Mamutica će uskoro navršiti 50 godina, u njoj živi najmanje 5000 ljudi u 1169 stanova - Monitor.hr
20.11.2023. (13:00)

Betonska spavaonica

Mamutica će uskoro navršiti 50 godina, u njoj živi najmanje 5000 ljudi u 1169 stanova

Mamuticu projektirali su arhitekti Nevenka Postružnik i Đuro Mirković, u njoj živi najmanje 5000 ljudi u 1169 stanova i šest ulaza velike Mamutice te još tri ulaza male, a u podzemlju i prizemlju nalaze se 256 garaža te 24 lokala. “Prednost života u Mamutici je to što se sve što mi treba nalazi u blizini. Doslovno na pljunomet su nam dućani, ljekarne, knjižnica, pošta, kulturni centar, kafići, pekare, uvijek otvoreni kiosk… Za obitelji s djecom ili one s ljubimcima prednost je puno zelenila, parkova, škola, vrtića… Djece je u Mamutici puno pa im je socijalizacija od najranije dobi lakša no što je bila meni koja sam odrastala u centru”… priča stanovnica. Večernji


Slične vijesti

26.08. (19:00)

Klimatsko sklonište i mjesto za učenje ujednom

Arhitekt je morao pronaći način kako se izboriti s ekstremnim okolišem i klimom indijskog mjesta, ovo je rezultat

Arhitekt Sanjay Puri je morao pronaći način kako se izboriti s ekstremno suhim, pustinjskim okolišem te istodobno stvoriti utočište za djecu iz 1500 radničkih obitelji. Problem sunca koje neumoljivo prži i visokih temperatura – koje se većinu godine kreću oko 36 stupnjeva Celzijevih – Puri je svladao kroz materijale i raspored koji je slagao prema klimi, kontekstu i topografiji. Dvorište služi kao konektor (i separator) za prostore osnovne i srednje škole, a njegovi linearni trapezoidni okviri i štitnici od sunca smanjuju toplinu i cirkuliraju hladniji zrak unutar interijera. Cjelokupna cirkulacija odvija se kroz otvorene, prirodno ventilirane hodnike. Haus

17.08. (12:00)

Izvana divna, iznutra predivna

Zapuštenu zgradu impresivne arhitekture renovirali zbog Olimpijskih igara i udahnuli joj novi život

Izgrađena 1971. godine, Grande Nef de l’Île-des-Vannes je djelo arhitekata Anatolea Koppa, Luciena Metricha i Pierrea Chazanoffa. Sa svojim paraboličnim krovom i prozirnim bočnim panelima, ova struktura je bila prava inženjerska senzacija svog vremena. Na vrhuncu svoje slave, Grande Nef je mogla primiti 5000 gledatelja i bila je domaćin koncertima ikona poput Pink Floyda, Led Zeppelina, Brucea Springsteena i Queena, kao i sportskim događajima poput finala Svjetskog prvenstva u rukometu 1981. godine. Zatvorena 2018. godine zbog propadanja i problema s pristupačnošću, zgrada je bila osuđena na zaborav sve dok Chatillon Architectes nije preuzeo izazov njene revitalizacije. Nakon igara, zgrada će biti vraćena lokalnoj zajednici Saint-Ouen-sur-Seine, gdje će se nastaviti koristiti kao atletski i kulturni centar. Renovacija je omogućila kapacitet od 1500 sjedećih i 4500 stajaćih mjesta, čime se osigurava multifunkcionalnost prostora za razne događaje. Haus

11.08. (00:00)

Tko kaže da renoviranje mora koštati?

Ovako izgleda ‘budget-friendly’ renovirana terasa kad ju preuredi – scenografkinja

Nismo baš imale veliki budžet, ali planovi za terasu bili su golemi: farbanje zidova i podnih pločica, tenda, novi namještaj… -kaže Vanja Došen za Haus, davši “budget-friendly” posao svojoj sestri. Žena je, srećom luda scenografkinja i živi za to da joj netko uvali neki neugledan prostor koji će, najčešće u malo vremena i za malo novca, transformirati u čudo. U nekoliko dana tu otužnu, žućkastu i neprivlačnu izbu transformirala je u punokrvnu terasu; uzbudljivu, lijepu, primamljivu. Problem sunca, koje u prijepodnevnim satima od tog poluzatvorenog prostora stvara kotao koji ubija svaku biljku, riješila je predivnom tendom koju je sama osmislila, ružne crveno smeđe pločice na podu prefarbala je u crno bijele kocke, raznih krupnih otpada po gradu dovukla je košare, police i drvene kutije u koje smo presadili biljke, pa cijelu stvar upotpunila onim mojim foteljama iz Ikee… za sve skupa 250 eura. 

