• 24.01.2018. (11:50)

    Jel može još 100 eura za pokrivanje dekicom?!

    Krava na madracu: EU daje 262 eura za krave koje dobiju bolje životne uvjete

    Hrvatski stočari i peradari koji unaprijede uvjete držanja životinja moći će se kandidirati za godišnju novčanu potporu od ukupno 150 milijuna kuna, ako Europska komisija uključi Hrvatsku u Mjeru ruralnog razvoja – Dobrobit životinja. Pojedinačno potpora je za mliječne krave maksimalno 262 eura, za junad 152 eura, za telad 147 eura, krmače i nazimice 253 eura, svinje za tov 28 eura, odbijenu prasad 27 eura, za nesilice 64 eura, za brojlere 9 eura, za purane 24 eura. Glavni cilj ove mjere jest osigurati poboljšane standarda u hranidbi, uvjetima smještaja, pristup ispaši i ispustu u uzgoju životinja, npr. kod krava korisnik ove mjere mora osigurati najmanje 6,6 kvadrata podne površine po kravi ili u ležišta postaviti najmanje 2 kg stelje/slame dnevno po životinji ili postaviti madrace . Jutarnji



  • Slične vijesti

    Srijeda (19:30)

    Vožnja kroz fondove

    Ministrica Žalac: Iz EU smo dobili 2 milijarde eura više nego što smo dali

    Ministrica Žalac u intervjuu Slobodnoj iznosi niz podataka o iskorištavanju fondova EU: 8.000 hrvatskih poduzetnika financirano je iz EU fondova, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je ili obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti itd. Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja Europsku uniji, a trenutno je Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Za sljedeće razdoblje, 2021.–2027., bit će malo manje – 9,9 milijardi eura.

    25.04. (12:30)

    Fina, briselska voda

    EU daje 110 milijuna kuna za jezero u Istri koje će navodnjavati 550 hektara vinograda i maslinika

    Između Poreča i općine Tar Vabrige gradi se veliko akumulacijsko jezero na čak 16 hektara površine koje će, kad radovi za tri godine budu gotovi, držati milijun kubika vode. Akumulacija će se puniti vodom iz prirodnog izvora Gradole i to samo u mjesecima kad je potrošnja vode za kućanstva manja (sad se pušta u Mirnu pa u more). Sustavom Červar Porat – Bašarinka zalijevat će se 550 hektara nasada maslina, vinograda i jednogodišnjih nasada. Vrijednost je 110 milijuna kuna, sve plaća EU.

    09.04. (17:30)

    Kad državu koči - država

    Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i – manjak ljudi u birokraciji

    Bruxelles je kritizirao Hrvatsku zbog kašnjenja u provedbi projekata koji su sufinancirani iz fondova EU – npr. pruga Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je EU dala 241 milijun eura, kasni dvije godine. HŽ Infrastruktura i Izvršna agencija za inovacije i mreže navode pet razloga kašnjenja: izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje šest mjeseci, na izdavanje građevinske dozvole čeka se i pola godine, rok za dostavu nalaza vještaka o izvlaštenju je 30 dana, a nekad se čeka i 4 mjeseca, premalo ljudi u provedbi projekata, u katastru, gruntovnici, uredima državne uprave, neusklađeni propisi koji su kontradiktorni, a državne ustanove ih i različito tumače.

    07.02. (11:30)

    Zasad je lift u podrumu

    Žalac: Čekamo stav Bruxellesa o ugradnji dizala

    Ministarstvo EU fondova će u dogovoru s udrugom HP i HT umirovljenika pokušati ‘pivotirati’ prvi natječaj za ugradnju liftova u zgradama, ali da je sve na Europskoj komisiji čiji su ljudi bili u Hrvatskoj u siječnju i sad se čeka njihov odgovor. Ministrica Žalac vidi jedan problem – državne potpore su problematične kada govorimo o tome koliko onda rastu cijene zgrada. Večernji

    29.11.2018. (14:30)

    Zapadna obećanja

    Hrvatska iz EU fondova ugovorila 6,6 milijardi eura, dobila dosad 1,8

    Hrvatska je za razvojne projekte od 2014. godine imala na raspolaganju 12,6 milijardi eura (10,7 milijardi iz zajedničkog proračuna i 1,9 milijardi iz hrvatskog proračuna), a dosad je ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti, dok je stopa plaćanja, novci koje smo zapravo dobili, 14,5 posto, što je 1,83 milijardi eura. 2016. godine stopa ugovaranja je bila 9%, a stopa plaćanja 2,7%. Prosjek (ugovaranja) u EU je 61%, a Bruxelles je poručio da Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova. 24 sata

