Nenad Polimac intervju: Na jedan dobar projekt dolaze tri koja nisu dobra - Monitor.hr
08.03.2020. (10:00)

Nenad Polimac intervju: Na jedan dobar projekt dolaze tri koja nisu dobra

Kad počeo gledati filmove u jednu bilježnicu upisivao sam samo naslov filma i gdje sam ga gledao, u kojem kinu. Naravno, kasnije je došlo vrijeme kad sve to baciš u smeće. Sad bih se najradije ubio što sam to bacio… Tekst mora biti konkretan, držati se onog osnovnog – to je za mene film o kojem pišeš. Jezivo me uvijek iritiralo to kad se udrobi nekoliko stvari u jednu cjelinu… (Dok sam bio umjetnički savjetnik u HAVC-u) Meni je bilo bez veze to da netko dođe s ulice i prijavi se za razvoj scenarija, a ja onda moram čitati njegovih šest do 10 kartica.


Slične vijesti

07.11. (17:00)

Sve je slobodno, osim tržišta

Podobnik: Hrvatska vlada postupno uvodi socijalizam

Zamrzavanjem cijene neke robe država ne kontrolira rast cijena, nego najvjerojatnije izaziva nestašice koje će povećati cijenu te robe kad se cijene odmrznu. Inflaciju suzbijate i tako da imate dovoljno robe i energenata, a što radi naša vlada, recimo, u vezi sa solarima? U vrijeme velike energetske krize gomila zahtjeva za solare čeka u ladicama jer Vladi to očito nije prioritet. A ako nema dovoljno energenata, cijene im rastu, pa tako Vlada pridonosi rastu inflacije. Svi su šutjeli kad je Vlada odlučila upropaštavati distributere goriva i baš je zahvaljujući toj šutnji odlučila proširiti broj djelatnosti koje moraju živjeti u socijalizmu. Sada su to i šećerane, uljare, mljekare, a sutra, zašto ne, i cijelo gospodarstvo. Profesor ekonomije Boris Podobnik u intervjuu za Lider.

03.11. (14:00)

Pustite mene da vam ja pokažem

Čačić: Plenković je opasniji od bilo koga jer pokriva kapilarno kastriranje hrvatskog društva

U vrijeme Tuđmana imali smo brutalni i vidljivi HDZ, koji je u cjelini izazivao otpor u društvu. Sada imamo civilizirani vrh HDZ-a koji ne izaziva takve otpore u javnosti, ali se zato lakše infiltrira u sve pore hrvatskog društva. Nisu to samo Vlada i državne institucije nego su to i pravosuđe, i sport, i mediji, i sve drugo. Nema tu granica. U zdravstvu 90 posto ravnatelja svih bolnica u Hrvatskoj su HDZ-ovci. U Hrvatskoj kontinuirano ubijamo institucije, a onda je objektivno i Plenković opasniji od bilo koga drugog zbog činjenice da on pokriva to kapilarno kastriranje hrvatskog društva. To je odgovornost koju Plenković ne može odbiti, a ni zanemariti. Nije istina po prirodi stvari da on nema ništa s tim, govori doajen hrvatske politike Radimir Čačić u intervjuu za Nacional, napomenuvši pritom kako i dalje razgovara s premijerom, s kojim je bio i u koaliciji, kojeg smatra pametnim i obrazovanim.

26.10. (13:00)