07.08. (09:00)

Puno je to i drva

Lumber 4 – norveška građevina označava ozbiljan uspjeh za građevinsku industriju

Oslotre, norveški ured specijaliziran za drvene konstrukcije, upravo je nagrađen popularnom Architizerovom nagradom ‘A+Awards’, za “najbolju srednje veliku poslovnu zgradu godine”. Radi se o jednoj od rijetkih poslovnih zgrada u svijetu izgrađenih gotovo posve od masivnog drva i prva takva u južnoj Norveškoj. Šesterokatnica bruto površine 3106 m2, zamišljena kao komercijalna i poslovna zgrada. U prizemlju su maloprodajni prostori, a ostali katovi namijenjeni su uredima koje su redom popunile ‘green tech’ kompanije. Objekt je sada pokazao da je moguće izgraditi konkurentne drvene zgrade u usporedbi s betonskim i čeličnim konstrukcijama istog tehničkog standarda. “Zgrada je projektirana i izgrađena u 12 mjeseci, a postigli smo 53-postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova, u odnosu na gradnju klasične zgrade”, poručuju arhitekti. Haus

16.07. (09:00)

I Maksimir bi tako mogli reciklirati

U Austriji u obnovi stadiona čak 95 posto od 50.000 tona materijala korišteno je od ostataka bivšeg zdanja

Na mjestu nekadašnjeg stadiona Ferry-Dusika u bečkom okrugu Leopoldstadt, a koji je 2022. godine srušen nakon što je prije toga izgubio svoju funkciju te je godinama stajao zapušten, nastaje novi sportski objekt – Sport Arena Wien. Osim što će nova dvorana nuditi veću iskoristivost iste površine, prilikom izgradnje primjenjena je strategija reupotrebe, i to čak od 95 posto. Taj će se sportski objekt moći pohvaliti fotonaponskim i solarnim toplinskim sustavima na krovnim površinama, održivom proizvodnjom energije pomoću, primjerice, dizalica topline, LED rasvjetom unutar i izvan dvorane radi uštede resursa te brojnim drugim ekološki prihvatljivim mjerama. Poslovni

14.07. (23:00)

Šparne hiže sa stilom

Projekt kakav bismo voljeli vidjeti u Hrvatskoj: 54 socijalna stana u Inci, u središtu Mallorce

Brojni poznati arhitekti koji su između dva rata diljem Europe gradili socijalne stanove u svom su projektiranju išli puno dalje od puke forme. Osim financijske pristupačnosti za radničku klasu, prioriteti su bili zanimljiva arhitektura i inovativnost. Dapače, neki od velikih stambenih kompleksa koje su stvarali čuveni Alvar Aalto, Ernst May, Bruno Taut i drugi, UNESCO je zaštitio kao Svjetsku baštinu. Projekt se nalazi na parceli pravokutnog oblika površine 3266 m2, a u vlasništvu je lokalne uprave. Istodobno su energetski učinkoviti, arhitektonski zanimljivi i oslanjaju se na lokalne materijale. Haus

30.06. (20:00)

Dizajn je bitan, ali ne i najbitniji

Profesor s Arhitektonskog fakulteta: Danas su važnije talijanske pločice i hrastov parket nego funkcionalnost stana i prostora

Za upotrebne vrijednosti stana mora prvo biti zadovoljena funkcionalnost. To je teoretski bilo dosta dobro postavljeno sedamdesetih godina. Na tome danas nije naglasak kada se on koristi ili prezentira, ili kada gledamo neki stan u novinama. To je možda najbolje opisati kroz 12 točaka kako bi trebalo projektirati stan. Neke od njih su pravila da su odvojene prostorije za djecu, sobe za djecu od soba za roditelje, da stan ima dnevni boravak, da ima kružnu vezu, da gosti u stan mogu doći i posjetiti dnevni boravak a da ne prolaze kroz grupu za spavanje i slično. Češće je ljudima u percepciji ima li stan talijanske pločice ili hrastov parket, nego kako je orijentiran, koliko je velika spavaća soba, gdje se nalazi spavaća soba, ima li vanjski prostor… Danas je možda najvažnije da pokušamo živjeti, odnosno stanovati prema potrebama i mogućnostima. To je jako teško u potrošačkom društvu. U Hrvatskoj je oko 90 posto stanova u privatnome vlasništvu, od čega 4,5 posto živi u najmu, što nije malo. Prof. Branimir Rajčić za Zgradonačelnik.

25.06. (20:00)

Knjižnica koja te poziva

Zanimljivo arhitektonsko rješenje: školska knjižnica nasred hodnika

Vodstvo Osnovne škole Vič u Ljubljani suočilo se s problemom koji baš i nisu mogli ignorirati: zgrada je postala premala za broj učenika koje su imali. Obratili su se arhitektima s kojima su ranije surađivali, lokalnom studiju ARP, a u planu je bio poveći zahvat – novo krilo i proširenje sportske dvorane. No, grandiozna dogradnja na kraju se zbog budžeta nije dogodila, a problem je ostao – kamo s učenicima? Tek su u tom trenutku ARP-ovi arhitekti morali zbilja iskoračiti iz okvira i pronaći rješenje koje na prvu, možda, i nije svima uključenima bilo logično. Umjesto potpunog zatvaranja i prekrivanja dijela predvorja te stvaranja zakukuljene učionice koju bi trebalo zaštititi od zvukova, pogleda i distrakcija, u njega je umetnuta svijetla i gotovo prozirna knjižnica. Stvorena je, objašnjavaju, novom strukturom koja se proteže u visinu kroz dva kata ostatka hodnika koji je okružuje. Haus