Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica - Monitor.hr
20.05.2024. (18:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica

Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu “Pčela u suradnji s mladima”, koja naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak. N1


Slične vijesti

Jučer (21:00)

Gospodo iz Dalmacije, može koji savjet? Malo nam je burovito postalo ovdje gore

Klimatski ekstremi postaju nova normalnost i zahtijevaju hitnu reviziju gradnje te osnivanje stručnog centra

Stručnjaci upozoravaju da razorna nevremena u regiji više nisu rijetkost već “nova normalnost” uzrokovana klimatskim promjenama. Zbog zagrijavanja mora i atmosferskih procesa, pojave koje su se događale jednom u stoljeću sada možemo očekivati svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj naglašavaju da društvo kaska za klimom. Rješenje vide u klimatski sigurnoj gradnji, reviziji urbanističkih planova i osnivanju specijaliziranih centara. Ključ obrane nije panika, već hitna edukacija i prilagodba infrastrukture ekstremnim udarima vjetra koji postaju sve silovitiji. Index

22.03. (08:00)

Bit će vruće

Super El Niño 2026.: Globalno usijanje i neizvjesnost nad Europom

Analize najavljuju razvoj snažnog “super El Niña” u drugoj polovici 2026., što bi 2027. moglo učiniti novom najtoplijom godinom u povijesti. Dok ovaj fenomen drastično mijenja klimu Amerika i Azije, njegov utjecaj na Hrvatsku ostaje neizravan i ovisi o Sjevernoatlantskoj oscilaciji (NAO). Negativna faza NAO-a pojačava utjecaj El Niña u Europi, dok ga pozitivna slabi. Stručnjaci DHMZ-a upozoravaju da zbog emisija stakleničkih plinova čak i hladne faze (La Niña) postaju toplije od nekadašnjih toplih faza, čineći ekstremno vruća ljeta našom novom svakodnevicom. Index

19.03. (21:00)

Kockice leda s rokom trajanja od šest milijuna godina

Ledene jezgre s Antarktike: Oceani su nekada “vukli konce” klime bez pomoći stakleničkih plinova

Analiza prastarih ledenih jezgri s Antarktike otkrila je da staklenički plinovi nisu uvijek bili glavni “krivci” za klimatske promjene. Istraživanja objavljena u časopisu Nature sugeriraju da su prije tri milijuna godina ključnu ulogu imale temperature oceana, dok su razine CO2 i metana ostale neobično stabilne. Iako su ovi nalazi iz “plavog leda” kompleksni za tumačenje, oni bacaju novo svjetlo na prijelaz Zemlje u hladniju klimu i širenje ledenjaka. Znanstvenici zaključuju da je drevni klimatski sustav bio ili ekstremno osjetljiv na male promjene plinova ili vođen potpuno drugim mehanizmima. Science Alert, Index

10.03. (20:00)

Dobro za veš, loše za vešmašinu

Ubrzano širenje toplinskih valova pokreće sve razornije „munjevite suše“

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da se kombinacija toplinskih valova i suša u svijetu ubrzano širi zbog klimatskih promjena. Posebno zabrinjava porast tzv. munjevitih suša, koje nastaju kada toplinski val prethodno isuši tlo i zrak, pa suša nastupi naglo i snažno. Takvi su događaji 1980-ih zahvaćali oko 2,5 % kopna, dok su do 2023. narasli na 16,7 %. Znanstvenici su uočili prekretnicu oko 2000. godine, kada se širenje ovih ekstrema znatno ubrzalo, vjerojatno povezano s ubrzanim zagrijavanjem planeta i promjenama u klimatskom sustavu. Index

04.03. (23:00)

Klimatske promjene ulaze nam u krv

Porast CO₂ u atmosferi već mijenja kemiju ljudske krvi

Novo istraživanje pokazuje da rast razine CO₂ u atmosferi prati i mjerljiva promjena u kemijskom sastavu ljudske krvi. Analizom podataka američkog programa NHANES od 1999. do 2020. znanstvenici su utvrdili porast razine bikarbonata za oko 7 posto, dok su razine kalcija i fosfora blago pale. Promjene su zasad unutar zdravih granica, no modeli predviđaju da bi do 2076. neke vrijednosti mogle doseći rubne razine. Istraživači upozoravaju da bi dugoročno prilagodba organizma mogla biti ograničena te ističu važnost smanjenja atmosferskog CO₂. Index

