Počela gradnja zapornice na kanalu Prosika kod Vranskog jezera - Monitor.hr
Četvrtak (20:00)

Kako zatvoriti more pred nosom – doslovno

Počela gradnja zapornice na kanalu Prosika kod Vranskog jezera

Hrvatske vode započele su izgradnju zapornice (služi za regulaciju protoka vode na preljevu brane) i oblaganje kanala Prosika vodonepropusnim slojem u Parku prirode Vransko jezero, vrijedno 1,57 milijuna eura. Projekt će regulirati vodostaj jezera, spriječiti prodor mora u sušnim razdobljima te poboljšati obranu od poplava. Zapornica će imati čelični zatvarač s elektromotornim i ručnim pogonom, a radovi uključuju i 40 cm debelu oblogu bokova kanala kamenom i betonom. Planirani rok završetka je 12 mjeseci. Bauštela


Slične vijesti

15.01. (19:00)

Kao i priroda, ostala je netaknuta

Gotovo četiri godine nakon proglašenja, Park prirode Dinara postoji samo na papiru

Javna ustanova koja bi trebala upravljati Parkom nije osnovana. “Još nije dovršen proces usuglašavanja oko pitanja njegova sjedišta”, kažu iz Ministarstva. „Zakonska obaveza je osnovati javnu ustanovu u roku od godine dana, to jasno piše u aktu o osnivanja Parka i Zakonu o zaštiti prirode. U situaciji smo da bi državni aparat trebao kazniti samog sebe, a to se neće dogoditi. Država sebi dopušta ono što drugima ne dopušta“, kaže Ivan Budinski iz BIOM-a. Kako se područje Parka proteže kroz dvije županije, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku, obje županije žele da se sjedište Javne ustanove nalazi na njihovom području. Istovremeno, u posljednjih nekoliko godina pokrenuti su brojni projekti u drugim zaštićenim područjima kroz program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. „Na Dinari ništa takvo nije moglo biti pokrenuto jer nema javne ustanove koja bi to vodila. Ne samo što se propustilo vrijeme za zaštitu nego i cijelo jedno financijsko razdoblje gdje se moglo puno novca uložiti i zaposliti nekoliko ljudi.” H-alter

01.08.2024. (17:00)

Tuga i jad...

Požar kod Tučepa izazvao lokalni pčelar, vatra zahvatila i Park prirode Biokovo

Vatrogasci su se cijelu noć borili s požarom kod Makarske, a jutro je otkrilo katastrofu opožarene površine na području Parka prirode Biokovo. Na tom je području do sada izgorjelo oko 400 hektara makije, niskog raslinja i borove šume. Požar je nehajno izazvao lokalni pčelar, navodno nakon što nije dobro provjerio teren nakon što ga je tretirao dimilicom. N1 Index

07.07.2024. (13:00)

Na moru otok, a na otoku jezero

Park prirode Talašćica: Jezero slanije od mora smješteno tik do jedne od najljepših hrvatskih uvala

Uvala u jugoistočnomu dijelu Dugog otoka obuhvaća jedan od najvećih i najljepših zaljeva Jadranskoga mora, s mnogobrojnim otočićima, slikovitim hridima i uvalama. Na zapadnoj je obali jezero Mir, koje je slanije od mora – što duguje podzemnim kanalima kojima je povezano s morem. Salinitet mu je uglavnom viši od okolnog mora, i zbog izražene zatvorenosti jezera i zbog isparavanja vode. Dužina Mira je otprilike 900 m, a najveća širina oko 300 m. Najveća dubina je 6 m. Za velikih vrućina Mir ne donosi osvježenje. Ljeti se temperatura vode penje do 33 Celzijeva stupnja, pa je jezero ljeti toplije od okolnog mora. Najbliže mjesto odakle možete doći je Sali, a na njoj ima i poučna staza. Pun kufer 

20.02.2024. (21:00)

Ko je cijepao drva za ogrjev, cijepao je

Zagorje dobiva parkove prirode: Strahinjčicu, Ivanščicu, Maceljsku goru i Ravnu goru

Riječ je o ideji pokrenutoj još 2009. godine, a oživljenoj 2021. S Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom usuglašen je tijekom siječnja obuhvat budućeg parka na površini većoj od 31 tisuću hektara te su održane konzultacije s predstavnicima 14 gradova i općina. Za usporedbu, Park prirode Medvednica prostire se na otprilike 18 tisuća hektara, a Park prirode Biokovo gotovo 20 tisuća hektara. Ističu kako je park prirode pogodan oblik zaštite većih vrijednih prostora kakvo je Hrvatsko zagorje jer istovremeno omogućuje zaštitu prirodnih vrijednosti, ali i korištenje prirodnih dobara. Pun kufer

01.08.2021. (22:00)

Kune, euri i PayCeki

Lonjsko polje je prvi hrvatski park prirode u kojem se plaća i kriptovalutom

Park prirode Lonjsko polje postao je prvi hrvatski park prirode u kojem se osim  hrvatskim kunama usluge, poput vožnje solarnim čamcima i obilaska Posavskog safarija te kupnje suvenira, mogu plaćati bitcoinom i drugim kriptovalutama.Kupnja ulaznica za vožnju čamcima na solarni pogon po rijeci Strug, poznatoj kao Slavonska Amazona, obilazak Posavskog safarija ili ornitološkog rezervata Krapje Đol te promatranje polja s novih promatračnica, kao i korištenje svih drugih usluga, uključujući i kupovinu suvenira, mogu se plaćati kriptovalutama posredstvom Electrocoin PayCeka. Zasigurno time potičemo i ulagače u kriptovalute na promišljanje o važnosti zaštićenog područja, njegove održivosti, ali i uživanje u prirodnim ljepotama, izjavili su iz Javne ustanove Parka prirode. Index

