Opažena svjetlost dosad najveće energije - Monitor.hr
19.01.2016. (23:01)

Opažena svjetlost dosad najveće energije

Znanstvenici s opservatorija MAGIC (Major Atmospheric Gamma-ray Imaging Cherenkov) otkrili su pulsno elektromagnetsko zračenje najvećih dosad opaženih energija koje emitira neutronska zvijezda u središtu supernove uočene 1054. godine, poznate kao Rakov pulsar.

Nova mjerenja otkrila su elektromagnetsko zračenje energija nekoliko puta većih od najvećih energija iz prethodnih opažanja, što nije predviđeno ni jednim dosadašnjim teorijskim modelom emisije elektromagnetskog zračenja iz pulsara ili neutronskih zvijezda.

Koautori rada o ovome, objavljenog u časopisu Astronomy&Astrophysics, su i osmero hrvatskih znanstvenika sa sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Rakov pulsar je ostatak zvijezde koja je u eksploziji supernove stvorila Rakovu maglicu. Taj je pulsar 50% masivniji od Sunca, ali je zbijen u kuglu promjera od samo 10 km, koja načini 30 okretaja oko svoje osi u sekundi. Okružen je kolosalnim magnetskim poljem, koje je deset tisuća milijardi puta jače od magnetskog polja Sunca. Ovo snažno magnetsko polje dominantno određuje gibanje nabijenih čestica te ih prisiljava na rotaciju istom briznom kojom rotira i površina pulsara. To područje oko pulsara nazivamo magnetosferom. Rotirajuće magnetsko polje stvara intenzivno električno polje toliko snažno da čupa elektrone s površine pulsara. Ti elektroni koji se ubrzano gibanju s površine pulsara, kao i svaki naboj pri ubrzanom gibanju, emitiraju snop elektromagnetskog zračenja kojega uočimo svaki put kad prolazi kroz naše vidno polje, slično kao što uočavamo svjetlosni snop koji emitira svjetionik.

Opservatoriji MAGIC i VERITAS neočekivano su otkrili, 2011. godine, fotone ogromnih energija, kvante elektromagnetskog zračenja emitirane iz Rakovog pulsara. Emma de Oña Wilhelmi iz Instituta za svemirske znanosti (IEEC-CSIC, Barcelona), glavni istraživač ovoga programa opažanja, kaže: “Proveli smo temeljita opažanja Rakovog pulsara teleskopima MAGIC kako bismo razumjeli ovu pojavu i izmjerili najveću energiju pulsnog elektromagnetskog zračenja”. Roberta Zanin iz ICCUB-IEEC, Barcelona, nadopunjuje: “Nova mjerenja otkrila su elektromagnetsko zračenje energija nekoliko puta većih od najvećih energija iz prethodnih opažanja, iznad TeV (TeV je energija koju bi imao elektron ubrzan naponom od tisuću milijardi volti), a što nije predviđeno ni jednim dosadašnjim teorijskim modelom emisije elektromagnetskog zračenja iz pulsara ili neutronskih zvijezda.

Uočena su dva precizna snopa fotona takvih energija koja bi trebala nastajati izvan površine neutronske zvijezde, odnosno na samom rubu magnetosfere, ili čak izvan magnetosfere. Na taj bi način put na kojem elektron ubrzava bio dovoljno dugačak za nastanak elektromagnetskog zračenja tako ogromnih energija, a zračenje ne bi bilo apsorbirano u iznimno snažnom magnetskom polju unutar magnetosfere. Iznenađujuće je da snopovi elektromagnetskog zračenja na energijama TeV dolaze istovremeno sa snopovima elektromagnetskog zračenja manjih energija, kao što su X-zrake čije su energije milijune puta manje, a koji su najvjerojatnije nastali unutar same magnetosfere. Ova precizna sinkronizacija snopova elektromagnetskog zračenja na svim energijama, od radiovalova pa do gama-zraka, ukazuje da oni dolaze iz istog, relativno malog područja emisije. Daniel Galindo Fernandez (ICCUB-IEEC, Barcelona), kaže: “Gdje i kako nastaje emisija elektromagnetskog zračenja energija TeV, još uvijek nam nije poznato i teško je to objasniti postojećim teorijama”. David Carreto Fidalgo, sa Sveučilišta Complutense u Madridu, dodaje: “Pitanje gdje je to malo područje i koji su fizički procesi odgovorni za taj učinak predstavlja veliki izazov našem znanju fizike”.