28.02. (19:00)

Savane nisu za krave

Klimatska kriza prijeti pašnjacima: Stočarstvo pred globalnim kolapsom

Novo istraživanje Potsdamskog instituta (PIK) upozorava da bi do 2100. godine čak polovica svjetskih pašnjaka mogla postati neupotrebljiva zbog globalnog zatopljenja. Ova promjena izravno ugrožava egzistenciju do 140 milijuna ljudi i opstanak 1,6 milijardi grla stoke. Najteže je pogođena Afrika, gdje bi se površine za ispašu mogle smanjiti za alarmantnih 65 %. Učestale suše, koje su nekada bile rijetkost, sada tjeraju nomadske zajednice poput Masaija u borbu za resurse, pretvarajući krizu pašnjaka u jedan od najvećih izazova za globalnu sigurnost hrane i stabilnost u 21. stoljeću. Agroklub

23.02. (13:00)

Kao u Veneciji

Ekstremne plime i oluje pogađaju Dalmaciju, stručnjaci upozoravaju na klimatske promjene

Dalmaciju je nedavno pogodila ciklona s orkanskim jugom, grmljavinskim nevremenom i “ciklonalnim plimnim valom”, poplavivši Šibenik, Trogir i Kaštela. Prof. Branko Grisogono pojašnjava da su plimni valovi danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena, toplijeg mora i pojačanih ciklona. Prognozira rast srednje razine Jadrana do 50-90 cm do kraja stoljeća. Naglašava potrebu novih inženjerskih i arhitektonskih mjera zaštite niskih obala te prilagodbu modela iz drugih zemalja kako bi se ublažile posljedice. HRT

18.02. (11:00)

Sunce, tko te zvao ovdje?

EU mora planirati život u Europi toplijoj za 4°C, upozoravaju znanstvenici

Znanstveni savjetnici EU upozoravaju da kontinent treba razviti konkretne planove za klimatske promjene, pripremajući se na moguće zatopljenje od 4°C do 2100. godine. Ekstremni vremenski uvjeti, suše i toplinski valovi prijete društvu, gospodarstvu i ekosustavima. EU-ove postojeće strategije prilagodbe su fragmentirane i neusklađene. Odbor preporučuje zajedničke ciljeve, sektorski specifične planove i proračunske mjere za klimatske rizike, kako bi se osigurala otpornost na rastuće klimatske prijetnje. Index

12.02. (20:00)

Malo bi smanjili sunce

MIT istražuje svemirske “mjehuriće” za borbu protiv klimatskih promjena

Znanstvenici MIT-a predlažu postavljanje svemirskih “mjehurića” u L1 Lagrangeovu točku kako bi blokirali do 1,8 % sunčevog zračenja i ublažili globalno zatopljenje. Splav veličine Brazila spojila bi tisuće malih mjehurića otpornih na uvjete svemira. Projekt ne mijenja biosferu i može se poništiti, ali nije zamjena za smanjenje emisija CO₂. Tim ističe da je ovo rezervno rješenje u slučaju katastrofalnog zagrijavanja, iako bi zaštita od sunca mogla imati neočekivane učinke na klimu. Green

09.02. (13:00)

I prije su ljeta znala biti nesnosno vruća, ali tada nije bilo ljudi (ni klima uređaja)

Kako se Zemljina klima mijenjala kroz geološku prošlost i što to znači danas

Zemlja je u dalekoj prošlosti prolazila kroz izrazito topla „hothouse” razdoblja, kada su globalne temperature bile i do 30 °C više nego danas. Tijekom eocena, krede i permsko-trijaskog prijelaza nije bilo leda na polovima, oceani su bili gotovo prevrući za život, a masovna izumiranja pratila su nagle poraste stakleničkih plinova. Zajednički uzrok tih promjena bili su veliki ispusti CO₂, najčešće vulkanskog podrijetla. Glavni zaključak: brzi porast stakleničkih plinova uvijek je u prošlosti vodio ekstremnom zagrijavanju – i današnje zagrijavanje slijedi isti obrazac. Nat Geo