmjene pojedinih poreznih stopa. Hrvatski porezni sustav najviše je orijentiran na potrošnju, dakle na PDV. Šezdeset posto proračuna u Hrvatskoj puni se iz PDV-a, a PDV je po definiciji regresivni porez. To znači da relativno veći porez plaćaju siromašniji građani. Trebalo bi povećati razinu porezne pravednosti, ali ne očekujem da ćemo to dobiti budućim mjerama Vlade. Kada gospodarstvo u ciklusu raste, rastu i proračunski prihodi pa se proračun bolje puni. Profesor s Libertasa i FPZ-a Luka Brkić za Nacional.

13.09. (19:00)

Nema tog sapuna koji to može

Kolinda Grabar-Kitarović ‘pere‘ svoj imidž, jasno je na koju poziciju cilja

Grabar Kitarović: 'Rusija se umiješala u izbore na kojima sam izgubila od  Milanovića, izveli su hibridnu akciju' | Telegram.hr

U eksplozivnom i politički najnabijenijem intervjuu od završetka predsjedničkog mandata Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u potkastu Richarda Dearlovea koji je bio direktor britanske inozemne tajne službe MI6 kako se “Rusija uplela u predsjedničke izbore koje je 2020. izgubila od Zorana Milanovića”. Sugovornici s kojima je razgovarao Jutarnji list uvjereni da je pojačana inozemna aktivnost Grabar-Kitarović motivirana željom da se vrati na (međunarodnu) političku scenu, ali i dokaz da joj sadašnja funkcija članice Međunarodnog olimpijskog odbora – nije dovoljna. “Bivša predsjednica u zadnje vrijeme stalno ‘visi‘ u Ukrajini. Uvjeren sam kako to čini jer pokušava oprati vlastiti imidž, tj. imidž osobe koja je (nekada) imala odlične odnose s danas na Zapadu omraženim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Jasno je zašto to radi, jasno je kako se još uvijek nada da bi iduće godine mogla biti izabrana za glavnu tajnicu NATO-a…”, kaže jedan od sudionika uključenih u predsjedničku kampanju 2019. Jutarnji

 

12.09. (10:00)

Vjetrovi s istoka

Kolinda: Rusija se umiješala u izbore na kojima sam izgubila od Milanovića

Bivša hrvatska predsjednica u razgovoru za podcast One Decision rekla je kako putuje u Ukrajinu redovito i da se “prošli petak vratila s posljednjeg putovanja” u Kijev, gdje se zračne uzbune oglašavaju svakih nekoliko sati. Najzanimljiviji dio intervjua svakako je bio onaj u kojem su se dotakli ruskog utjecaja u balkanskoj regiji i njenih iskustava u razgovorima s Putinom. Putin mi je vrlo otvoreno rekao, u jednom od otvorenih razgovora koje smo imali, da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a, ali da neće dopustiti druge zemlje da odu. Najviše me brine mišljenje da ovo nije naš rat i da se trebamo držati podalje te da ćemo se tako zaštititi. To nije istina. Ukrajinci brane naše vrijednosti – spomenula je Kolinda, nadodavši kako je s Putinom razgovarala uglavnom o LNG terminalu na Krku, kojem se Putin oštro protivio. Jutarnji, N1

04.09. (15:00)

Čovjek koji ima što za reći

Intervju s Basarom: Susretu s Bogom prethodi susret s vlastitom tamom

Moja publicistička tehnika i prozna poetika u suštini se svode na demistifikacije, na Weberovo Entzauberung (raščaravanje), na – ovde ću upotrebiti hrvatsku reč jer je preciznija – nijekanje prevelike važnosti pridodate relativnim stvarima. Uključujući tu i smrt. Ako je smrt apsolutna – a danas se uglavnom tako doživljava – čemu onda hrišćanstvo, šta onda znači priča o uskrsnuću, kako je moguća nada. Uglavnom pribegavam humoru. Đavo nema smisla za humor. Ozbiljnost – naravno lažna, izveštačena, onakva kakva je uglavnom u ovim sumornim vremenima – jedno je od njegovih najubojitijih oružja. Moje drugo poetičko oruđe – preuzeto od René Girarda – je skandalozno mišljenje. Pa čekajte, nije li i Isus skandalozno mislio, nije li se skandalozno i ponašao po standardima važećim u onovremenoj Judeji. Valja naglasiti da su današnji standardi – ako se uopšte mogu nazvati standardima – neuporedivo niži nego standardi u Judeji Hristovog doba. Treba, međutim, naglasiti da su demonske sile – na prvom mestu nacionalizam – u naše vreme društveno prihvatljiv model ponašanja, čak i u crkvama. Svetislav Basara u razgovoru za Polis.

