Markovina: S ovom vladom prijeći ćemo točku nakon koje nema povratka - Monitor.hr
31.01.2016. (22:04)

Oštro desno

Markovina: S ovom vladom prijeći ćemo točku nakon koje nema povratka

U zanimljivom intervjuu za Novi list, povjesničar Dragan Markovina osvrnuo se na fašizam i antifašizam, atmosferu linča i rastući utjecaj Katoličke crkve te aktualnu vlast. “Ako ova vlast izdrži četiri godine i ako bude ideologizirana na način koji najavljuje njezin sastav i početak rada, vi ćete u jednom času prijeći točku nakon koje više neće biti moguć povratak u neko normalno, građansko društvo, bez dubljih obračuna s tom ideologijom i tim stanjem stvari. Ja se bojim da će ta točka uskoro biti prijeđena. Ako je danas normalno da nekoliko tisuća ljudi maršira Zagrebom i traži linč Vijeća za elektroničke medije, još dvije – tri takve akcije i to će biti svakodnevna pojava na koju nitko neće reagirati. Od toga do zabrane slobode govora nije dalek put”, kaže Markovina.


Slične vijesti

28.12.2024. (20:00)

Stranka si, dakle jesam

Hrvatski populizam: desno skretanje s uvijek istog izlaza

Zbog različitih povijesnih okolnosti Hrvatsku i/ili Hrvate kao naciju još od kraja Prvog svjetskog rata dominantno(!) predstavlja tek jedna stranka; prvo je to bio HSS, zatim KPH/SKH, a danas HDZ. To je sa sobom donijelo različite političke patologije koje se rimuju s populizmom, prvenstveno rasprostranjen osjećaj da su državne institucije sekundarne naspram neformalnih stranačkih mreža, gdje se nalaze stvarni predstavnici „naroda“, to jest stvarna moć. U ekonomiji i domenama kao što su zdravstvo, obrazovanje, mirovinske i porezne politike, pa čak i migrantske politike, nema jasno artikuliranih stavova na ljevici koji bi se značajno razlikovali od stavova koje ima, recimo, HDZ. Zato u Hrvatskoj i nemamo toliko populizma, a ako i imamo, on uglavnom dolazi s desnog političkog spektra. H-alter

13.01.2024. (19:00)

Lijevo, desno, nigdje mog birača...

Analiza: usvajanje desničarskih politika o pitanjima kao što su imigracija i gospodarstvo ne pomaže strankama lijevog centra u osvajanju glasova

Suočene s padom udjela glasova, a istodobnim rastom potpore desnici, a ponekad i krajnjoj ljevici, socijaldemokratske stranke diljem Europe sve su više tražile spas u pomicanju prema političkom centru. Međutim, analiza pokazuje da stranke lijevog centra koje obećavaju da će biti oštre po pitanju imigracije ili neumoljive u javnoj potrošnji, vjerojatno neće privući potencijalne birače na desnici i riskiraju otuđenje postojećih birača. Društvene strukture potpuno su se transformirale od vremena vrhunca socijaldemokracije i zato pokušaj oponašanja desničarskih pozicija jednostavno nije uspješna strategija za ljevicu. I u Danskoj, gdje je vlada pod vodstvom socijaldemokrata uvela jedan od najstrožih antiimigracijskih režima u Europi, izborni podaci sugeriraju da ograničavanje prava imigranata nije popularno među značajnim brojem stranačkih glasača. (Guardian)

09.12.2023. (13:00)

I oni se utope negdje u centru

Ekstremna desnica “preuzima” Europu, pandan u Hrvatskoj Domovinski pokret, Most i Suverenisti

Tablica koju je objavio portal Statista nakon nedavnih parlamentarnih izbora u Nizozemskoj pokazuje koliko se Europa u razdoblju migrantskih valova, terorizma, pandemije covida-19, ruske agresije na Ukrajinu te sukoba u Gazi politički nagnula udesno. Zbog svega toga, neke zemlje članice EU-a smatraju se “leglima desnog ekstremizma”. Politički analitičar Davor Gjenero često spominje stranke “izvan ustavnog lȗka” među kojima se, kaže, nalaze i krajnje desne i krajnje lijeve, poput Radničke fronte na lijevoj strani, dok su na desnom spektru Most, Domovinski pokret, Suverenisti i druge, manje stranke. Kao “najdesniju” stranku u povijesti Hrvatske spominje HSP devedesetih, koja nije bila toliko radikalna kao recimo danas. U Hrvatskoj je zamah krajnje desnice do sada sprečavao ili amortizirao HDZ, pokrivajući golemi politički prostor od centra nadesno. No, također primjećuje kako i krajnja desnica postane pitoma kad dođe na vlast, što se pokazalo na primjeru talijanske premijerke Meloni pa i Geerta Wildersa, koji će morati smanjiti retoriku ako će htjeti podršku drugih stranaka u koaliranju za nizozemsku vladu. N1

