Stotine tisuća praznih stanova, a stanovi i dalje nedostupni - Monitor.hr
Prekjučer (10:00)

Priuštivo stanovanje? Samo ako imate živce, novce i sreće s vlasnikom

Stotine tisuća praznih stanova, a stanovi i dalje nedostupni

Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovima u području priuštivog stanovanja: (1) stotine tisuća praznih stanova čiji vlasnici ne žele iznajmljivati, (2) ekspanzija kratkoročnog najma i radničkog smještaja, (3) kronični manjak studentskih i domova za starije, te (4) usporena stambena izgradnja. Iako je najavljeno niz zakonskih i strateških promjena, uključujući novi Zakon o priuštivom stanovanju, konkretne mjere tek se očekuju. Lokalne vlasti pozivaju se na proaktivnost, a cilj je potaknuti tržište, izgradnju i aktivaciju praznih stanova uz pomoć EU i EIB-a. Zgradonačelnik


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Stan bez para, para bez stana

Vizek: Za život samca u podstanarstvu u Zagrebu potrebno više od 2 tisuće eura, i parovima na rubu neisplativosti

Podaci za 2024. godinu otkrivaju značajne razlike u medijalnim najamninama za stanove od 60 kvadratnih metara diljem katastarskih općina Zagreba, s medijalnom najamninom za cijeli grad koja iznosi 677 eura. U praksi se kao trošak stanovanja uzima iznos najamnine i režija za stan te se zbroj svih ovih troškova zatim uspoređuje s bruto plaćom. Čak i s dvije prosječne zagrebačke plaće, u ukupnom neto iznosu od 2638 eura, život u najmu u Zagrebu za bračni par s ili bez djece je na rubu nepriuštivosti. Ako na trošak najamnine i režija odlazi preko 30 posto bruto plaće, stanovanje se smatra nepriuštivim. Stanovnici su prisiljeni tražiti opcije dalje od centra, a to kao posljedicu gura cijene najma u tim područjima naviše, čineći i te dijelove grada manje priuštivima. Maruška Vizek za tportal

26.05. (14:00)

Imaju plan da ti stan ne bude samo san

EU plan za priuštivo stanovanje: europski krov nad glavom

Stanovanje u EU postaje sve skuplje, a Hrvatska nije iznimka. Europska komisija lansirala je prvi Europski plan za priuštivo stanovanje, s ciljem povećanja ulaganja u socijalne stanove, energetske obnove i zaštitu najmoprimaca. Uz nova sredstva i investicijsku platformu, pokrenut je i dijalog sa svim dionicima kroz Affordable Housing Dialogue. Hrvatska ima priliku iskoristiti milijarde za izgradnju i obnovu, ali ključ je u konkretnim projektima i glasovima s terena. Zgradonačelnik

25.04. (20:00)

Antituristički vodič kroz priuštivo stanovanje (plastenici uključeni)

Stanovanje za sve: splitski projekt KO-101 među najboljima u Europi

Projekt KO-101 – Affordable Heterotopia mladog arhitekta Sandija Terzića, finalist prestižne europske nagrade EUmies Young Talent 2025, radikalno preispituje pojam stanovanja u eri turistifikacije i nekretninskog kaosa. Kao kritika urbanog rasapa i suvremenih ekonomskih modela, KO-101 predlaže novu tipologiju otporne i priuštive stambene zajednice. Inspiriran radio-kodovima i kolektivnim duhom, projekt nudi gusto modularno naselje čija kralježnica nisu neboderi, već plastenici – prostori društvene proizvodnje, okupljanja i samodostatnosti. Uz pametnu montažnu izgradnju, prilagodljive stanove i mogućnost kriznog režima, KO-101 pokazuje da arhitektura može biti i društveni aktivizam. Ako treba, i na Mars. Vizkultura

08.04. (00:00)

Stan za život, ne za Instagram story

Nacionalni plan stambene politike: više od 20.000 stanova za mlade do 2030.

Nacionalni plan stambene politike do 2030. donosi niz mjera za mlade do 45 godina: subvencioniranu kupnju ili najam stanova, gradnju kuća, povrat poreza te stanovanje u ruralnim sredinama. Kroz APN i lokalne projekte planira se više od 20.000 pristupačnih stanova. Novi modeli POS-a nude fleksibilne opcije kupnje i najma, a priuštivi najam pod državnim nadzorom nudi stabilnost. Prazni stanovi i napuštene zgrade bit će aktivirani, a financijska podrška osigurana s više od 2 milijarde eura. Prvi put sustav izgleda konkretno – a mladima ostaje da se uključe. Zgradonačelnik

06.04. (16:00)

