Ovogodišnji Svjetski dan hrane obilježava se uz rast cijena, različite potrebe potrošača i zaštitu okoliša - Monitor.hr
16.10.2021. (13:30)

Sve će se pomnije vagati

Ovogodišnji Svjetski dan hrane obilježava se uz rast cijena, različite potrebe potrošača i zaštitu okoliša

Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije.Tu postoji i druga strana, prema kojoj je dostupno i više nego dovoljno hrane, te dolazi do njezine prekomjerne konzumacije. Rezultat su zdravstveni problemi te bacanje ogromne količine hrane. Top tema su i klimatske promjene koje uništavaju žetve i smanjuju prinose, dok je i tehnologija koja se koristi u poljoprivredi štetna za okoliš. Analize upućuju na to kako je vrijeme jeftine hrane iza nas. Lider


Slične vijesti

Prekjučer (21:00)

Kad očima kupujemo više nego želucem

Konferencija “Hrana bez otpada”: U Hrvatskoj se po stanovniku baci 120 kg hrane godišnje

Na konferenciji “Hrana bez otpada” istaknuto je da se u Hrvatskoj godišnje baci 120 kilograma hrane po stanovniku, što je malo ispod prosjeka EU (130 kg). Državni tajnik Zdravko Tušek naglasio je da se ukupno baci oko 480 tisuća tona hrane, pri čemu prednjače kućanstva zbog lošeg planiranja kupnje. Ipak, otpad u prehrambenim sustavima smanjen je za 30-ak posto. Predstavnici Metroa i Jutarnjeg lista poručili su da smanjenje otpada zahtijeva suradnju cijelog lanca – od proizvođača do potrošača – te istaknuli važnost doniranja hrane bankama hrane poput Crvenog križa. HRT

18.09. (16:00)

Sve se nema, a jedemo za dvojicu

Malić: Hrana u Hrvatskoj zbog suše neće poskupjeti, veći je problem koliko inače trošimo

Osnovne namirnice su jeftine. Svinjsko meso trenutno. Mlijeko već dugo. Pšenica odnosno brašno. Suncokret odnosno ulje. Živimo u doba jeftine sirovine. Ono što je skupo – je naš način života. Hrvatska kućanstva u prosjeku izdvajaju između 17,6 i 19% ukupnih prihoda na hranu i bezalkoholna pića, više nego u Sloveniji, Italiji i Njemačkoj. Ispred nas je sedam zemalja. Hrana, pića i duhan prošli su mjesec poskupjeli svega 0,1% na godišnjoj razini. Mjesečno su čak pojeftinili za 0,2%. Ukupna inflacija je 4,1%, ali nju vuku energija (+17,4%) i usluge (+7,2%), ne polica s brašnom i mlijekom. Istraživanja pokazuju da 18% ljudi gotovo svaki dan jede vani ili u kantini na poslu, dodatnih 10% barem jednom tjedno. Većina još uvijek potroši manje od 26 eura mjesečno na restorane, ali raste skupina koja uopće ne kuha. Ivan Malić za Agroklub.

14.08. (20:00)

Soc od kave stavljam u lončanice

Iskorištavanje ostataka hrane: Ključ održivije prehrambene industrije

Prehrambeni sustav i dalje stvara ogromne količine otpada, primarno zbog izazova u očuvanju kvalitete nusproizvoda i nedostatka isplativih poslovnih modela. Doc. dr. sc. Ditte Baun Hermund ističe da bogati resursi poput ribljih glava, kože, kostiju, ali i algi te invazivnih vrsta, često ostaju neiskorišteni unatoč visokom udjelu nutrijenata. Nusproizvodi morske industrije izuzetno su osjetljivi na oksidaciju i zahtijevaju brzu obradu. Kako bi se ubrzao prijelaz na kružnu ekonomiju, nužno je razvijati ekonomski skalabilna rješenja te jačati suradnju između znanosti, industrije i kreatora politika uz ciljane financijske poticaje. Savjeti

05.08. (15:00)

Sirove slasti

Kako je Anthony Bourdain opisao najgori zalogaj svog života

“Najgora, najodvratnija stvar koju sam ikada stavio u usta.” Čovjek koji je jeo anus vepra, tuljanove oči i kucajuće srce kobre, titulu je dodijelio – islandskom nacionalnom jelu.

  • Hákarl: grenlandski morski pas čije je svježe meso otrovno za ljude. Da bi postalo jestivo, zakopava se u pijesak na šest do dvanaest tjedana, a zatim suši još četiri do pet mjeseci. Rezultat miriše na amonijak, poslužuje se na zimskom festivalu Þorrablót uz ovčju glavu i ovnove testise, a zalijeva rakijom Brennivín, koja, prema Bourdainu, ne pomaže.