28.07.2023. (09:00)

Prevruće je na jugu

Španjolska nije pokleknula pred usponom krajnje desnice koji se događa u EU

Europi je prisutan trend porasta popularnosti krajnje desnih stranaka i dolaska konzervativnih stranaka na vlast. Zašto je Španjolskoj uspjelo suprotstaviti se ovom trendu? Tijekom prošle godine Europa je bila svjedokom sve većeg trenda porasta popularnosti krajnje desnih stranaka i dolaska konzervativnih stranaka na vlast. Vikto Orban, Giorgia Meloni, Šveđani i Finci… Ovotjedni rezultati u Španjolskoj, koji su također upućivali u istom smjeru, suprotstavili su se trendu na kontinentu. Iako je Vox i dalje treća stranka s najviše glasova na nacionalnoj razini, rezultati ne izgledaju dobro za njegove europske saveznike. Mnogi stručnjaci sugeriraju da je stranka koju vodi Abascal posebno radikalnija od onih u europskoj obitelji. Lokalne vlasti Voxa cenzurirale su knjige i filmove, povukle LGBT zastave s gradskih vijećnica. Umjesto da traži ‘normalizaciju’ kao što su to napravili Le Pen i Meloni učinivši da postanu mainstream, VOX je ostao radikalno antagonističan… Nacional

07.11.2018. (19:00)

Bilten desnice: Zlatko Hasanbegović ne oprašta uvrede i ruši Bandićevu većinu u Zagrebačkoj skupštini, razgovor za N1 [video_icon]

21.02.2018. (16:51)

Ženski mačizam

Tena Erceg: Politika chick desnice

“Otkada je s početkom ekonomske krize desnica započela pohod kroz društva i institucije zapadnih država, primijećeno je da je ona u svojim taktikama i strategijama napravila gotovo pa revolucionaran zaokret: počela se služiti retorikom liberalnih demokracija, prije svega konceptom ljudskih prava. Posljednji u nizu takvih taktičkih manevara sve je učestalija pojava žena na čelnim pozicijama stranaka krajnje desnice, čime te stranke nastoje ispeglati vlastiti imidž opterećen mačističkim nasilništvom, normalizirati svoje fašistoidne ideje i dosegnuti ogroman ženski birački rezervoar koji im je donedavno bio nedostupan. U tome im sve zdušnije pomažu mediji, posebice takozvani ženski časopisi”, piše Tena Erceg u odličnoj analizi za Novosti.

28.11.2017. (15:39)

Nacionalistički ekonomski poučak

Joachim Becker: Desnica uvijek krivi državu, a nikada biznis

“Za zapadnoevropske nacionalističke stranke većina socijalnih problema proizlazi iz imigracije, dok se uloga kapitalističkog sistema u proizvodnji nejednakosti i socijalnih problema uopće ne spominje. Te stranke ne samo da nisu antikapitalističke već su otvoreno prokapitalističke, a za socijalne probleme uvijek krive državu a nikada biznis. Zato smatram da se prema ovom tipu diskursa treba odnositi kritički i da treba postavljati pitanje čije interese ekstremno desne stranke zapravo zastupaju”, kaže Joachim Becker, profesor na Institutu međunarodne ekonomije i razvoja bečkog Ekonomskog fakulteta u intervjuu za Novosti.

15.10.2017. (11:15)

Nespretan okret u desno

Tihana Tomičić: SDP-ova igra s vatrom

„Nažalost, umjesto da se bave pravima radnika, istovremeno svjedočimo trendu da se i ljevica počinje dodvoravati desnici. Vidjeli smo to već na primjeru Zorana Milanovića kad ga je paktiranjem s Klemmom koštalo izbora. Sada, pak, svjedočimo tome da Davor Bernardić pokušava okupiti »fejk« stranke umirovljenika osnivane više-manje samo kao smokvin list za desničare, bio to HDZ ili Bandićev 365, a istovremeno i potiče osnivanje udruge Kršćanskih socijaldemokrata gdje bi vodeća mjesta imali baš članovi SDP-a. Zar netko u SDP-u doista misli da će na taj način, uz paralelno aktiviranje onog promila podrške pro-desnim umirovljeničkim strankama, dobiti nešto glasova desnice?“ pita se Tihana Tomičić. Novi list