Markovina: U Biogradu je srušen Vitićev motel. Opet smo na kulturu nasrnuli bagerima - Monitor.hr
24.07.2019. (10:30)

Markovina: U Biogradu je srušen Vitićev motel. Opet smo na kulturu nasrnuli bagerima

Dragan Markovina se u Telegramu nadovezuje na post Betonskih spavača o rušenju Vitićevog motela u Biogradu da bi se napravilo mjesta za parking trgovačkog centra: Kad čovjek ovakvo nešto pročita, nužno mu padne na pamet romantičarsko-nacionalna priča o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi koja je održavala jedan narod, a koja je stajala i još uvijek stoji u ideološkim temeljima ovdašnjeg nacionalizma. Stvarnost se pak pokazala kao efikasna demistifikatorica ideoloških dogmi. Dok su nam puna usta hrvatske kulture, na nju nasrćemo bagerima, obezvrijeđujemo je na svakom koraku i zapravo je gotovo uopće ne razumijemo. Usput: Vitićevi jadranski moteli


Slične vijesti

Danas (13:00)

Manje nismo ni očekivali

Kuća poznatog arhitekta Hrvoja Njirića ruši stereotipe o međugeneracijskom stanovanju i skupoj gradnji

Poznati zagrebački arhitekt Hrvoji Njirić izgradio je na Bukovcu inovativnu dvojnu obiteljsku kuću (“Double Villa Bukovac”) za sebe i obitelj svoga sina. Projekt nudi rješenje za međugeneracijsko stanovanje u prizemlju i po dužini kuće, umjesto tradicionalnih katova, osiguravajući privatnost i povezanost s prirodom. Građena s ograničenim budžetom od oko 2500 eura po kvadratu, kuća funkcionira kao održivi solarni paviljon koji se zimi prirodno grije. Kroz pametni raspored, atrije i fleksibilan prostor, ovaj projekt pokazuje kako se može ekonomično i kvalitetno graditi na maloj parceli u zelenilu. Jutarnji

Jučer (22:00)

Pogledaj i razmisli dvaput

Dorotić: Odvažna arhitektura oduvijek je, po svojoj definiciji, sa sobom nosila rizik

O najboljima nije odlučivao jedan političar, jedan arhitekt, Dinamo, Grad ili Vlada, nego deveteročlani Ocjenjivački sud u kojem su različiti interesi, koji ovaj projekt čine strašno kompleksnim, bili zastupljeni kroz najvažnije osobe grada, države, nogometnog kluba čiji stadion to jest te domaće i međunarodne arhitektonske struke. Pokušaji da se njihova odluka i odabir već sada rastave na pitanje “tko je kriv” za pobjednički projekt autoru na Vizkulturi su, ako ništa drugo, komični.

Alternativa ovakvom stručnom procesu nije neka romantična neposredna demokracija u kojoj građani kolektivno dolaze do savršenog stadiona. Alternativa vrlo lako postaju populizam, politički pritisci, medijski klikovi i, nedajbože, projektiranje prema onome što je tog tjedna dobilo najviše lajkova. Alternativa su apsolutna generičnost i neautentičnost, brzopoteznost i banalnost – redom karakteristike koje su u Hrvatskoj već odavno pojele svu moguću kvalitetu novoizgrađenog prostora, ponajprije stambenog, a glođu i po svemu ostalom.

Ako od novog Maksimira očekujemo da bude prepoznatljiv, autentičan i arhitektonski relevantan, onda moramo dopustiti mogućnost da u trenutku kada ga prvi put vidimo ne izgleda poput stadiona koji smo već vidjeli deset ili sto puta.

Jučer (10:00)

Ipak ništa od svemirskog broda

Stručnjaci zadovoljni novim stadionom na Maksimiru, javnost baš i ne

Dok struka, poput Borisa Maleševića, Bože Skoke, Idisa Turata i Ive Letilović, hvali autentičan i promišljen dizajn koji se odmiče od generičkih europskih arena, dio javnosti na društvenim mrežama iskazuje nezadovoljstvo izgledom i nedostatkom klasične vizualne prepoznatljivosti. Malešević tvrdi da su reakcije javnosti očekivane, posebno zbog dizajna svjetskih stadiona kakav su neki očekivali i ovdje: “Za njih moderan stadion znači okrugla svijetleća torta usred parka koja ih podsjeća na svemirski brod. Nažalost, takvih torti danas ima puno i sve izgledaju generički dosadno. Ovo rješenje ima poštovanje prema povijesti ovog mjesta”… Drugi primjećuju kako je projektu pristupljeno promišljeno i inteligentno, i kako će budući stadion imati identitet i karakter. Večernji

  • Iza studija VG13 stoje Tommaso Fantini i Alberto Rossi, dvojica talijanskih arhitekata rođenih 1992. godine. Obojica su diplomirala 2017. na Akademiji arhitekture u švicarskom Mendrisiju, a danas svoj studio vode iz Milana. Ovo im je prvi stadion. Index
  • Boban odgovorio na kritike: Vjerujem da kad ga se vidi praznog, u čeličnim konstrukcijama, može djelovati hladno, ali kad se ispuni ljudima djelovat će toplo i bit će paklena atmosfera (Gol, Sportske)
  • Komentari na Forumu
Nedjelja (20:00)

Arhitektura za pande

Sedam arhitektonskih projekata koji ističu svestranost i potencijal bambusa

Dezeen donosi pregled arhitektonskih projekata iz Južne i Jugoistočne Azije pokazuje nevjerojatnu svestranost bambusa kao građevnog materijala. Od budističkog meditacijskog centra u Nepalu s krovnom konstrukcijom u obliku mandale do inovativnog bambusovog kokošinjca u Indoneziji i poplavno otpornog centra u Pakistanu, ovi objekti dokazuju kako brzorastuća biljka nudi ekološki prihvatljiva, fleksibilna i vizualno dojmljiva rješenja za različite javne i stambene prostore.