Sveti bogohulnik

Ivan Cingel: Sveta je dužnost podjebavati sveta uvjerenja

Predavač na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku Ivan Cingel jedan je od glasova savremene hrvatske ljevice, čovjek koji govori direktno i hrabro na temelju neuobičajene erudicije i osjećaja za aktivizam. Intervju je dao za crnogorski Normalizuj.me: U klerikaliziranim sredinama biti vjernikom nije izbor, već prinuda – i, dakle, sistemsko nasilje. To znači da se i one koji jesu vjernici mogu smatrati žrtvama svoje vjeroispovijesti, čak i ako to, konformistički pounutrivši propisanu ideologiju, sami ne misle o sebi… Ovdje i sada živimo u nominalno sekularnim republikama, ali običajno dozlaboga klerikaliziranima, po plemenskim kodeksima kojima država rado konvenira. U meni to ne izaziva strah nego revolt, pobunu, borbenost u animozitetu – poželim biti grub, strog, bezobrazan u inzistiranju na vraćanju na konstitutivne postavke. Drugo što mi se javlja je poriv za uvredom, ranjavanjem vjerničkih osjećaja. Promašene su one vječite rasprave je li nečija sakrosanktna uvjerenja okej podjebavati i uznemiravati. Nije okej – to je tu glupa i dosadna riječ – nego je dužnost. Ne radi se o samosvršnoj zlobi. Gdje god vlada klerikalizacija, blasfemija je nužna kao borba za prostor slobode koji bi po republičkom slovu morao biti samorazumljiv, protiv ušutkanosti proglašenošću nečega svetinjom koju se ne smije dirati. Jednako radilo se o religijskom ili parareligijskom kultu, poput oltara Domovine. Draga mi je Nietzscheova rečenica: “moja riječ treba da poput rila vepra razdere samu osnovu duša vaših”. Facebook profil Ivana Cingela.

21.09. (16:00)

Hrana za dušu

Cane: Šta nosiš u glavi to ti javu pravi

Intervjui Zorana Kostića Caneta, glasnogovornika Partibrejkersa su oduvijek bi propovijedi koje kičmu grade.

Budi rokenrol posle rokenrola, ne daj na sebe. Ako stariš i hoće da te sjebu, ne daj, nemoj da prodaješ svoju mladost, nemoj prodati svoje ideale za koje su svašta podneo. Dobar čovek je onaj koji koji može da se pojavi pred sopstvenim ogledalom i da prizna sebi bilo šta. Sa svojom istinom mora čovek da se druži. Više puta smo se raspadali. Provališ da ne možeš bez toga, da netko čeka na tebe, da si nebeski dostavljač… Kako život odlazi ka kraju ili ka novom početku, ako si glup i zaokupljen sobom nećeš videti dobre stvari, već ćeš stalno biti u nekom introspektivnom zatvoru i progoreće ti glava, a što nosiš u glavi to ti javu pravi… BGonline
Ima još, Cane u intervjuu za Tanjug na YouTubeu (45′)

07.09. (19:00)

Veliki dnevni razgovori

Damir Vanđelić i Ilko Ćimić o pljački u INI

U Index Studiju gostovali su bivši šef Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić te Indexov istraživački novinar Ilko Ćimić. Vanđelić je govorio o golemoj pljački u Ini te o tome tko je sve odgovoran za to što je pljačka više od milijarde kuna prošla nezamijećeno, sve dok banka nije alarmirala financijski Uskok. Vanđelić je u emisiji kazao kako je zatvaranje Rafinerije Sisak bilo protuzakonito te da nikome nije bilo jasno kako je odjednom izgubljen interes Hrvatske za to. Smatra kako je nemoguće da nitko nije znao što radi Škugor. Otkrio je i kako je razgovarao s Plenkovićem o kandidaturi za zagrebačkog gradonačelnika. Na kraju je rekao i kako vjeruje da je vlada lagala o otkupu Ine. Video traje sat i 32 minute. Index

24.08. (20:00)

I mi smo sretni

Jurica Pavičić, “veliki intervju”: Strašno sam sretan što sam novinar i jako volim taj posao

