"Odlazak na kavu" - Monitor.hr
23.02.2016. (17:55)

Američka vizija kave

"Odlazak na kavu"

“Kao što svi znamo, američka kultura ‘brzog života’ nalaže da se izbaci bilo kakvo bespotrebno gubljenje vremena, stoga je njima taj cijeli koncept trošenja sati i sati sjedeći na kavi apstraktan. K tome, na otoku na kojem živim nema niti jednog jedinog kafića u kojemu bismo mogli sjediti na kavi, kako mi s Balkana to volimo prakticirati. Jedna od rijetkih opcija je primjerice Starbucks, a to što se ovdje naziva kavom, daleko je od onoga na što smo mi navikli – čak i za mene koja ne razlikujem vrlo kvalitetnu kavu od one slabije kvalitete”, piše Eni Lea Hoyka za Večernji.


Slične vijesti

16.06. (11:00)

Kavana kao stil života

Kava je kult: povijest i značenje magičnog napitka

Legenda otkriće kave pripisuje etiopskom pastiru po imenu Kaldi. On je primijetio da njegove koze postaju živahne nakon što su pojele crvene bobice. Iako je priča vjerojatno izmišljena, kava – točnije sorta Arabica – doista potječe iz etiopske regije Kaffa. Etiopska ceremonija pripreme i ispijanja kave, gdje se zrna prže na otvorenom plamenu i kuhaju u glinenoj posudi, trenutak je za predah, gostoljubivost i zajedništvo. U Turskoj se nefiltrirana kava kuha u bakrenoj džezvi, a nakon ispijanja često slijedi gatanje iz taloga. To je stoljetna tradicija koja je još uvijek cijenjena, čak i među pripadnicima generacije Z. U Vijetnamu piju kavu s jajetom, a u nordijskim zemljama je prelijevaju preko posebne vrste sira. Uzgoj kave počeo je tek u Jemenu, gdje je i dobila svoje ime – od arapske riječi za vino. Europske kolonijalne sile prepoznale su njezin potencijal te je uvele u Europu u 17. stoljeću. Kroz povijest kavane su bile više od mjesta za piće — bili su inkubatori ideja, umjetnosti i revolucije. DW

05.06. (19:00)

Zdravije starenje na žlicu kofeina, ali ne s mjehurićima

Pijenje kave moglo bi pomoći ženama da zdravije stare, dok bi cola mogla učiniti suprotno

Istraživači sa sveučilišta Harvard, Tufts i Toronto tvrde da umjereno ispijanje kave u srednjim godinama može pridonijeti zdravijem starenju žena, dok veća konzumacija cole može imati suprotan učinak. Kava s kofeinom povezuje se s boljim očuvanjem mentalnih i tjelesnih funkcija, no ista korist nije pronađena kod čaja ili kave bez kofeina. Upozoravaju da su koristi kave skromne u usporedbi s općim zdravim navikama. Podaci su temeljeni na studiji s gotovo 50.000 žena. Nacional

10.05. (14:00)

Kava, kemija i paranoja: kako da se ne otruješ prije doručka

Raos: Kako se kuha najzdravija kava

Priprema kave nije samo stvar okusa, već i zdravlja – pokazuje analiza poljskih kemičarki koje su istražile sadržaj kofeina i polifenola u raznim kavama. Iako espreso ima najveću koncentraciju korisnih tvari, američko kuhanje – američkim stilom – donosi najveću ukupnu dozu zdravih polifenola po šalici. Idealna kava za zdravlje je stoga amerikano, a ne ledeni frape koji vas može predozirati kofeinom. Umjerenost je ključ – jer kao što reče stari Paracelsus: sve je otrov, osim ako ne znaš kad stati. Nenad Raos za Bug

12.04. (20:00)

Kad ti dan počne kao šamar – ali iznutra

Kava ipak nije toliko dobra za zdravlje, smatraju kardiolozi

Kardiolog Petar Borović tvrdi da je kava štetna: dehidrira tijelo, sadrži 19 karcinogena, kofein djeluje kao neurotoksin, a kava s mlijekom stvara nerazgradivi spoj. Umjesto da nas razbuđuje, kava remeti rad srca i potiče lučenje hormona stresa. Posebno je opasna po vrućini, kada dodatno isušuje organizam. Umjesto toga, dan bi trebalo započeti vodom ili prirodnim sokovima bogatim vitaminom C – limunadom, cijeđenom narančom ili čak vrućom čokoladom. Jer, kako kaže Borović: kad već biraš udarac, biraj barem onaj s okusom jagode. N1

20.12.2024. (20:00)

Čarobni napitak ili crna ovca zdravlja?