    17.04.2018. (07:07)

    More novca

    Prvi novci iz Bruxellesa za obnovu luka: Pašman, Pula, Korčula, Dubrovnik…

    Radovima na luci Tkon na otoku Pašmanu vrijednim 32 milijuna kuna počinje projekt obnove hrvatskih luka, što se po prvi puta financira bespovratnim sredstvima Europske unije. Cilj je vrlo načelan, kako to i ide s europskim fondovima – integracija hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja prepreke za lokalni gospodarski rast. Namjera je realizirati 28 projekata u morskim lukama od Pule, Cresa i Senja do Korčule, Brača i Dubrovnika, ulaganja u vrijednosti 176 milijuna kuna. Jutarnji

    07.02.2018. (12:12)

    7 veličanstvenih

    300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

    Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr

    01.02.2018. (17:00)

    EUlevator

    Mrak Taritaš i Hrelja: Fondovima EU financirati ugradnju liftova

    Zastupnici Anka Mrak Taritaš i Silvano Hrelja pozvali su ministricu Žalac da otvori nišu za gradnju liftova u zgradama koje ih još nemaju, da se olakša život umirovljenicima i mladim obiteljima s djecom. Kažu ovo dvoje da bi se projekt mogao sufinancirati iz fondova Europske unije i to u iznosima od 80 do 100 posto cijene. Cijena ugradnje liftova, ovisno o zgradama, kreće se od 30 do 50 tisuća eura. Večernji

    29.01.2018. (08:07)

    Od A+ do Ž

    Novi kampus u Varaždinu: Jedina javna zgrada kategorije A+

    Novi studentski kampus u Varaždinu jedina je zgrada javne namjene u Hrvatskoj koja je kategorizirana kao A+, što je postignuto, među ostalim, kroz armirani beton, staklo u prizemnom dijelu, ventiliranu fasadu od vlakno-cementnih ploča i aluminijsku stolariju s drvenim krilima. Na krovu je solarna elektrana koja stvara električnu energiju za strojarnicu, hladnjake i dizalice topline, kao i za stari dom u susjedstvu, kišnica se koristi za sanitarnu vodu, svjetla se pale na senzore itd. Dom je koštao 141 milijun kuna, od čega su 85% bespovratna sredstva iz Europske unije. Jutarnji ima fotografije kampusa.

    25.01.2018. (15:44)

    VajFaj zvjezdice

    Natječaj EU za izgradnju WiFi točaka – 15.000 eura po projektu

    Europska unija pripremila je 120 milijuna eura u projektu WiFi4EU za izgradnju besplatnih WiFi točaka u lokalnim zajednicama u državama EU, uključujući naravno i Hrvatsku. Za natječaj za dodjelu sredstava moći će se prijaviti komunalna poduzeća, bolnice, vrtići, javni prijevoznici te druge tvrtke u vlasništvu lokalnih samouprava kao i same jedinice lokalne samouprave. Bespovratna sredstva bit će u prosječnom iznosu od 15 tisuća eura. Ovdje informacije u projektu – gdje prijave, kada, kako… Poslovni

  • Slične vijesti

    Srijeda (19:30)

    Vožnja kroz fondove

    Ministrica Žalac: Iz EU smo dobili 2 milijarde eura više nego što smo dali

    Ministrica Žalac u intervjuu Slobodnoj iznosi niz podataka o iskorištavanju fondova EU: 8.000 hrvatskih poduzetnika financirano je iz EU fondova, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je ili obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti itd. Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja Europsku uniji, a trenutno je Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Za sljedeće razdoblje, 2021.–2027., bit će malo manje – 9,9 milijardi eura.

    25.04. (12:30)

    Fina, briselska voda

    EU daje 110 milijuna kuna za jezero u Istri koje će navodnjavati 550 hektara vinograda i maslinika

    Između Poreča i općine Tar Vabrige gradi se veliko akumulacijsko jezero na čak 16 hektara površine koje će, kad radovi za tri godine budu gotovi, držati milijun kubika vode. Akumulacija će se puniti vodom iz prirodnog izvora Gradole i to samo u mjesecima kad je potrošnja vode za kućanstva manja (sad se pušta u Mirnu pa u more). Sustavom Červar Porat – Bašarinka zalijevat će se 550 hektara nasada maslina, vinograda i jednogodišnjih nasada. Vrijednost je 110 milijuna kuna, sve plaća EU.