  • Hrvatski katolicizam je nešto što mi je, kako idem zreliji, sve teže svariti. Kad to kažem svjestan sam da pričinjavam nepravdu generalizacije mnogim iznimkama, od sarajevskih fratara do liberalnih teologa i teologinja. Ali ne mogu shvatiti instituciju koja se zove kršćanskom i katoličkom a sustavno radi sve oprečno od temeljne ideje jezgre onog što taj nauk jest: sektaška je, zatvorena u naciju, prezire drukčije, kinji krhkije i slabije, ljubav smatra slabošću i iskvarenjem, a tvrdokorni prezir vrlinom. Institucionalni katolicizam postao je gnjili tumor ove zemlje, a najveće žrtve toga su zbiljski kršćani…
  • Kad je netko novinar s pristupom vidljivom mediju kao ja, onda je glupo da književnost opterećuje političkom didaktikom i angažmanom. Ako mogu poruku prenijeti sutra u mediju koji čita sto tisuća ljudi, zašto bih za to koristio roman koji će pročitati nekoliko tisuća tijekom dvije godine? Književnost meni služi – zapravo – više da razmontiram, stavim na kušnju, izglobim i pokušam saviti stvari u koje vjerujem kao građanin i novinar…
  • Blokada je dio novinarstva. Ali, dio novinarstva je i to da blokadu morate suzbiti pošto poto – ako je deadline u podne, tekst mora biti u podne, bili vi u formi ili ne, imali fibru ili tlak, mamurluk ili depresiju. Novinarstvo vas nauči da se nosite s tom dramom bijelog lista i prve rečenice. Zato sam strašno sretan što sam novinar i jako volim taj posao… Tportal
24.08. (14:00)

Mizantrop koji voli ljude

Andrej Nikolaidis veliki intervju: Suprotnost ljubavi nije mržnja, nego ravnodušnost

  • Neki kritičari ocijenili su da je “Anomalija” vaš dosad najduhovitiji i najveseliji tekst. Slažete li se s time? Znači li to da polako popušta vaša poznata mizantropija? Ili se može i na zabavan način ne voljeti ljude?
  • Naravno da može. Da vam ispričam nešto što sam shvatio gledajući Cameronov “Avatar”, jedan od filmova koji propovijedaju da Čovjek zaslužuje da bude istrijebljen. Suprotnost ljubavi nije mržnja, nego ravnodušnost; kao što nihilist nije onaj koji odustaje od revolucije jer drži da svijet “treba prepustiti vlastitom pregorijevanju”, onaj koji društvene revolucije odbacuje jer razumije da je kapitalizam već revolucionarizirao svijet – nego je nihilist onaj koji, usprkos tome što je jasno da revolucije ne znače promjenu svijeta nego tek preraspodjelu društvene moći, usprkos tome što su revolucije način da se sve promijeni, samo da bi sve ostalo isto – ipak zahtijeva revoluciju; tako i suprotnost vjeri u Čovjeka nije mizantropija, nego je ta suprotnost svođenje čovjeka na životinju koja govori, na biostroj pupčanom vrpcom vezan za Majku Prirodu. Mizantropi će, uz svećenike, psihoanalitičare i filozofe biti posljednji koji će napustiti Čovjeka… Tportal
05.08. (12:00)

Vrijeme je da žene preuzmu

Lana Barić: Nakon Hribara smo izgubili svoj identitet kao kinematografija

‘Snjeguljica’, kratkometražni prvijenac Lane Barić, u Motovunu je osvojio nagradu Corto Montonese za najbolji hrvatski kratki film. Ona je ujedno kao glumica dobitnica Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu, u filmu ‘Glava velike ribe’. Za Nacional je pričala o iskustvu redateljice, ali i o hrvatskom filmu općenito: Još je teže doprijeti do publike. Mislim da bi se HAVC trebao prestrojiti na način da se puno više ulaže u promociju hrvatskog filma i na domaćem i na međunarodnom tržištu, u čemu smo mi zaista skromni u odnosu na europsku, a osobito na američku kinematografiju. Ne samo što se malo ulaže u promociju već i u distribuciju, i zato nismo konkurentni. A osim toga, trebalo bi se puno više uložiti u privlačenje publike natrag u hrvatska kina, koja su tijekom pandemije doživjela veliku krizu.