Najmoćnije vojske svijeta: SAD i dalje prvi, slijede Rusija i Kina - Monitor.hr
25.08.2023. (22:00)

Prva linija sigurnosti

Najmoćnije vojske svijeta: SAD i dalje prvi, slijede Rusija i Kina

Global Firepower, koji svake godine od 2006. donosi ovakvu listu, je svakoj od 145 zemalja na rang-listi izračunao specifični “Power Index”, indeks koji se računa na temelju više od 50 faktora koji ne obuhvaćaju samo strogu vojnu moć, već i financijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uvjete, između ostalog. Godišnji budžet američke vojske kreće se oko 750 milijardi dolara, trostruko više od Kine. Na drugom mjestu je i dalje Rusija. Usprkos ograničenim uspjesima i velikim gubicima koje već godinu i pol doživljava u Ukrajini, Rusija ostaje svjetska sila. U vrhu su još i Indija, UK, Južna Koreja, Pakistan… Ukrajina je na 15. mjestu, a Hrvatska se nalazi na 69. mjestu, ispod Srbije koja je trenutno 58. Index


Slične vijesti

20.04. (17:00)

Kad ti je neprijatelj signal, a puška – kod

Bitke bez metaka: moderno ratovanje u doba algoritama i nevidljivih frontova

U doba kad vojne parade više sliče tehnološkim sajmovima, ratovanje se seli iz rovova u digitalne oblake i nevidljive mreže. Klasika poput pješaštva i pušaka ustupa mjesto dronovima, AI-ju i algoritmima koji odlučuju o životu i smrti. Dok javnost gleda tenkove, u pozadini se odvijaju borbe u svemiru, nadzoru i kodu. Tu su i misteriozni materijali poput fogbanka, laseri koji ne ubijaju nego zasljepljuju, i EMP-ovi koji gase svjetla civilizacije bez ispaljenog metka. Kroz sve to provlače se korporativni interesi i tajnovitost, a granica između znanosti, mita i vojne stvarnosti postaje sve tanja. Ispada da nam se rat već dogodio – samo što ga nismo prepoznali. Lider

18.04. (16:00)

Europa trenira mišiće pred ogledalom, dok Amerika traži protein shake

Koliko je izgledno da će EU ići u stvaranje zajedničke vojske? Za sada ne postoje nikakvi službeni planovi

Europa — uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo — trenutno ima 1,47 milijuna aktivnih vojnika. S druge strane, do kraja 2024. ruska prisutnost u Ukrajini narasla je na 700.000 vojnika. Francuska raspolaže s najviše – više od 200 tisuća, Njemačka oko 180 tisuća, slijede Poljska i Italija s oko 20 tisuća aktivnih vojnika manje. U kratkom roku, glavni izazov Europe nije da vojno zamijeni Sjedinjene Američke Države “jedan na jedan”, već pronaći način da ojača vlastite obrambene kapacitete i bolje koordinira postojeće snage. N1 prenosi Euronews.

01.04. (13:00)

Kad topovi govore, novčanici šute

Europa ubrzano prelazi na ratnu ekonomiju

Ratna ekonomija podrazumijeva mobilizaciju industrije, radne snage i resursa u korist vojne proizvodnje. To često znači veću državnu kontrolu, rast potrošnje i inflacije te smanjenje socijalnih izdataka. Najveći dobitnici su obrambene, tehnološke i medicinske industrije. EU se uključuje s planom „ReArm Europe“ vrijednim 800 milijardi eura. Njemačka olakšava vojna ulaganja izmjenom ustava. Ratni sukobi u Rusiji, Ukrajini i drugim zemljama dodatno ubrzavaju ovu prilagodbu, dok Europa pokušava ojačati svoju obrambenu neovisnost. DW

20.03. (17:00)

Od "mir, ljubav i NATO" do "tko jače udari"

Europa se naoružava: obrana (opet) postaje prioritet

Europa priznaje da se previše opustila kad je riječ o obrani. Nova Bijela knjiga EU-a jasno poručuje: Rusija ostaje dugoročna prijetnja, a ni Kina, Bliski istok i cyber napadi ne pomažu. Do 2030. Unija mora značajno ojačati obrambene sposobnosti, uz plan ReArm-Europe vrijedan 800 milijardi eura. Cilj je više koordinacije, kompatibilnija oprema i jačanje vojne industrije EU-a. NATO ostaje ključan, ali SAD sve jasnije sugerira da se Europa sama pobrine za vlastitu sigurnost. Ukratko, više vojske, manje iluzija. DW

20.03. (09:00)

Zajednički dug – put u svijetlu budućnost ili samo skupa epizoda?

EU planira zajedničke obveznice za vojsku – korak prema dubljoj integraciji

Europska komisija predlaže izdavanje zajedničkog duga od 150 milijardi eura za financiranje vojne opreme, što odražava Trumpov pritisak na Europu da preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost. Njemačka, nekada protivnica zajedničkog zaduživanja, sada podržava ideju, mijenjajući dinamiku unutar EU-a. Ova inicijativa mogla bi označiti „Hamiltonov moment“ za Europu, približavajući je fiskalnoj uniji. Međutim, izazovi ostaju, posebno oko prikupljanja sredstava putem poreza, što zahtijeva jednoglasnu podršku članica. tportal

17.03. (19:00)