Dobre i loše strane kave

  • Dobre strane: Umjereno ispijanje kave (2–5 šalica dnevno) može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti srca, određenih vrsta raka, Parkinsonove bolesti i depresije. Kofein poboljšava budnost, potiče performanse izdržljivosti i može pomoći u mršavljenju. Kava također podržava mentalne funkcije i može usporiti kognitivno propadanje.
  • Loše strane: Previše kofeina može pogoršati tjeskobu, poremetiti razinu glukoze u krvi kod dijabetičara i oslabiti djelovanje inzulina. U trudnoći može povećati rizik od spontanog pobačaja i usporiti rast fetusa. Tijekom dojenja i menopauze treba ograničiti unos zbog mogućih negativnih učinaka na bebu ili simptome menopauze.

Savjeti

08.12.2024. (08:00)

Gdje kava peče džep, a gdje grije dušu

Razlike u cijenama kave diljem Europe

Najskuplju šalicu kave u Europi popit ćete u Zürichu, gdje kapučino košta čak 5,89 eura, dok Kopenhagen prati s 5,73 eura. Reykyavik (5,06 €), London (4,48 €) i Helsinki (4,31 €) zaokružuju top pet “gorućih” cijena. S druge strane, najjeftinije ćete uživati u Prištini, gdje kapučino stoji samo 1,22 eura, a slijede Rim (1,50 €), Sarajevo (1,70 €), Tirana (1,72 €) i Podgorica (1,81 €). Razlika? U jedan ciriški kapučino stanu četiri prištinska – i još vam ostane kusur! N1

17.11.2024. (19:00)

Ako već moramo birati

Čaj ima manji ekološki otisak od kave

Čaj i kava mnogim su omiljeni topli napitci, no čaj je ekološki prihvatljiviji. Za šalicu čaja potrebno je manje resursa (2 g listića naspram 7 g zrna kave), a njegov uzgoj manje doprinosi krčenju šuma. Kava, osobito s mlijekom, ima veći utjecaj na okoliš zbog intenzivnog uzgoja, korištenja pesticida i gnojiva te većih emisija stakleničkih plinova. Uzgoj kave godišnje uzrokuje gubitak 130.000 hektara šume. Održive prakse, poput manje gnojiva i transporta brodom, mogu smanjiti emisije, dok pojedinci mogu pridonijeti grijanjem manje vode, konzumacijom bez mlijeka ili prelaskom na biljno mlijeko. DW

22.10.2024. (19:00)

Bitna je količina

Razina kofeina u krvi mogla bi imati pozitivan učinak na mršavljenje i dijabetes

Razina kofeina u krvi mogla bi utjecati na tjelesnu masnoću i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje koje su zajedno proveli švedski Institut Karolinska, Imperial College iz Londona i Sveučilište Bristol. Napitci s kofeinom, a bez kalorija, mogli se koristiti za smanjenje razine tjelesne masti, no potrebna su dodatna istraživanja. “Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi povezane su s nižim indeksom tjelesne mase i masom cijelog tijela”, objašnjavaju znanstvenici u istraživanju. Važno je također imati na umu da nisu svi učinci kofeina na tijelo pozitivni, što znači da treba biti oprezan kada se procjenjuju dobrobiti konzumacije. Nacional

21.10.2024. (13:00)

Tanka je granica između "treba mi još jedna" i "jedne previše"

Kava – ljekoviti poticaj ili nezdrava ovisnost? Ima brojnih prednosti, ali…

Ako barem malo pamtite gradivo biologije iz srednje škole, možda ćete se sjetiti da glavnu „energetsku valutu“ našeg organizma predstavlja molekula zvana adenozin trifosfat (ATP). Ona se u tijelu koristi za kontrakciju mišića, generiranje i prijenos živčanih impulsa i osiguravanje energije za kemijske sinteze u stanicama. On, poput kofeina, ima izravan utjecaj na to koliko smo tjelesno ili mentalno razbuđeni ili umorni. Kofein se u nekim znanstvenim krugovima već duže vrijeme predlaže kao mogući tretman za poremećaje pamćenja, a povezuje ga se i s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Ima pozitivnu ulogu i kod smanjenja aritmija, a dobar je i za metabolizam. Tamna strana kave je ovisnost jer utječe na dopaminski sustav, i to slično kao i kokain. Može povisiti krvni tlak i povećati broj otkucaja srca, a važan je i način uzgoja – jer neke kave u sebi mogu sadržavati i pesticide… Igor Berecki za Bug

01.10.2024. (14:01)

Prvog dana listopada obilježavamo Međunarodni dan kave