Ozbiljna poezija Predraga Lucića - Monitor.hr
24.12.2023. (18:00)

Vječno nadahnut

Ozbiljna poezija Predraga Lucića

Nismo jednom svjedočili kako nam mimo oči mine čovjek za čije sve radove ili talente nismo ni znali, ili smo znali na razini kvizaške informacije, a ne i stvarne spoznaje. Znamo za njegov golemi doprinos novinarstvu, kao i hazarderstvu što ga je bespoštedno i prema sebi i drugima bio provodio u tom svojem do istine razgolićenom žurnalizmu, no znamo li za njegov redateljski rad u kazalištu i dramske komade što ih je bio pisao za teatar? Znamo li da je Predrag pisao i klasičnu poeziju koju ne čine parodije na već postojeće stihove? A baš ozbiljna poezija bila je prva pratilja Lucićeva i u njegovim kazališnim tekstovima. Ne samo da mu svaka replika ima blještavu pozlatu poetičnosti, nego je i u svoje i u neke tuđe radove nadopisivao čitave pjesme koje su davale živost samome komadu na pozornici. Poezija je Lucićevo sredstvo izraza, a dramatičnost okvir unutar kojega se ona pohranjuje. Novosti


Slične vijesti

27.05. (18:00)

Od farme do provalije – nova sezona depresije i klasika

Pet za pet: svježe knjige domaćih nakladnika koje vrijedi pročitati

  • Muzej samoubojstava – filozofski triler o Allendeovoj smrti i krivnji koja ne zastarijeva.
  • Slobodna – brutalno iskreni memoari o djetinjstvu u Albaniji i slomu ideala.
  • Sjećanje zraka – poetična i potresna priča o zlostavljanju i traumi.
  • Životinjska farma – bezvremenska alegorija o svinjama na vlasti, sad u novom prijevodu.
  • Samo jedna od – izravan roman o odrastanju u sjeni mobbinga i potrage za pripadanjem.

tportal

24.05. (10:00)

Kad romani život na daskama znače

Romani s dužim rokom trajanja: književne nagrade koje se pretoče u kazališta, filmove i audioknjige

Dok čekamo ovogodišnje finaliste tportalove književne nagrade, tportal se prisjeća romana koji su nakon osvajanja glavne nagrade nastavili živjeti u drugim umjetnostima, potvrđujući značaj ove nknjiževne nagrade. Neki su postali kazališne predstave, poput romana Kristiana Novaka i Olje Savičević Ivančević, drugi su oživjeli na filmskom platnu ili u audioknjižnim formatima. Nagrada tako ne označava kraj, već odskočnu dasku u svijet kazališta, filma i zvuka, potvrđujući moć književnosti da nadživi samu sebe.

10.05. (16:00)

Tko je ukrao moje vrijeme i ostavio mi roman?

Zagreb Book Festival 2025. istražuje vrijeme, sjećanje i kritičko mišljenje kroz književnost

Zagreb Book Festival održava se od 12. do 16. svibnja pod temom “Vrijeme – od sjećanja do vizije”, fokusirajući se na književnost kao sredstvo usporavanja u ubrzanom svijetu. Organizatorica Petra Ljevak ističe važnost sjećanja i vizije kao temelja identiteta i odgovornosti. Festival okuplja društveno angažirane autore poput Michaela Puchnera i Lee Ypi, a obrađuje i teme dječje književnosti, kritičkog mišljenja i starenja kroz panele i predavanja. Književnost se prikazuje kao prostor za promišljanje, sumnju i emocionalnu istinu u doba lažnih vijesti. tportal

 

24.04. (09:00)

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal

18.04. (18:00)

Urednici, brendovi i knjiški vampiri: kako se miješaju snovi, tržište i pobune između korica

Kruno Lokotar: Dobra knjiga je ona koja ostvaruje financijski uspjeh, ali pritom ne krši temeljna moralna načela

Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.

05.04. (10:00)

Kad se pisci bolje slažu nego političari – regionalna sapunica bez reklama za deterdžente

‘Književna republika Jugoslavija’ Borisa Postnikova – književnost bez pasoša: jugoslavenski duh u postjugoslavenskom tijelu

Nacionalni pristupi, koji dominiraju na području bivše Jugoslavije, inzistiraju na tome da razlikujemo hrvatske, srpske ili makedonske pisce i spisateljice, i pritom potpuno zanemaruju regionalnu dinamiku književnog života koja postoji sada već 35 godina nakon što se Jugoslavija raspala. Postoje i postojali su mediji, časopisi, festivali, izdavačke suradnje, gostovanja pisaca i rezidencije koje funkcioniraju na tom prostoru. Postoji i publika koja čita pisce sa svih strana bivše države. To je ono što nacionalne književnosti ne vide – po svojoj logici one zanemaruju taj jako važan aspekt književnog života.

