Pad prometa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj zbog previsokih cijena - Monitor.hr
Danas (08:00)

Kupci na pauzi

Pad prometa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj zbog previsokih cijena

Tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi snažan pad prodaje – u prvoj polovici godine promet je manji za gotovo 15 posto. Najveći pad zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (30 posto), dok Zagreb i Istra bilježe pad od 20 posto. Stručnjaci ističu da su cijene dosegle vrhunac, posebno jer su cijene starogradnje gotovo izjednačene s novogradnjom. Smanjen interes stranih kupaca i ekonomska neizvjesnost dodatno usporavaju tržište. Potencijalno rješenje vidi se u aktiviranju velikog broja praznih stanova. Index


Slične vijesti

Jučer (21:00)

Krov nad glavom, investitoru stan, a stanarima miran san

Inovativni modeli obnove povijesnih jezgri bez troška za stanare

Na stručnom skupu u Zagrebu predstavljeni su modeli revitalizacije zapuštenih zgrada bez početnog kapitala suvlasnika. Ključno rješenje je partnerstvo s investitorima koji financiraju energetsku i statičku obnovu, ugradnju dizala i modernizaciju u zamjenu za pravo uređenja potkrovlja, po uzoru na Beč i London. Uz nužnost integracije protupotresne sigurnosti i energetske učinkovitosti, naglašena je potreba za zakonskim izmjenama i boljim korištenjem brownfield potencijala. Do kraja godine Hrvatska mora definirati Nacionalni plan obnove kako bi do 2030. ispunila stroge ekološke standarde EU-a i osigurala održivost gradskih središta. Zgradonačelnik

Četvrtak (00:00)

Mijenjam vikendicu na moru za selo u Slavoniji

Cijene kvadrata: Najviše u Dalmaciji, najpovoljnije u Slavoniji i Baranji

Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti tijekom 2025., dosegnuvši u studenom 3754 eura po kvadratu. Najskuplji kvadrati i dalje su u Dalmaciji, posebno u Splitu i Dubrovniku, dok su najpovoljniji u Slavoniji i Baranji. Zagreb i Split bilježe stabilan rast, Dubrovnik blagi pad, a Varaždin i drugi kontinentalni gradovi sezonske oscilacije. Cijene rastu proljećem i ljetom, stagniraju ili se blago korigiraju u manjem broju sredina. Najpovoljnije županije su Slavonija i Baranja – prosječno oko 1601 euro po četvornom metru, Virovitičko-podravska županija – oko 775 eura te Vukovarsko-srijemska županija s oko 1016 eura. Poslovni

Utorak (00:00)

Planova imamo, tablica i struje baš i ne

Energetska obnova zgrada zapela na podacima, novcu i pravilima

Istraživanje Udruge DOOR u sklopu projekta CEESEN-BENDER pokazuje da energetska obnova višestambenih zgrada u Hrvatskoj i dalje nailazi na ozbiljne prepreke, unatoč rastu programa i poticaja. Ključni problemi su zastarjeli i nepotpuni podaci o zgradama, nedostatno praćenje učinaka obnove, financijski jaz za dubinsku obnovu te izostanak ciljanih mjera za energetski siromašna kućanstva. Dodatne prepreke predstavljaju složen zakonodavni okvir za obnovljive izvore i energetske zajednice te slaba informiranost suvlasnika. DOOR preporučuje bolje prikupljanje podataka, jačanje sustava praćenja, pojednostavljenje pravila i ciljanu podršku ranjivim skupinama. Zgradonačelnik

15.12. (19:00)

Toplina ide van, račun ostaje unutra

Više od 37 posto stambenog fonda u Hrvatskoj čine energetski najlošije zgrade

Zgrade u EU troše 40 % energije i stvaraju 36 % emisija, pa je EU 2024. donijela stroža pravila energetske učinkovitosti. Hrvatska odgovara novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji stupa na snagu 2026. Gotovo 37 % stambenih zgrada ima najlošija energetska svojstva, a većina nema certifikat. Za obnovu je osigurano više od 2 milijarde eura iz EU i nacionalnih fondova, no najveći izazovi ostaju visoki troškovi, prelazak s grantova na kredite i postizanje konsenzusa suvlasnika. HRT

12.12. (12:00)

Garaža kao poslovna ideja

Stanodavci otkrivaju kreativne načine zarade kroz najam opreme, prostora i vještina umjesto tradicionalnog najma

Umjesto dugoročnih najmova namijenjenih klasičnim stanarima, raste interes za inovativne modele mjesečnog rentanja – fleksibilne opcije koje odgovaraju digitalnim nomadima, tvrtkama u potrazi za privremenim smještajem opreme ili kreativcima koji trebaju prostor za rad, stvaranje ili boravak izvan rutine. Popularan je trend najma opreme: od fotoaparata i dronova, preko profesionalnih alata i tehničke opreme, pa sve do dekorativnih setova za evente. Ideja je jednostavna – ljudi ne žele kupovati ono što im treba povremeno, a vlasnici opreme često traže i prostor u kojem će sve te uređaje i alate držati. Ljudi žele načine zarade koji ne traže velika ulaganja, održivi su u praksi i omogućuju da se talent, prostor ili predmeti koje već posjeduju pretvore u vrijedan dodatni prihod. U tom novom valu “pametnog iznajmljivanja”, fokus se pomiče s kvadrata na ideje – a one, čini se, nikad nisu bile dostupnije. Jutarnji

