18.08.2018. (17:00)
Vlada uvodi veća porezna i doprinosna opterećenja za paušalne obrtnike s godišnjim prihodima iznad 19.900 eura, dok za preostalih 60 posto obrtnika davanja ostaju ista. Razlog promjena je snažan rast broja obrtnika (na 101.000) i borba protiv prikrivenog zapošljavanja. Povećanje davanja raste s prihodima: obrtnici u razredu do 30.600 eura plaćat će 310 eura više, dok oni s prihodima između 50.000 i 60.000 eura (oko 9 posto obrtnika) bilježe skok od čak 82 posto, odnosno 3.752 eura više godišnje. Prihodi iznad 60.000 eura i dalje znače automatski izlazak iz paušalnog sustava. tportal, 24 sata
Premijer Andrej Plenković predstavio je antiinflacijski paket temeljen na, kako kaže, solidarnosti i pravednosti, s ciljem smanjenja inflatornih pritisaka i zaštite standarda građana. Ključne mjere, koje stupaju na snagu 1. siječnja, uključuju oporezivanje prekomjernih bruto marži iznad 15 % za srednje i velike tvrtke, izmjene paušala za obrtnike i kratkoročni turistički najam te potpuno ukidanje poreza na mirovine. Za paušaliste kaže da ionako imaju povoljniji porezni tretman nego netko tko radi i plaća sva ostala davanja i doprinose, a njihov broj je narastao na više od 100 tisuća. Tu su i iznajmljivači, čiji se donji prag diže. To je toliko minimalna i simbolična nova donja granica da se neće nikome ništa dogoditi…Plenković je istaknuo stabilan gospodarski rast kroz 20 kvartala i porast standarda, odbacivši kritike o vladinoj odgovornosti za inflaciju. Također je obranio nova kadrovska imenovanja Ante Žigmana i Davida Sopte. Net, Index
Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji
Vlada predlaže uvođenje poreza na nekretnine od 0,6 do 8 eura po kvadratu, uz izuzetak za stalno stanovanje. Osobni odbitak raste na 600 eura, a granica za veću poreznu stopu se povećava. Iseljenici koji se vrate oslobođeni su poreza na plaće pet godina. Prag za ulazak u PDV sustav podiže se na 60 tisuća eura. Olakšice za mlade do 30 godina ostaju, uz dodatke za poslodavce koji zapošljavaju na neodređeno. Premijer naglašava fokus na stambenu politiku i jačanje kreditne sposobnosti mladih za lakše rješavanje stambenog pitanja. Lider
Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.
Novi porezni zakon uvodi nekoliko važnih promjena (Index):
Općenito, Vlada nastoji prebaciti porezno opterećenje s rada na imovinu i smanjiti neravnoteže u poreznom sustavu.
Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal
Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima nakon usvajanja Zakona o doprinosima donosi glavni izazov u članku 4. koji regulira olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Ako bruto plaća ne prelazi 1300 eura, država uplaćuje olakšicu umjesto poslodavca. Najveći problem javlja se kod radnika koji rade kod više poslodavaca. Članak 16.b propisuje da svi poslodavci moraju primijeniti umanjenje mjesečne osnovice prema podacima Porezne uprave, ali računovođe izražavaju zabrinutost zbog komplikacija pri prikupljanju točnih informacija od radnika, jer osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ali, poteškoće su dodatno pogoršane jer sustav ePorezna, koji bi trebao omogućiti automatsku razmjenu podataka nije bio u potpunosti funkcionalan. Porezna uprava tvrdi da većina problema sada riješena, ali neki poslodavci i dalje izvještavaju o poteškoćama pri dostavi obrazaca. (Bug)
Sve dosadašnje porezne reforme, uključujući i ovu zadnju, u suštini i nisu bile porezne reforme. To su bile samo izmjene pojedinih poreznih stopa. Hrvatski porezni sustav najviše je orijentiran na potrošnju, dakle na PDV. Šezdeset posto proračuna u Hrvatskoj puni se iz PDV-a, a PDV je po definiciji regresivni porez. To znači da relativno veći porez plaćaju siromašniji građani. Trebalo bi povećati razinu porezne pravednosti, ali ne očekujem da ćemo to dobiti budućim mjerama Vlade. Kada gospodarstvo u ciklusu raste, rastu i proračunski prihodi pa se proračun bolje puni. Profesor s Libertasa i FPZ-a Luka Brkić za Nacional.
Najnovija porezna reforma gradovima i općinama omogućuje podizanje poreza na vikendice. Time bi jedinice lokalne samouprave mogle nadomjestiti dio prihoda izgubljenog ukidanjem prireza. Do sada se po četvornome metru maksimalno plaćalo 2 eura na godinu, a prema novom prijedlogu, općine i gradovi moći će naplaćivati i do 5 eura. Nakon ukidanja prireza, mnoge općine razmišljaju kako nadomjestiti manjak u proračunu, a ovo im postaje jedna od opcija. U Hrvatskoj od poreza na vikendice najviše novca ubere Zadarska županija. Više od 5 milijuna eura. Slijede Primorsko-goranska pa Istarska. Lokalne samouprave na raspolaganju imaju još neke naknade koje bi sada mogla mijenjati. HRT