Početkom prve Jugoslavije bila je ideja izgradnje zajedničke jugoslavenske književnosti, a ona je trebala poslužiti kao književnost jugoslavenske nacije jer je prva Jugoslavija trebala počivati na izgradnji zajedničke nacije iz plemena Srba, Hrvata i Slovenaca. Taj je projekt propao, a s njim je propala i ideja takve jugoslavenske književnosti. Ideja se vratila, u potpuno novim okolnostima, šezdesetih, u drugoj Jugoslaviji, kada je postala izrazito zanimljiva, jer tada su neki teoretičari pokušali osmisliti jugoslavensku književnost kao nešto što postoji paralelno s nacionalnim književnostima: ne isključuje ih niti ih obuhvaća, nego im je nadređena, odnosno predstavlja zonu između nacionalnih književnosti i svjetske književnosti… tportal

25.02. (19:00)

Nema boljeg mirisa od onog svježe otisnutih stranica

Pet svježih knjiga koje biste mogli pročitati

  • Dečko, cura, lipanj, srpanj – Frode Grytten (Edicije Božičević)
    Zbirka dvanaest priča o ljetu, mladosti i prolaznosti, ispunjena kulturnim referencama i ljetnom melankolijom.
  • Novo ime: Septologija VI-VII – Jon Fosse (Naklada Ljevak)
    Posljednji dio monumentalnog djela norveškog nobelovca – priča o dvojici Aslea, slikaru i njegovom dvojniku, isprepletena sjećanjima i promišljanjima o vjeri i sudbini.
  • Pijani sveci zavijaju na mjesec – Toni Juričić (Mozaik knjiga)
    Literarna avantura kroz maglovite granice mašte i stvarnosti u istarskom gradiću – alkohol, rukopisi i demoni prošlosti na putu ka prosvjetljenju (ili barem dobroj priči).
  • Putovanja slijepih – Rade Jarak (Disput)
    Mikroeseji i priče koje putuju kroz duhove, snove, ratovanje i umjetnost – knjiga od ‘stotinu zakrpa’ koja hvata prolazne misli i neuhvatljive trenutke inspiracije.
  • Prijateljstvo na distanci. Jugoslavija i Kina u doba hladnog rata – Sanja Radović (Srednja Europa)
    Najcjelovitiji pregled odnosa Jugoslavije i Kine u hladnoratovskom kontekstu – ideologija, diplomacija i politička dinamika između Beograda i Pekinga.
tportal
30.01. (19:00)

Povijest nije slijepa, ali ponekad zažmiri

Roman ‘Ekspozicija tame’: Za koga žmirimo? I za koga gledamo?

Autor povijesnih romana Marko Gregur, nakon Vošickog, tiskara koji je između ostalog tiskao i Krležina djela u vrijeme Obznane, nastavlja trilogiju o Podravini romanom Ekspozicija tame, istražujući utjecaj povijesti na ljude i obrnuto. Glavni lik je slijepi dječak, što otvara pitanja percepcije i (ne)vidljivosti istine. Pisac spaja fikciju i fakciju, naglašavajući važnost razumijevanja kompleksnih likova. Kroz svoje knjige, autor želi sačuvati Koprivnicu i Podravinu na književnoj karti Hrvatske, istražujući povijesne prekretnice kroz prizmu ljudskih sudbina. Tako će u idućoj knjizi donijeti priču o Žarku Dolinaru, svjetskom prvaku u stolnom tenisu i ratnom humanitarcu. HRT

25.01. (19:00)

Čitaj prije nego što ti film ukrade foru

Knjige koje stižu na velika platna

  • Bridget Jones: Luda za njim (Helen Fielding)
    Bridget Jones je ponovno s nama! U novom nastavku knjige i nadolazećem filmu, Bridget je samohrana majka koja se bori s modernim dejtanjem i otkriva nove romanse.
  • Mickey 7 (Edward Ashton)
    Znanstveno-fantastični roman o Mickeyju, svemirskom kolonistu koji riskira život u misiji kolonizacije ledenog svijeta Niflheim. Adaptaciju režira Bong Joon-ho, a Robert Pattinson igra glavnu ulogu.
  • If It Bleeds (Stephen King)
    Kolekcija priča Stephena Kinga, od kojih će “The Life of Chuck” dobiti filmsku adaptaciju. Priča o životu, s elementima znanstvene fantastike, u filmu s Tomom Hiddlestonom i Markom Hamillom.
  • Kućna pomoćnica (Frieda McFadden)
    Psihološki triler o mladoj ženi koja otkriva mračne tajne svojih bogatih poslodavaca. U filmskoj adaptaciji glume Sydney Sweeney i Amanda Seyfried.
  • Orkanski visovi (Emily Brontë)
    Klasični roman o ljubavi i mržnji između dviju obitelji u močvarama Yorkshirea. Nova adaptacija u režiji Emerald Fennell s Margot Robbie i Jacobom Elordijem u glavnim ulogama.