Mirjana Dugandžija razgovara sa slikarom Damirom Sokićem: Umjetnost pokušava u neredu svijeta predložiti nekakav red - Monitor.hr
02.12.2019. (14:00)

Mirjana Dugandžija razgovara sa slikarom Damirom Sokićem: Umjetnost pokušava u neredu svijeta predložiti nekakav red

Sa kim god Dugandžija razgovara, razgovori su uvijek zanimljivi. “Taj red koji mi stvaramo je samo dio nekakve harmonije, višeg reda. Utoliko u umjetnosti postoji nada. Mi smo dio nekog malo višeg reda. I bolji smo ljudi kad ga osjetimo. Umjetnost mora biti lijepa i dobra. Da bi bila lijepa mora biti i etična, etika i estetika tu se spajaju u jednu riječ.”


Slične vijesti

08.06. (14:00)

Mislite da smo loši? Pa drugi su još gori

Tomašević: Manje od 1 posto naših ravnatelja sudjelovalo je u aferama u zadnjih pet godina

U zadnjih pet godina u Zagrebu je otvoreno 16 novih vrtića, CGO u Resniku je bio najavljen i prije izbora, bunili bi se gdje god da se nalazi, zahvaljujući odvajanju otpada i plavim ZG vrećicama smanjili smo udio odlaganja otpada na Jakuševcu gotovo za pola, dok su drugi gradovi povisivali cijene komunalnih usluga mi nismo. Trudimo se da u ovako ogromnom sustavu kakav je Grad Zagreb broj afera i korupcija budu svedeni na najmanju moguću mjeru, od 340 ravnatelja tri su optužena za neku aferu. Nećemo se svađati oko koalicije sa SDP-om, jasno je da će oni dati premijerskog kandidata. O Jarunskom mostu, budućem stadionu na Maksimiru, radovima na cestama i drugim projektima zagrebački gradonačelnik u velikom intervjuu za HINU. tportal, Index

24.05. (11:00)

Samo pusti da ti svira, duša gine od tišine

Rundek uoči velikog koncerta na Šalati: Kad umjetnici nisu svjesni svoje odgovornosti, i to je poruka

Uoči velikog ljetnog koncerta Darka Rundeka & Ekipe na Šalati 11. srpnja za tportal: kad netko tko se primio tog posla, koji spada u to što nazivamo umjetnošću, nije svjestan svoje odgovornosti – i to je neka poruka. Da bi mogao nešto relevantno javno zastupati, taj umjetnik treba tražiti neko znanje, iskristalizirati mišljenje i stav. To traži određen angažman i trud. Poražavajuće je da tako malo eksponiranih umjetnika izražava ikakav stav. Imam sreću da je uz mene Sanda, koja preuzima dio tog truda i često inicira akcije podrške onom za što smatramo da je goruće da prodre u javnost. To je dakle i privilegija i teret, ali čovjek barem ima osjećaj da čini ono što je pošteno i ljudski činiti... Bilo je riječi i o najboljim koncertima, povezanosti s prirodom, susretu s Aboridžinima…

17.05. (10:00)

Sve se, izgleda, vrti oko nečega što ne postoji

Ekonomist: Najveći mit o novcu je da je stvaran, jer nije, u potpunosti je izmišljen, postoji samo u našim glavama

Novac je najvažniji izum ljudske vrste, vjeruje irski ekonomist, autor i voditelj podcasta David McWilliams čija je knjiga ‘Novac: priča o čovječanstvu’ nedavno prevedena na hrvatski jezik.  Često ljudi misle da oni koji imaju novca ga gomilaju i to ga čini vrijednim. No to nije tako, ono što novac čini vrijednim je način na koji ga svi svakodnevno koristimo. Što ga više koristimo, to smo bliži jedni drugima. Novac je pomalo kao jezik. Najkorisniji jezik na svijetu je engleski – ne zato što je najljepši, ni najusklađeniji, nego zato što se najviše koristi. Pomalo je kao dolar, a kriptovalute su u neku ruku kao esperanto novca. Kripto je važan onima koji su u tome, ali nikoga drugog nije briga, zato je to velika prijevara. Jedino što zapravo “kontrolira” Donalda Trumpa su burze. Njega ništa drugo ne zanima… ispričao za Poslovni