08.12. (12:00)

Kad senzori štede struju brže nego što vi gasite svjetlo

Stvarne uštede energije počinju tek kad se zgrade ne samo obnove, već i pametno nadziru

Hrvatska tu jača Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i kroz izmjene strategije do 2050. želi uvesti obavezno praćenje potrošnje, uključivanje senzora, digitalnih platformi i analize ponašanja korisnika. Primjeri iz Pariza, Španjolske i Finske dokazuju da automatizacija, AI optimizacija i kontinuirano praćenje donose konkretne uštede, manje emisije i niže račune — i prije skupih renovacija, istaknuli su na nedavnom međuregionalnom skupu projekta MonitorEE. Zgradonačelnik

03.12. (23:00)

Čeka se zeleno svjetlo

Cijene stambenih kvadrata i dalje skaču, a kupaca sve manje… stručnjaci (i ne samo oni) priželjkuju korekciju cijena

U prvih šest mjeseci 2025. zabilježeno je 57.095 kupoprodaja, 15% manje nego lani, dok je prosječna cijena novogradnje 2754 eura po kvadratu. Glavni uzroci su ograničena ponuda, turizam, nerealna očekivanja prodavatelja i visoke cijene, osobito na obali i u Zagrebu. Stranci kupuju većinom na obali, potičući rast cijena i smanjujući dostupnost domaćem stanovništvu. Korekcija cijena rabljenih nekretnina i poticaji za ulaganja u starije zgrade očekuju se 2026. godine. Večernji

01.12. (13:00)

Kad shvatiš da je lakše popraviti krov nego potaknuti susjede na akciju

Kako je oluja pretvorila jednog suvlasnika u herojskog predstavnika zgrade

Predstavnik suvlasnika jedne zgrade preuzeo je dužnost nakon oluje 2023. koja je oštetila krov. Sam je pronašao jeftinije izvođače i pokrenuo promjenu upravitelja, budući da ostali i nisu iskazali preveliki interes, a sada vodi četiri od pet ulaza s ukupno 143 stanara. Uveo je vijeće suvlasnika, modernizirao komunikaciju i inicirao niz estetskih i tehničkih zahvata – od popravka stakala do video nadzora. Zgrada je danas financijski stabilna, vraća dug preko dizanja kredita i planira obnovu stolarije i fasade. Stanari su danas povezaniji i aktivniji. U Zgradonačelnikovom članku žele ukazati kako uloga predstavnika u zgradama postaje sve manje popularna, međutim ovaj primjer pokazuje kako jedna dobra volja – uz malo tehničkog znanja i puno upornosti – može cijelu zgradu pretvoriti u funkcionalnu malu zajednicu.

28.11. (15:00)

Godina kad kupci gledaju račune za struju prije kvadrature

Tržište nekretnina 2026: stabilizacija, selekcija i zeleni kvadrati

U 2026. hrvatsko tržište nekretnina ulazi u fazu stabilizacije: cijene se smiruju, bez naglog rasta ili pada. Kupci postaju izbirljiviji, a razlika između kvalitetnih i manje kvalitetnih nekretnina dodatno raste. Najvažniji trendovi su jači fokus na energetsku učinkovitost, porast vrijednosti zelenih tehnologija te rast potražnje za prigradskim i ruralnim područjima. U luksuznom segmentu traže se manji, ali bolje opremljeni prostori. Strani kupci, posebice Skandinavci i Nijemci, sve više ciljaju kontinentalnu Hrvatsku. Prodavateljima ključ ostaje kvalitetna gradnja, funkcionalan dizajn i realna cijena. Lider

16.11. (23:00)

Država: ‘Imate li praznih stanova? Mi bismo ih malo posudili.’

Program priuštivog najma aktivira prazne stanove u Hrvatskoj

Vlada je usvojila Program priuštivog najma kojim želi aktivirati dio od oko 600 tisuća praznih stanova u Hrvatskoj. Stanovi u državnom i privatnom vlasništvu iznajmljivat će se građanima koji ne mogu riješiti stambeno pitanje na tržištu, pri čemu vlasnici unaprijed dobivaju većinu naknade. Do 2030. planira se uključiti oko 9000 stanova. Najmoprimci će najam plaćati prema svojim prihodima – najviše 30 % kućnog neto dohotka, uključujući režije. Prednost imaju mlađi ljudi, obitelji s djecom, osobe nižih prihoda i osobe s invaliditetom. HRT, Danica