Glasnogovornik kolaboracije MAGIC, Razmik Mirzoyan s Instituta za fiziku Max Planck u Münchenu, kaže: “Ovo je još jedan iznimno važan rezultat kolaboracije MAGIC o zagonetnom nebeskom tijelu koje je, usput rečeno, drugi objekt nakon Sunca koji je najviše istražen u svim područjima energija elektromagnetskog zračenja. Od samog početka rada eksperimenta MAGIC, od 2004. godine, intenzivno smo opažali Rakovu maglicu i Rakov pulsar. I to se zaista isplatilo. Otkrili smo značajna svojstva ovog objekta i tako podastrijeli bitne informacije našim kolegama teoretičarima kako bi objasnili što se tamo događa”. MAGIC je osmišljen da bude najprikladniji instrument među teleskopima toga tipa baš za ovakavu vrstu opažanja.” Visokoenergijske gama-zrake su, kako ističe Nikola Godinović, glasnici najsilovitijih procesa u svemiru te nam omogućavaju proučavanje fizičkih procesa koji se odvijaju u ekstremnim uvjetima ogromnih gustoća masa i energija koje je nemoguće realizirati u laboratorijima, a koji vladuju u području neutronskih zvijezda kao što je ovdje slučaj. Rakov pulsar je opažan kroz dulji vremenski period te je bilo potrebno pažljivo isplanirati i optimizirati vrijeme opažanja vodeći računa i o transparetnosti atmosfere i dodijeljenom vremenu opažanja drugih izvora, navodi Dijana Dominis Prester, glavni planer opažanja teleskopima MAGIC. Ana Babić navodi da kao zamjenik voditelja za rad i sigurnost teleskopa MAGIC svakodnevno detaljano prati sve relevantne parametere ovih složenih instrumenata kako bi se održala visoka razina pouzdanosti i stabilnosti perfomanci teleskopa, a što je omogućilo da se prikupe kvalitetni podaci iz Rakovog pulsara zahvaljujući i softverskom alatu kojeg je razvila i održava hrvatska grupa.


Slične vijesti

Četvrtak (17:00)

Taman kad misliš da si ga prokužio, svemir se resetira

Vrući plin u ranom svemiru dovodi u pitanje postojeće kozmološke modele

Međunarodni tim astronoma otkrio je ekstremno vrući plin u mladom galaktičkom skupu SPT2349-56, nastalom samo 1,4 milijarde godina nakon Velikog praska, što proturječi postojećim kozmološkim modelima. Plin je najmanje pet puta topliji od očekivanog, a znanstvenici vjeruju da energiju osiguravaju tri supermasivne crne rupe. Otkriće, potvrđeno pomoću ALMA-e i Sunjajev-Zeljdovičevog efekta, sugerira da se galaktički skupovi formiraju brže i nasilnije nego što se dosad smatralo. Bug

30.12.2025. (00:00)

Kozmički mjerač brzine pokazuje krivi smjer

Svemir možda usporava: upitna teorija vječnog širenja


Nova studija astronoma sa Sveučilišta Yonsei u Seulu dovodi u pitanje ubrzano širenje svemira. Analizom oko 300 galaksija pokazali su da svjetlina supernova tipa Ia ovisi o starosti zvijezda iz kojih nastaju, što znači da one nisu savršene “standardne svijeće”. Nakon korekcije tog efekta, podaci upućuju na to da se širenje svemira danas usporava, a tamna energija slabi s vremenom. Ako se potvrdi, bila bi riječ o velikom zaokretu u kozmologiji. Interesting Engineering

27.12.2025. (12:00)

Nebo na leasing

Korlević o svemirskoj utrci tehno giganta: Privatni kapital svojata nešto što je javno dobro, a to je niska orbita

Gašenje Starlinka u Ukrajini pokazalo je koliko je opasna ovisnost o privatnim sustavima, zbog čega je Europa ubrzala razvoj vlastite satelitske mreže. Korlević smatra da priče o kolonizaciji Marsa, kakve gura SpaceX, nemaju realnu osnovu i naziva ih bajkama, dok povratak na Mjesec vidi kao političku propagandu velikih sila. Upozorava i da će stotine tisuća satelita pretvoriti nebo u kaos, osobito za astronomiju. Svemirskim postajama i satelitima ne tako davno upravljale su jedino državne agencije. No, već danas u tome golemu ulogu imaju velike internacionalne kompanije. Svemir više nije samo pitanje znanosti, nego biznis i industrija u koji se ulažu milijarde. No, Korlević smatra kako trenutno imamo puno većih problema na Zemlji, Svemir još nije u tolikom interesu čovječanstva. Za HRT pričali i drugi zanimljivi sugovornici.

17.12.2025. (11:00)

I u Svemir treba složiti zaobilaznicu

Gužva u orbiti sve opasnija: Starlink izbjegao sudar s kineskim satelitom

Zemljina niska orbita postaje sve zagušenija zbog naglog rasta broja satelita, osobito velikih konstelacija poput SpaceX-ova Starlinka. Najnoviji incident dogodio se kada je Starlinkov satelit morao manevrirati kako bi izbjegao kineski satelit, pri čemu je razmak pao na samo 200 metara. SpaceX upozorava da je glavni problem nedostatak koordinacije i razmjene podataka među operaterima. Stručnjaci upozoravaju da bi ozbiljan sudar mogao pokrenuti Kesslerov sindrom i dugoročno ugroziti korištenje orbite. tportal

11.12.2025. (19:00)

