13.05.2019. (16:00)
Zbog sve učestalijih klimatskih ekstrema, stručnjaci upozoravaju da unutrašnjost Hrvatske mora promijeniti pristup gradnji i urbanizmu. Ključne promjene uključuju učvršćivanje krovova (izbjegavanje streha i limenih pokrova), modernizaciju kanalizacije koja ne može progutati bujice te osiguravanje prostora za razvoj korijenja gradskog drveća. U poljoprivredi su nužni vjetrozaštitni pojasevi i mreže zbog pomicanja vegetacijskih okvira. Glavni zaključak: klima postaje “pobuđena” i prevrtljiva, stoga pasivno promatranje šteta više nije opcija – infrastruktura se mora interdisciplinarno redizajnirati za ekstremni vjetar i vodu. Index
Stručnjaci upozoravaju da razorna nevremena u regiji više nisu rijetkost već “nova normalnost” uzrokovana klimatskim promjenama. Zbog zagrijavanja mora i atmosferskih procesa, pojave koje su se događale jednom u stoljeću sada možemo očekivati svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj naglašavaju da društvo kaska za klimom. Rješenje vide u klimatski sigurnoj gradnji, reviziji urbanističkih planova i osnivanju specijaliziranih centara. Ključ obrane nije panika, već hitna edukacija i prilagodba infrastrukture ekstremnim udarima vjetra koji postaju sve silovitiji. Index
Mekano, natopljeno tlo savske ravnice gubi nosivost, dok plitki korijenski sustavi popularnih gradskih vrsta ne pružaju dovoljan otpor vjetru. Situaciju otežava urbanističko gušenje drveća asfaltom i instalacijama, čime se fizički ograničava razvoj korijena. Uz sve ekstremnije klimatske prilike i nagle promjene vlažnosti tla, drveće s teškim krošnjama postaje nestabilna poluga koju vjetar lako savladava. Ključ rješenja leži u stručnijoj selekciji vrsta i očuvanju podzemnog životnog prostora biljaka. tportal