04.05. (13:00)

Srce kao katedrala

Tereza Kesovija u 87. godini krenula na svoju posljednju turneju, gostovala kod Stankovića

Glazbena ikona Tereza Kesovija u emisiji Nedjeljom u dva rezimirala je impresivnu karijeru najavivši oproštajnu turneju zbog zdravstvenih poteškoća s vidom i sluhom. “Žena vulkan” emotivno se prisjetila siromašnog djetinjstva, otkrila da su njezini roditelji prodali svinju kako bi joj kupili prvu flautu, te istaknula važnost oprosta kao životne filozofije. Govoreći o susretima s Titom i Tuđmanom, naglasila je da ostaje vjerna svojim stavovima bez obzira na današnje interpretacije. Za nju je pozornica bila i ostala jedini istinski eliksir života, a publika neraskidivi dio njezina bića. Sinoć je održala koncert na Starom placu na kojem se oprostila od splitske publike (Index). Posljednji koncert održat će na svoj 88. rođendan u Zagrebu. HRT, tportal

02.05. (20:00)

Kako nas pop glazba i AI odvode u totalitarizam

Laibach: Danas je pop u glazbi najefikasniji jezik za organizaciju pažnje, percepcije i želje

Eurovizija je inače sustav koji nas zanima upravo zato što funkcionira na razini spektakla, identiteta i kontrole, mjesto je na kojem se politika i pop ne skrivaju, već otvoreno surađuju. Ideja da predstavljamo Sloveniju ili čak državu NSK nije bila nemoguća, ali ni presudna. K-pop, eurodance i slične forme nisu iznimke, već koncentrati sustava pop glazbe – precizno proizvedeni, optimizirani, globalno razumljivi. Ako želiš govoriti o stvarnosti, moraš govoriti njezinim jezikom. Politika je već neko vrijeme prešla u režim spektakla, gdje granica između ideologije i performansa postaje sve tanja. Ono što vidite kao ‘igrokaz’ zapravo je vrlo funkcionalan mehanizam. Provokacija, negacija, polarizacija – sve su to elementi dramaturgije koja proizvodi pažnju. Pitanje više nije tko ima pravo, nego tko uspijeva kontrolirati narativ. Rekli su iz Laibacha za tportal, povodom objave novog albuma Musick.

26.04. (22:00)

Kako je crni val preživio pendreke, cenzuru i spavanje na kukuruzu

Želimir Žilnik o umjetnosti pobune, filmskoj povijesti i društvenim previranjima

U ovoj epizodi emisije Zavidavanje, Lado Tomičić ugošćuje legendarnog redatelja Želimira Žilnika, jednog od najznačajnijih predstavnika jugoslavenskog “crnog vala”. Žilnik kroz razgovor oživljava fascinantne detalje iz svoje karijere, počevši od amaterskih početaka u novosadskoj Tribini mladih do dobivanja Zlatnog medvjeda u Berlinu za film Rani radovi. Otkriva bizarne situacije s terena – od uhićenja zbog druženja s maloljetnim delinkventima tijekom snimanja do spavanja u podrumu na kukuruzu. Žilnik također kritički analizira raspad Jugoslavije, cenzuru te današnje studentske prosvjede u Srbiji, ostajući vjeran svom statusu vječnog buntovnika i društvenog kroničara.

24.04. (09:00)

Dnevna doza Korada

Korado Korlević kao vječni lovac na leptire: Strast, a ne razum, kroji put do uspjeha

Korado kod Marinele Dropulić Ružić ruši mitove o sigurnim poslovima i “odlikašima”. Poručuje da cilj mora biti povezan sa strašću jer nas racionalno često ograničava. Posebno dirljiv trenutak je sjećanje na djetinjstvo u Višnjanu: dok su ga sumještani smatrali čudakom zato što “lovi leptire”, majka mu je poručila da ih ide tražiti iza garaže, ne zato što tamo ima leptira, nego da ga susjedi ne vide. Danas taj isti “lovac na leptire” ističe da je kreativnost opasna za sustav, ali ključna za pojedinca. Ne bojte se sumnje u sebe – ona je odlika inteligentnih, a jedina investicija koja se uvijek isplati jest ona u vlastiti razvoj kako biste postali najbolja verzija sebe. Na Monitorovom forumu kelje zanimljive podcaste.