Kad svemir puše u magnetsku frulu

Snažna magnetska polja objašnjavaju rijetke masivne crne rupe

Sudar crnih rupa GW231123 iz 2023. zbunio je astronome zbog njihove velike mase i brze rotacije, koja je bila unutar “masenog jaza” (70–140 Sunčevih masa). Simulacije astrofizičara iz Flatirona otkrivaju da snažna magnetska polja tijekom kolapsa masivne zvijezde izbacuju dio materijala, smanjujući masu crne rupe, ali ubrzavajući njenu rotaciju. Ovaj mehanizam objašnjava nastanak rijetkih masivnih i brzo rotirajućih crnih rupa, predviđa vezu mase i rotacije te sugerira moguće bljeskove gama zraka kao promatrački trag. SciTechDaily, Index

30.11.2025. (15:00)

Bruxelles, we don't have a problem

ESA radi na europskoj neovisnost u svemiru, a iduće godine planira poslati Nijemca na Mjesec

ESA je u utorak objavila kako je osigurala rekordni budžet od 22.1 milijardi EUR za financiranje svojih programa u iduće tri godine, piše Deutsche Welle. Odobrila je plan za jačanje obrambene suradnje i izložila planove za znanstvene svemirske misije. Nakon nekoliko odgađanja, nova europska raketa Ariane 6 konačno je lansirana prošle godine. Međutim, za razliku od SpaceX-ovog radnog konja Falcona 9, ona se ne može koristiti više puta. Također, najavili su da će prvi europski astronauti koji će sudjelovati u NASA-inom programu Artemis, koji će vratiti ljude na Mjesec, biti iz Njemačke, Francuske i Italije. Put na Mjesec planiran je u prvoj polovici iduće godine, doduše, bez stupanja na njegovu površinu. N1

26.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed razbije planet – i još ostavi suvenir

Teja, svemirsko tijelo koje je udarilo u Zemlju i stvorilo Mjesec, potekla iz unutarnjeg Sunčevog sustava

Nova studija sugerira da je Teja, planetarna protoplaneta koja je prije 4,5 milijardi godina udarila u proto-Zemlju i stvorila Mjesec, zapravo nastala u unutarnjem Sunčevom sustavu – bliže Suncu nego Zemlja. Analizom izotopa u uzorcima sa Zemlje, Mjeseca i meteorita, znanstvenici su utvrdili da Tejini kemijski potpisi nisu identični Zemljinima, ali najviše odgovaraju materijalu iz unutarnjih regija sustava. To znači da su Zemlja i Teja vjerojatno bile susjedi u ranom protoplanetarnom disku. Index

12.11.2025. (21:00)

Kad Mliječna staza pozira u radijskom spektru

Znanstvenici snimili najveću i najdetaljniju radio sliku naše galaksije

Astronomi iz australskog ICRAR-a stvorili su dosad najveću i najdetaljniju niskofrekventnu radio sliku Mliječne staze, objavljenu u časopisu Publications of the Astronomical Society of Australia. Fotografija prikazuje galaktičku ravninu u boji, s dvostruko većom rezolucijom i deset puta većom osjetljivošću od prethodne snimke iz 2019. godine. Projekt GLEAM-X, temeljen na podacima teleskopa Murchison Widefield Array, otkriva ostatke supernova, područja stvaranja novih zvijezda i strukture koje su dosad bile nevidljive. Slika donosi novu perspektivu evolucije i dinamike naše galaksije. Bug

10.11.2025. (15:00)

Žao nam je, Neo, ali ovaj put nema plave ni crvene pilule

Novo istraživanje dokazuje: svemir nije simulacija, algoritmi ne mogu objasniti stvarnost

Svemir ipak ne može biit računalna simulacija, kako sugeriraju neke teorije. Koristeći Gödelove teoreme nepotpunosti, tim znanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije pokazao je da temelj stvarnosti počiva na “ne-algoritamskom razumijevanju” – nečemu što nijedno računalo ne može izračunati. Budući da simulacije nužno slijede programska pravila, a stvarnost nadilazi svako računanje, zaključak je jasan: ne živimo u Matrixu, nego u stvarnom, nelinearnom svemiru. Bug

06.11.2025. (11:00)

Kozmička večera za pet — 'om nom nom' među zvijezdama

Najsjajniji bljesak iz svemira: crna rupa “pojela” zvijezdu 30 puta veću od Sunca

Astronomi su zabilježili najsnažniji i najudaljeniji bljesak energije ikad viđen iz supermasivne crne rupe, J2245+3743, udaljene 10 milijardi svjetlosnih godina. Ovaj kozmički događaj bio je 30 puta sjajniji od prethodnog rekordera i dosegao je sjaj jednak 10 bilijuna Sunaca. Znanstvenici smatraju da se radi o “plimnom poremećaju” – trenutku kada crna rupa rastrga zvijezdu koja joj se previše približi. U ovom slučaju, žrtva je bila zvijezda 30 puta masivnija od Sunca, a bljesak i dalje traje. Bug