Ne trebate piti 8 čaša vode dnevno - Monitor.hr
28.08.2015. (13:53)

Mit o dehidraciji

Ne trebate piti 8 čaša vode dnevno

Ako postoji jedan mit koji treba sasjeći u korjenu, onda je to mit da dnevno treba piti barem osam čaša vode, piše NY Times. Naime, voda se nalazi voću, povrću i ostaloj hrani koju jedemo, u sokovima, u kavi. Osim toga, nije znanstveno dokazano da povećani unos vode čini dobro organizmu.


Slične vijesti

03.12.2025. (07:00)

Čini se da je voda konačno pronašla svoj tok (pun intended)

Osmotska energija – nova nada za obnovljivu struju iz slane i slatke vode


Osmotska energija koristi prirodni proces osmoze na ušćima rijeka ili otpadnoj slanoj vodi iz desalinizacije za proizvodnju električne energije. U Japanu (Fukuoka) već radi postrojenje od 110 kW koje napaja vlastito postrojenje za desalinizaciju. Francuska tvrtka Sweetch Energy gradi pilot-projekt na delti Rhône s inovativnim ionskim membranama od nanocijevi na bazi drveta, a cilja na buduće postrojenje od 500 MW. Tehnologija obećava jeftinu, stalnu (24/7) obnovljivu energiju bez emisija i neovisnu o vremenskim uvjetima. Jutarnji
 

08.09.2025. (22:00)

Kao klima, samo obrnuto

Pitka voda iz zraka – tehnologija koja može spasiti svijet

Dok milijarde ljudi nemaju pristup pitkoj vodi, znanstvenici razvijaju nove tehnologije koje hvataju vlagu iz zraka. Od mreža Inka do modernih hidrogela i metalno-organskih struktura, cilj je dobiti što više vode uz što manju potrošnju energije. Najnoviji prototipi već daju litre vode dnevno, a istraživanja obećavaju stotine litara po kilogramu materijala. Ako cijena padne ispod desalinizacije, ove tehnologije mogle bi osigurati jeftinu, čistu vodu i u najsušim dijelovima svijeta. Milorad Milun za Novosti

05.09.2025. (15:00)

Kad i rijeke 'uvozimo' iz inozemstva

Kakvu vodu zapravo pijemo? Najkvalitetnija voda iz slavine u – Međimurju

Međimurci uživaju u jednoj od najkvalitetnijih voda u Hrvatskoj, crpljenoj iz podzemlja Drave i Mure bez potrebe za dodatnom obradom. Sustav vodoopskrbe je digitaliziran, kvarovi se brzo otklanjaju, a voda se tek preventivno dezinficira plinovitim klorom. Zahvaljujući vodotornjevima i solarnim elektranama, sustav je otporan na suše i energetski učinkovit. Nema potrebe za filterima – voda je bogata mineralima korisnima za zdravlje. Dok, recimo Karlovčani još uvijek muku muče sa zamućenom vodom iz slavina i učestalim puknućima cijevi… HRT

22.08.2025. (15:00)

Stay hydrated, my friends

Nedostatak vode pojačava stresni odgovor tijela

Studija Sveučilišta Liverpool John Moores pokazala je da ljudi koji piju manje od 1,5 l vode dnevno imaju jaču hormonalnu reakciju na stres od onih koji unose preporučene količine. U stresnom testu, iako su obje skupine imale slične fizičke i psihološke simptome tjeskobe, slabije hidrirani ispitanici pokazali su znatno višu razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije, pa znanstvenici preporučuju redovitu hidrataciju kao jednostavnu zaštitu zdravlja. Index

20.07.2025. (13:00)

Slana voda, skupi apetiti

Kako do pitke vode iz mora? Desalinizacija je rješenje, ali skupo

Zemlje poput Malte, Izraela i Španjolske već desetljećima desaliniziraju morsku vodu zbog nestašice oborina i rasta potrošnje. I Njemačka sve više razmatra ovu opciju, posebno zbog boćatog (mješavina slatkog i slanog mora) Baltičkog mora i obnovljivih izvora. No, visoki energetski troškovi i otpadna solanka i dalje su veliki problemi. Nove tehnologije, uključujući “superapsorbere” iz pelena, nude energetski učinkovitije alternative. Dok pitka voda iz mora zvuči kao rješenje, trenutačno je to još uvijek – skupa kap u moru. DW

29.06.2025. (09:00)

Meteorološki tuš, botaničko razočaranje

Video: Obilna kiša puno i ne pomaže suhom tlu

Ako ste pomislili da će ova kiša što je pala neki dan učiniti neko čudo za stabla i ostalo bilje u javnom prostoru nakon mjesec dana suše, prevarili ste se. Ako je tlo zbijeno, suho, bez dovoljno organske tvari (čitaj: boja čokolade) i žive mikrobiologije (koja u površinskom sloju ne preživljava baš dobro na temperaturama većim od 40 C, koliko se tlo može zagrijati, i bez vode), sve što je palo će većinom ispariti ili otići nizvodno (pritom i erodirati površinski sloj). Ovaj video dr. Roba Thompsona s Odjela za meteorologiju Sveučilišta u Readingu pokazuje koliko sporo voda prodire u doista suho tlo, demonstrirajući kako iznenadna obilna kiša nakon suše može dovesti do poplava. Facebook

30.05.2025. (16:00)

Glečeri tope led, a nama živce

Zemlja obiluje vodom, ali najveći dio pitke vode leži u ledenjacima, koji se tope…

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW

07.05.2025. (18:00)

Ali barem imamo Wi-Fi i mikroplastiku

Onečišćenje vode ugrožava zdravlje ljudi i opstanak ekosustava

Otpad iz industrije, kanalizacije, poljoprivrede i svakodnevnih navika završava u rijekama, jezerima i podzemnim izvorima, ugrožavajući ekosustave i zdravlje ljudi. Čak 2,4 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodoopskrbi, a degradacija slatkovodnih sustava ubrzano smanjuje biološku raznolikost. Iako problem djeluje golem, svatko može pomoći – smanjenjem plastike, pravilnim odlaganjem otpada i brigom o okolišu. Jer bez vode, ni ljubav ne pomaže. Green

13.04.2025. (18:00)

A ljeto je sve bliže...

Čak 30 posto Europljana suočava se s nedostatkom vode barem jednom godišnje zbog suša i siromaštva

Velike ljetne suše u zemljama poput Španjolske i Grčke dovele su ondje do pada rezervi vode, a stanovnici su bili pozvani da ne troše pitku vodu na zalijevanje vrtova i pranje automobila. U Barceloni je bilo ograničeno tuširanje na javnim bazenima. U Portugalu se 30 posto uskladištene i distribuirane vode ne uspije naplatiti ili se izgubi zbog neovlaštenog korištenja. Zbog degradacije cjevovoda gube se 184 milijarde kubičnih metara vode, vrijedne 90 milijuna eura godišnje. “Studija je pokazala da je potrebno uložiti ukupno 255 milijardi eura u sljedećih 20 do 30 godina da ispunimo potrebe EU za vodom”, kažu. Index