01.09. (12:00)

Ako netko zna, MENSA zna

Razgovor s trećom najinteligentnijom osobom, IQ-a 192, koji predaje na Zdravstvenom veleučilištu

Umjetna inteligencija (UI) zapravo nije inteligencija uopće (bar za sada), već enciklopedija mogućih odgovora na pretpostavljena moguća pitanja. Prava inteligencija (usporediva s ljudskom) podrazumijeva sposobnost osobnog razvoja, kako kroz fizički razvoj tako i mentalni razvoj, učenje na osnovu osobnog iskustva, kroz pogreške i zaključivanje na temelju tih pogrešaka. UI je onoliko dobra koliko je dobar programer koji je puni procedurama. Nijedan stroj UI ne može danas proći Turingov test. Laički rečeno, radi se o testu koji provjerava inteligenciju samog računala i pokušava potvrditi ili opovrgnuti tezu da računala mogu misliti sama za sebe. Primjerice, stvarna osoba u ulozi suca prirodnim jezikom komunicira s drugim čovjekom i strojem ili računalom, a pri tome oba sugovornika se prikazuju ljudima. Ako sudac, to jest stvarna osoba sa sigurnošću ne može utvrditi koji je sugovornik stroj, smatra se da je stroj prošao test. Još uvijek nismo došli do toga, kaže Mislav Predavec (koji je 2012. uvršten među tri najinteligentnije osobe na svijetu) za lokalni medij, dotaknuvši se i drugih tema.

14.08. (18:00)

Arhitektura arhitektima

Arhitekt Grgić: Odluke o obnovi pogrešno je donositi u stranačkim uredima

Ne samo obnovu Zagreba, nego i Banovine i cijelog društva. Uspješne procese obnove nekoliko smo puta započeli u 19. i 20. stoljeću i kao društvo imamo u svojim temeljima te kompetencije. No bitna je razlika u tome što je u razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće mnogo toga ovisilo o genijalnim i visoko motiviranim pojedincima, koji su se nametnuli svojim talentom i upornošću, a u naše doba ovisi prvenstveno o sustavu. Danas je teško zamisliti pojavu jednog Viktora Kovačića koji je u teškim okolnostima, kao odgovor snažnim utjecajima Austro-Ugarske Monarhije, utirao put hrvatskoj modernoj arhitekturi. Dogodio se paradoks da smo uspostavom državne samostalnosti izgubili iz vida snažnu polugu arhitekture koju ona donosi u stvaranju funkcionalne zajednice izgrađene na jednakosti i pravednosti, mada su sami temelji našeg nacionalnog identiteta arhitektonski. Arhitekt Antonio Grgić za Nacional.

04.08. (21:00)

Kako nam je svima jazz obogatio život

Darko Rundek: Ako se tu ne ustali neka multi-kulti situacija i mi ćemo biti izbjeglice

U razgovoru za VIDA art bilo je riječi i o tome kako će Rundek s Jazz orkestrom HRT-a, nakon Festa jazza u Koprivnici odakle cijela ideja i potječe, krenuti i na nastupe po regiji. Osvrnuo se i na svoj rad sa sastavom Ekipa, prisjetio se Cargo Trija, a neizostavna tema bila je i grupa Haustor, točnije album „Bolero“ koji će ovih dana biti ponovno objavljen na vinilu. Naslov je osvrt na dio razgovora o pjesmi Ima ih, gdje se dotiče i aktualne problematike. Ravno do dna