Od investicija u mir do profita od rata

Privatni kapital naoružava Europu uz blagoslov Bruxellesa

Plan ReArm Europe oslanja se na privatni kapital i Europsku investicijsku banku (EIB) za financiranje obrane. EIB neće kreditirati smrtonosno oružje, ali će omogućiti zajmove za infrastrukturu, tehnologije ometanja i zaštitu granica. Europska komisija planira ublažiti fiskalna ograničenja kako bi članice povećale vojnu potrošnju. Cilj je i jačanje tržišta kapitala kroz uniju za štednju i ulaganje, potičući povrat investicija u Europu. Hrvatska bi mogla povećati izdvajanja za obranu na više od 2% BDP-a. Bruxelles računa da bi Europa mogla imati 650 milijardi eura za obranu u četiri godine. Belgijski stručnjaci predviđaju pravne izazove zbog nespojivosti s EU proračunskim pravilima. Odluke će se donositi kvalificiranom većinom, zaobilazeći veto proruskih država. Komisija planira deregulaciju obrambene industrije i zajedničku nabavu, dok istočne članice EU-a povećavaju izdvajanja za obranu. Poslovni

17.03. (13:00)

Dug je put do obrane, ali još duži do otplate

Države EU će ići na nova zaduženja kako bi financirala vojsku

Za sada izgleda da će se većina paketa od 800 milijardi eura, točnije 650 milijardi, prikupiti kroz nova zaduženja pojedinačnih država EU-a, a ne kroz zajedničke dugove. Preostalih 150 milijardi eura trebalo bi doći kroz kredite osigurane iz proračuna EU-a – što je već približavanje konceptu zajedničkog zaduženja. Pakt postavlja jasne granice za državnu zaduženost (60 posto bruto domaćeg proizvoda -BDP) i proračunski deficit (3 posto) za 20 zemalja eurozone. Međutim, mnoge države eurozone su već znatno zaduženije. Ursula von der Leyen predlaže „klauzulu izuzetka“ kako bi zemlje EU-a povećale obrambene troškove bez sankcija za prekomjerno zaduženje. No, financijska tržišta mogu reagirati rastom kamatnih stopa, ugrožavajući stabilnost eurozone. Raspravlja se i o euroobveznicama, ali Sjevernjaci ih i dalje odbijaju. Iako EU već ima iskustva sa zajedničkim dugovima, ostaje pitanje hoće li se to primijeniti i na obranu. Friedrich Merz se protivi daljnjem zaduživanju, ali financiranje novog naoružanja i dalje je nejasno. DW

15.03. (08:00)

Ima love, nema ljudi

Đikić: Užas i veliki troškovi

Ako ovom prilikom ostavimo po strani činjenicu europskog odustajanja od mirotvorstva kao jednog od temeljnih razloga osnivanja Europske unije, uostalom, napad Rusije na Ukrajinu te najava američkog dizanja ruku od NATO-a i sigurnosti Europe pod predsjednikom Trumpom predstavljaju kardinalnu promjenu globalnog poretka, ostaje problem realizacije na brzinu skovanog plana o ponovnom naoružavanju EU-a.

Pronalaženje izvora financiranja mnogo je lakši posao od organizacije i koordinacije vojne proizvodnje unutar Unije, premda će i samo financiranje u rečenim razmjerima, koliko god se tvrdilo suprotno, teško proći bez ekonomskog slabljenja najširih slojeva stanovništva, što onda može proizvesti političke potrese na izborima u pojedinim zemljama… Ivica Đikić za Novosti

06.03. (12:00)

Hrvatska vojska na NATO pisti – spremna za polijetanje!

Hrvatska vojna industrija u Bruxellesu: 25 tvrtki lovi prilike u EU obrambenom budžetu

Čak 25 hrvatskih tvrtki predstavit će se NATO-u i europskim agencijama na Croatian Industry Dayu u Bruxellesu. Fokus je na šansama koje donosi Plan ReArm Europe, vrijedan 800 milijardi eura. Uz poznate vojne proizvođače poput HS Produkta i Dok-Inga, tu su i IT tvrtke, elektroindustrija te tekstilci. Orqa, lider u dronovima, širi se i u SAD. Ministarstvo obrane podržava inicijativu, a HGK ističe da je vrijeme za rast domaće obrambene industrije, koja trenutno ostvaruje 220 milijuna eura prihoda godišnje. Poslovni

04.03. (14:00)

Ukrajina nije sama

Von der Leyen iznijela plan u 5 točaka: Europa će snažno povećati potrošnju za obranu

  • Europa treba ‘veliki porast obrane’, izjavila je predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. “Novi planovi EU-a za jačanje europske obrambene industrije i povećanje vojnih kapaciteta mogli bi mobilizirati blizu 800 milijardi eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Potreban nam je ogroman porast obrane, bez ikakvih pitanja. Želimo trajni mir, ali trajni mir može se izgraditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih” (tportal)
  • Kremlj pozdravio obustavu američke pomoći Ukrajini: “To bi moglo potaknuti Kijev na traženje mira“, republikanski zastupnik predložio da se Trumpova slika stavi na novčanicu od 100 dolara, Mađarska podržala američko obustavljanje vojne pomoći Ukrajini, Ukrajinci, Česi i drugi europski lideri zgroženi (Index)
  • Bivši poljski predsjednik Lech Walesa poslao otvoreno pismo Trumpu: S gađenjem sam pratio vaš razgovor sa Zelenskim (Index)
  • BBC: Nakon obustave američke vojne pomoći pred Zelenskim dvije opcije – odstupiti i odustati od dijela teritorija, Trump ga očito želi natjerati na mir (N1)
  • Tema na Forumu
  • Tko je sve na zajedničkoj fotografiji važnog summita u Londonu? Svjetski čelnici od europskih država do Kanade (Index)