    09.04. (17:30)

    Kad državu koči - država

    Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i – manjak ljudi u birokraciji

    Bruxelles je kritizirao Hrvatsku zbog kašnjenja u provedbi projekata koji su sufinancirani iz fondova EU – npr. pruga Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je EU dala 241 milijun eura, kasni dvije godine. HŽ Infrastruktura i Izvršna agencija za inovacije i mreže navode pet razloga kašnjenja: izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje šest mjeseci, na izdavanje građevinske dozvole čeka se i pola godine, rok za dostavu nalaza vještaka o izvlaštenju je 30 dana, a nekad se čeka i 4 mjeseca, premalo ljudi u provedbi projekata, u katastru, gruntovnici, uredima državne uprave, neusklađeni propisi koji su kontradiktorni, a državne ustanove ih i različito tumače.

    07.02. (11:30)

    Zasad je lift u podrumu

    Žalac: Čekamo stav Bruxellesa o ugradnji dizala

    Ministarstvo EU fondova će u dogovoru s udrugom HP i HT umirovljenika pokušati ‘pivotirati’ prvi natječaj za ugradnju liftova u zgradama, ali da je sve na Europskoj komisiji čiji su ljudi bili u Hrvatskoj u siječnju i sad se čeka njihov odgovor. Ministrica Žalac vidi jedan problem – državne potpore su problematične kada govorimo o tome koliko onda rastu cijene zgrada. Večernji

    29.11.2018. (14:30)

    Zapadna obećanja

    Hrvatska iz EU fondova ugovorila 6,6 milijardi eura, dobila dosad 1,8

    Hrvatska je za razvojne projekte od 2014. godine imala na raspolaganju 12,6 milijardi eura (10,7 milijardi iz zajedničkog proračuna i 1,9 milijardi iz hrvatskog proračuna), a dosad je ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti, dok je stopa plaćanja, novci koje smo zapravo dobili, 14,5 posto, što je 1,83 milijardi eura. 2016. godine stopa ugovaranja je bila 9%, a stopa plaćanja 2,7%. Prosjek (ugovaranja) u EU je 61%, a Bruxelles je poručio da Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova. 24 sata

    17.04.2018. (07:07)

    More novca

    Prvi novci iz Bruxellesa za obnovu luka: Pašman, Pula, Korčula, Dubrovnik…

    Radovima na luci Tkon na otoku Pašmanu vrijednim 32 milijuna kuna počinje projekt obnove hrvatskih luka, što se po prvi puta financira bespovratnim sredstvima Europske unije. Cilj je vrlo načelan, kako to i ide s europskim fondovima – integracija hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja prepreke za lokalni gospodarski rast. Namjera je realizirati 28 projekata u morskim lukama od Pule, Cresa i Senja do Korčule, Brača i Dubrovnika, ulaganja u vrijednosti 176 milijuna kuna. Jutarnji

    07.02.2018. (12:12)

    7 veličanstvenih

    300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

    Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr

    01.02.2018. (17:00)

    EUlevator

    Mrak Taritaš i Hrelja: Fondovima EU financirati ugradnju liftova

    Zastupnici Anka Mrak Taritaš i Silvano Hrelja pozvali su ministricu Žalac da otvori nišu za gradnju liftova u zgradama koje ih još nemaju, da se olakša život umirovljenicima i mladim obiteljima s djecom. Kažu ovo dvoje da bi se projekt mogao sufinancirati iz fondova Europske unije i to u iznosima od 80 do 100 posto cijene. Cijena ugradnje liftova, ovisno o zgradama, kreće se od 30 do 50 tisuća eura. Večernji

    29.01.2018. (13:38)

    Inkubator Pismo iz Novske povukao 25 milijuna kuna iz EU fondova – samo za gaming studije

    Iscrpnije...
    29.01.2018. (08:07)

    Od A+ do Ž

    Novi kampus u Varaždinu: Jedina javna zgrada kategorije A+

    Novi studentski kampus u Varaždinu jedina je zgrada javne namjene u Hrvatskoj koja je kategorizirana kao A+, što je postignuto, među ostalim, kroz armirani beton, staklo u prizemnom dijelu, ventiliranu fasadu od vlakno-cementnih ploča i aluminijsku stolariju s drvenim krilima. Na krovu je solarna elektrana koja stvara električnu energiju za strojarnicu, hladnjake i dizalice topline, kao i za stari dom u susjedstvu, kišnica se koristi za sanitarnu vodu, svjetla se pale na senzore itd. Dom je koštao 141 milijun kuna, od čega su 85% bespovratna sredstva iz Europske unije. Jutarnji ima fotografije kampusa.