19.09. (23:00)

Moderni brlog

Osam inspirativnih domova sa zelenim krovovima koji se stapaju s prirodom

Ovaj pregled na Dezeenu predstavlja osam inovativnih domova diljem svijeta čiji su krovovi prekriveni bujnom vegetacijom. Zeleni krovovi nisu samo estetski dodatak koji besprijekorno stapa građevine s prirodnim krajolikom, već imaju i važnu ekološku ulogu – pomažu u apsorpciji oborinskih voda, poboljšavaju toplinsku izolaciju te privlače divlji život. Primjeri iz Japana, Argentine, Indonezije, Irana, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Španjolske i Tajlanda pokazuju kako arhitekti na maštovit način skrivaju domove u prirodi ili stvaraju uzdignute vrtne oaze koje stanarima pružaju neraskidivu povezanost s vanjskim prostorom.

18.09. (19:00)

I zgrade mogu dobiti loš facelifting

Paladino o novom pročelju kuće Markulin na Ribnjaku: Žao mi je što ne stoji zapuštena

Arhitektica Zrinka Paladino kritizira nestručnu i spornu “energetsku obnovu” antologijske Kuće Markulin na zagrebačkom Ribnjaku, djela glasovitog arhitekta Drage Iblera iz 1937. godine (Arhitektura Zagreba). Ističe kako je ova zaštićena stambena četverokatnica modernizma narušena debelim slojevima toplinske fasade, neprimjerenim bojama i gubitkom izvornih arhitektonskih slojeva. Umjesto pažljivog konzervatorskog pristupa, primijenjeno je plitko fasaderstvo koje ugrožava cjelokupnu graditeljsku baštinu. Haus

16.09. (01:00)

Ipak se Darth Vader nije tu parkirao

Svemirski muzej Georga Lucasa u Los Angelesu otvara vrata

Nakon 12 godina priprema, u Los Angelesu se otvara Lucas Museum of Narrative Art, spektakularno zdanje vrijedno pažnje koje potpisuje studio MAD na čelu s Ma Yansongom. Muzej je posvećen vizualnom pripovijedanju – od pretpovijesnih crteža do filma – u sklopu zbirke Georgea Lucasa s više od 40.000 radova. Organska, lebdeća građevina bez ravnih linija sastoji se od 1271 jedinstvenog panela, a podignuta je iznad parka kako bi stvorila javni trg. Iako osnivači ponavljaju da nije riječ o “muzeju Ratova zvijezda”, njegov futuristički dizajn neodoljivo podsjeća na posjetu iz druge galaksije. Haus

24.08. (15:00)

Što je dobro za svinje, dobro je i za ljude

Od zapuštenog svinjca do kandidata za arhitektonsku nagradu

U češkom selu Panoší Újezd, mlada arhitektica Lenka Milerová transformirala je stari svinjac u skromnu, ali dojmljivu ljetnu kuću za gospođu F. Građevina ima tek 22 četvorna metra korisne površine, a obnova je stajala oko 20.000 eura te je trajala gotovo tri godine. Projekt se temeljio na očuvanju zatečenih kamenih i opečnih zidova uz sirov, industrijski pristup. Umjesto klasičnog namještaja, kontinuirani monolitni betonski element preuzeo je uloge prozorskih špaleta, klupe, stepenica, sofe i kade. Projekt je zbog svoje jednostavnosti i inovativnosti nominiran za Češku nagradu za arhitekturu. Haus

22.08. (18:00)

Kuća s mimikrijom

Arhitektonski eksperiment na Visu: Nagrađivana samoodrživa kuća Issa Megaron stopljena s prirodom

Nagrađivani projekt Issa Megaron studija Proarh na otoku Visu predstavlja suvremenu interpretaciju tradicijske arhitekture. Ukopana u strmu padinu Dračevog polja, ova samoodrživa kuća koristi objekte kao dio pejzaža, spajajući pasivni dizajn s lokalnim uvjetima. Zbog nedostatka infrastrukture, vila funkcionira potpuno samostalno pomoću solarnih panela, prirodne ventilacije i sustava za prikupljanje kišnice. Projekt Davora Matekovića osvojio je brojna međunarodna priznanja i ponudio trajno rješenje za očuvanje jadranskog krajolika. Journal

11.08. (21:00)

Lako tako projektirati, hoće li i AI to moći sagraditi?

Realistični AI prikazi arhitekture u EU ubuduće moraju nositi oznaku “AI generirano”

Objavljivanje realističnih AI prikaza neizgrađenih zgrada, interijera i proizvoda u Europskoj uniji bez jasne oznake od sada nosi rizik od visokih novčanih kazni. Prema članku 50. Akta o umjetnoj inteligenciji EU-a, realistični vizualni prikazi spadaju pod definiciju deepfakea jer mogu zavarati javnost. Obveza označavanja odnosi se i na AI tekstove od javnog interesa te korisničke chatbote, dok je manje preinake fotografija poput obrade pozadine izuzete. Prekršitelji se suočavaju s kaznama do 15 milijuna eura ili 3 % godišnjeg prometa, čime EU nastoji spriječiti obmane i zaštititi autorska prava. Dezeen