Beton, dizala i snovi o šestom katu – urbana gerila kreće u visine

Zagrebački high life: kad lift do šestog kata vodi i do priuštivih stanova

Zagrebački arhitekti predlažu rješenje stambene krize dogradnjom šestih katova na zgrade iz 60-ih, uz ugradnju dizala i energetsku obnovu. Projekt cilja povećati broj stanova, poboljšati pristup starijima i osobama s invaliditetom te modernizirati infrastrukturu bez širenja grada. Ističe se i urbanistički izazov: izmjene GUP-a nužne su za realizaciju. Na primjeru Borongaja predviđa se 260 novih stanova. Predlagači poručuju – svi dobivaju: stanari obnovu, grad nove stanove, a društvo održivo rješenje. Index

02.03. (08:00)

Iznajmljivači (ni)su na potezu

Zakoni dolaze i prolaze, ali najamnine ostaju iste

Problem priuštivog stanovanja raste, a Hrvatska je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. No, hoće li donijete mjere išta promijeniti? Trenutno ne izgleda tako. Novi zakon zahtijeva suglasnost za kratkoročni najam u zgradama, ali porez od 400-500 eura godišnje nije dovoljan da motivira iznajmljivače na dugoročni najam. Bez ozbiljnijih fiskalnih pritisaka, vlasnici nemaju razloga mijenjati način iznajmljivanja. Tek kroz nekoliko godina neki bi mogli prijeći na dugoročnu opciju, ali do tada će stanarine ostati visoke. Ukratko – zakon je tu, ali tržište se ne da. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

22.01. (13:00)

Ma 'ko to more platit?

Zgradonačelnik pokreće projekt za priuštivo stanovanje

Projekt STANOVANJE PO MJERI isticat će ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Ključno je educirati građane (suvlasnike) i o financijskim aspektima života u zgradi, a posljedica navedenog je financijska stabilnost, što kućanstva što zgrade kao cjeline (Zajednice suvlasnika). Cilj projekta je, u konačnici, unaprijediti dostupnost, održivost i kvalitetu stanovanja u Hrvatskoj. A sve to temelji se i na financijskoj stabilnosti, educiranosti i znanju građana. Zgradonačelnik

05.01. (21:00)

Svi bi htjeli biti gazde

Zadružno stanovanje u Hrvatskoj i dalje je nepoznat pojam, samo jedan ispitanik imao je priliku iskusiti takav način života

Hrvatska je, prema Eurostatu, treća u Europskoj uniji po udjelu građana koji žive u vlastitim nekretninama – čak 91 posto. Ova tradicija ima povijesne korijene u težnji za sigurnošću, obiteljskim nasljeđem i statusom, ali i u nesigurnostima tržišta najma. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 30 posto kuća i stanova u Hrvatskoj zjapi prazno, dok su cijene nekretnina za kupnju i najam među najvišima u regiji. Ova neiskorištenost prostora i rastući troškovi stanovanja stvaraju prepreke za one koji nemaju riješeno stambeno pitanje, posebice mlade. Unatoč povijesnoj prisutnosti zadruga u Hrvatskoj, model stambenih zadruga i dalje je mnogima nepoznat. Čak 90 posto ispitanika nikada nije imalo doticaja s ovim načinom stanovanja, a samo 8,6 posto zna nekoga tko je tako riješio svoje stambeno pitanje, najčešće u inozemstvu. Zgradonačelnik

04.01. (23:00)

Konačno ćemo znati gdje ćemo parkirati bicikle

Hrvatska kreće u rješavanje stambenog pitanja: Planirano aktiviranje 9000 praznih stanova i izgradnja novih

Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. ima za cilj osigurati priuštivo i održivo stanovanje. Plan predviđa aktiviranje 9000 praznih stambenih jedinica i izgradnju 11.200 novih stanova za kupnju i najam. Za provedbu plana predviđeno je 1.2 milijarde eura iz različitih izvora financiranja. Plan se temelji na četiri poluge: financijskoj, poreznoj, zemljišnoj i ekološko-energetskoj, a uključuje i izmjene nekoliko zakona. Javna rasprava traje do 30. siječnja. Index

27.12.2024. (13:00)

Više vjerujemo institucijama nego ljudima

Zajednica može omogućiti kvalitetno i priuštivo stanovanje svima

Pitanje priuštivog stanovanja u Hrvatskoj postaje sve aktualnije, a model stambenih zadruga sve se češće spominje kao jedno od mogućih rješenja. Sindikati, kao predstavnici radnika, imaju potencijal igrati ključnu ulogu u ovoj priči. Zadrugarstvo se temelji na solidarnosti i zajedničkim interesima članova. To nije model kojim se ostvaruju ogromni profiti, već model koji ljudima omogućuje pristupačnije stanovanje ili štednju kroz uzajamno ulaganje. Nažalost, nepovjerenje u takve projekte često je rezultat loših iskustava iz prošlosti i generalne sklonosti građana da više vjeruju bankama i fondovima nego vlastitoj zajednici. Hrvatska stambena strategija do 2030. godine u više navrata spominje potrebu za priuštivim stanovanjem, ali iz jedne takve organizacije smatraju da zadruge nisu dovoljno uključene u tu strategiju. Zgradonačelnik, Savjeti