Zašto to itko jede? Isto pitanje Islanđani bi mogli postaviti nama za sarmu od kiselog kupusa. O tankoj liniji između otmjenog i odvratnog piše Kaja Sajovic u osmom broju Kako magazina, teme Hrana (Instagram).

29.07. (20:00)

Obrok na čekanju

Globalnoj opskrbi hranom prijeti “savršena oluja” zbog rata i rekordnog El Niña

Svijet se suočava s rizikom od nove krize opskrbe hranom pod utjecajem triju čimbenika: rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i najsnažnijeg dosad zabilježenog El Niña. Unatoč rekordnim žetvama koje su ublažile dosadašnje potrese, poremećaji u izvozu žitarica, skupo gnojivo te suše i oslabljeni monsuni u Indiji i Africi prijete drastičnim padom prinosa. Stručnjaci upozoravaju da bi skok cijena nafte i manji urodi riže mogli dovesti do znatnog poskupljenja hrane, pri čemu su najugroženije siromašne zemlje i ratna područja gdje se glad često koristi i kao oružje. DW

28.05. (20:00)

Kako posiješ, tako ćeš (bez etikete) i žeti?

Bitka za stolom: Europski parlament želi olabaviti pravila za GMO

Europska unija planira ublažiti regulaciju nove generacije GMO-a (NGT). Prema novoj uredbi, kategorija NGT1 (biljke modificirane unutar iste vrste) bila bi izuzeta od strogih sigurnosnih provjera i obveznog označavanja na pakiranjima. Dok Europska komisija to opravdava razvojem usjeva otpornijih na klimatske promjene, ekološke udruge, mali poljoprivrednici i trgovački lanci oštro prosvjeduju. Upozoravaju da se time ugrožava suverenitet hrane, a profit prepušta biotehnološkim korporacijama. Iako su odbori EP-a tražili označavanje sjemena i zabranu patentiranja, protivnici traže potpuno odbacivanje teksta i očuvanje prava potrošača da znaju što jedu. H-alter

09.05. (16:00)

Trbuhom za (skupim) kruhom

FAO izvještaj: Hrana nastavlja poskupljivati treći mjesec zaredom, govedina dostigla rekordnu cijenu

Svjetske cijene hrane u travnju 2026. porasle su za 1,6 %, dosegnuvši 130,7 bodova na FAO indeksu. Glavni pokretači rasta su biljna ulja, koja su na najvišoj razini u dvije godine, te meso, koje bilježi povijesne rekorde zbog ograničene ponude govedine i svinjetine. Žitarice su također poskupjele uslijed suša, skupih gnojiva i logističkih problema u Hormuškom tjesnacu. Ovaj val poskupljenja donekle su ublažili šećer i mliječni proizvodi, koji su pojeftinili zahvaljujući dobrim žetvama u Brazilu i sezonskom vrhuncu proizvodnje mlijeka u Europi. Agroklub

26.04. (10:00)

Došli zbog Dioklecijana, ostali zbog ćevapa i pašticade

Turisti isprobali jela s naših krajeva: Iskrene recenzije

https://www.youtube.com/watch?v=j19lkSBjFYI

U videu putujući par Sara i Ryan istražuju gastronomsku ponudu Splita, kušajući razna tradicionalna jela koja su ih oduševila:

  • Burek i Soparnik: Dan su započeli mesnim i pizza burekom, nakon čega su na tržnici probali soparnik, opisavši ga kao češnjakasto i ukusno “jelo za siromašne” koje je postalo delicija
  • Ćevapi: U kultnoj “Kanti Paulini” jeli su ćevape s ajvarom i kajmakom, proglasivši ih najboljom hranom nakon izlaska
  • Crni rižot i Pašticada: U restoranu su uživali u kremastom crnom rižotu od sipe, a kasnije i u pašticadi s njokima koja ih je okusom podsjetila na bakinu kuhinju
  • Pršut, sir i peka: Za kraj su kušali paški sir i pršut te hobotnicu ispod peke, koja ih je impresionirala mekoćom i aromom dima
06.03. (19:00)

Visinska kuhinja zahtijeva više soli

Zašto je hrana u zrakoplovima (pre)često bljutava? Nisu nužno krivi kuhari…

Glavni su „negativci“ fizika i biologija. Na visini od 9000 metara, vlažnost zraka u kabini pada ispod 12%, što isušuje naše nosnice i smanjuje osjetilo mirisa. Zbog niskog tlaka i stalne buke motora, percepcija soli i šećera opada za čak 30%. Bez ekstremnog dodavanja začina, čak i vrhunska jela na nebu postaju bezukusna. Putnici u prvoj klasi možda uživaju u boljim namirnicama, no zakoni biologije ne štede nikoga – na krstarećoj visini svi smo, gastronomski gledano, pomalo “prehlađeni”. Revija HAK