22.04. (16:00)

Matematičar u oblacima ili prorok s pokrićem?

Bakić predlaže kupnju sada: Nekretnine ostaju stabilne, a rast cijena se nastavlja

Poduzetnik Nenad Bakić u Briefingu Jutarnjeg ističe da su nekretnine građanima danas jednako dostupne kao i prije deset godina zbog rasta plaća i pada kamata. Unatoč podacima Porezne uprave o padu transakcija, Bakić vjeruje da tržište nije usporilo, već podaci nisu u potpunosti obrađeni. Rast cijena pripisuje inflaciji, priljevu EU novca, turističkoj renti te sivoj zoni u kojoj se višak gotovine plasira u stanove. Iako dugoročno predviđa rizik zbog pada broja stanovnika, kratkoročno savjetuje kupnju na kredit jer fiksna rata, uz rastuće plaće, s vremenom postaje manji teret.

04.04. (22:00)

Ako smo svi prerazvijeni, ne preostaje nam ništa drugo nego da se sukobimo

Peović: Ratovi su posljedica ekonomskih kriza koje SAD ‘rješavaju’ ulaganjem u vojno-industrijski kompleks, dok profitiraju kapitalisti

Nas ovdje na periferiji dežurni ideolozi uvjeravaju da je nerazvijenost tek ‘faza’ u razvoju, te da ćemo, dosegnemo li idealnu formu kapitalizma, sustići bogate zemlje. No nerazvijenost je nužan preduvjet kapitalističke geopolitike. Dominantni narativ europske birokracije ima vrlo konkretnu funkciju – održavanje mira između bogatog centra i siromašne periferije. Pritom se stalno ponavlja teza da ćemo s još više tržišta i odbacivanjem štetnog državnog intervencionizma prevladati nejednakosti, te da samo treba promijeniti svijest ljudi. Sukobi prijete da će zahvatiti cijeli svijet, pogotovo ako uzmemo u obzir da je američka hostilnost usmjerena prema Kini, koja je zasad neutralna. Iranski rat, kao i opća mobilizacija i naoružavanje, posljedice su pokušaja spašavanja američke ekonomije, koja počiva na vojno-industrijskom kompleksu. Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja ulaže više u vojsku, kaže Katarina Peović za tportal, povodom nove knjige “Kraj kapitalizma? Dok staro umire, a novo se ne može roditi”.

30.03. (21:00)

Geopolitički check - da vidimo gdje smo i kako stojimo

Vidaković: Kineski uspon na vrh svijeta će završiti onoga trenutka kada se Tajvan dobrovoljno vrati Kini

Bez ikakve sumnje, to će se dogoditi. Kina ne ratuje. Oni rat smatraju gubitkom resursa. S druge strane, smatraju da snagom i fokusiranošću na same sebe mogu postići puno više. SAD će iznevjeriti Tajvan, kao što je iznevjerio saveznike povlačenjem iz Afganistana, i Tajvan će se dobrovoljno vratiti Kini. Naravno, uz veliku autonomiju kao i Hong Kong. Taj trenutak će označiti kraj američke globalne hegemonije. Osim nafte, nije došlo do značajnijeg poremećaja na drugim tržištima. Zlato je palo, ali ono je bilo u špekulativnom balonu. Problem je što su kamatne stope došle do osjetljivih razina. Trenutna situacija je takva da svi čekaju kraj sukoba. EU birokrati misle da mogu zamisliti svijet, kreirati regulativu i da će sve postati onako kako su oni to željeli. To, naravno, nije moguće. EU samo priča o zelenoj tranziciji, povećanju regulative i osvajanju tržišta. Neto rezultat je: gubitak tržišta te ekonomska i politička irelevantnost. Neven Vidaković za Novosti