19.11.2015. (13:38)

UNESCO zaštitio još jedan park prirode u Hrvatskoj – Papuk

19.11.2015. (12:36)

UNESCO zaštitio još jedan park prirode u Hrvatskoj

„Hrvatska se može pohvaliti još jednom prirodnom ljepotom koja se odsadnalazi pod zaštitom UNESCO-a. Park prirode Papuk proglašen je našim prvim UNESCO geoparkom. Ovo priznanje omogućit će kvalitetniju promociju Papuka na međunarodnoj razini i još veću razinu zaštite parka. To je od velikog značaja za lokalnu zajednicu i održivi razvoj šireg područja parka. Dolazak većeg broja posjetitelja lokalnom stanovništvu omogućit će nove poslovne prilike kroz razvoj turističke i poljoprivredne ponude“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović nakon što je Park prirode Papuk u utorak uvršten na listu UNESCO geoparkova.

UNESCO je na sjednici uspostavio novi Međunarodni program za geoznanost i geoparkove te brend UNESCO svjetski geoparkovi. Danas postoji 120 svjetskih geoparkova u 33 države svijeta. Ti parkovi od jučer su pod zaštitom UNESCO-a.

„Papuk je prvi i zasad jedini geopark u Hrvatskoj koji je svoj status dobio zbog iznimne geološke baštine gora Papuka i Krndije te je uvršten na kartu vrijednih UNESCO lokaliteta. Vjerujem kako će novo brendiranje potaknuti daljnji razvoj Geoparka Papuk i pridonijeti bržem i kvalitetnijem ostvarenju tri temeljna cilja, a to su: bolja zaštita geološke baštine, razvoj geoedukacije, te razvoj geoturizma i lokalne zajednice“ – izjavila je ravnateljica Parka prirode Papuk Kristina Kožić.

Utemeljitelji svjetske mreže geoparkova su četiri geoparka iz Francuske – Reserve Géologique de Haute Provence, Njemačke – Vulkaneifel Geopark, Grčke – Petrified Forest of Lesvos i Španjolske – Maestrazgo Cultural Park. Cilj je bio potaknuti veću zaštitu lokacija od iznimne geološke važnosti. Prva konferencija svjetske mreže geoparkova na kojoj se govorilo o važnosti očuvanja tih lokacija održana je 2004. u Pekingu. Danas tu mrežu čini 120 geoparkova čiju je važnost prepoznao UNESCO te ih je uzeo pod svoju zaštitu. UNESCO na taj način želi istaknuti važnost upravljanja vrijednim geološkim lokalitetima i krajolicima u skladu s održivim razvojem.

S novim brendom ‘UNESCO svjetski geoparkovi’ nastoji se podići svijest o georaznolikosti i promovirati najbolje prakse zaštite prirode, obrazovanja i turizma.

Od naših susjednih država geoparkovima se mogu pohvaliti Slovenija – Geopark Karavanke, Mađarska – Bakony Balaton i Italija koja ima osam geoparkova.

Svjetski geoparkovi pričaju priču o našoj planeti staru 4,6 milijardi godina. Priča je to o geološkim procesima koji su oblikovali Zemlju, ali i o evoluciji samog čovječanstva.

Prikazuju dokaze prošlih klimatskih promjena i tako nas podsjećaju na aktualne klimatske izazove. Zajedno s lokacijama svjetske baštine i rezervatima biosfere geoparkovi daju doprinos ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine iz Hrvatske nalazi se i Nacionalni park Plitvička jezera.

U PP Papuk provode se i drugi projekti. U posjetiteljsku infrastrukturu u posljednje četiri godine investirano je 5,6 milijuna kuna. Uređen je prezentacijski centar Eko-točka Jankovac te staza prilagođena osobama s posebnim potrebama. Park je u sklopu projekta „Zelena linija“ nabavio dva hibridna i jedno električno vozilo i postavljene su tri punionice za električna vozila. U tijeku je i energetska obnova upravne zgrade vrijedna 1,2 milijuna kuna.

U pripremi su tri nova projekta procijenjena na oko 48 milijuna kuna. Riječ je o projektu izgradnje Geo info centra Voćin vrijednoga 42 milijuna kuna koji će se financirati sredstvima EU fondova. Dovršena je i dokumentacija za projekt Eko kamp Duboka vrijedan 2,5 milijuna kuna. Eko kamp Duboka bit će smješten u turističkoj zoni naselja Velika i bit će namijenjen za održavanje škola u prirodi i za boravak rekreativaca te drugih posjetitelja. A u upravnoj zgradi parka u mjestu Velika uredit će se prezentacijska dvorana za posjetitelje što je procijenjeno na 3 milijuna kuna.

03.09.2015. (23:15)

Zima dolazi, zgrabi koliko možeš

Jurica Pavičić: Opasni zmajlovići

“A takvo srozavanje horizonta očekivanja, ta vrsta moralne ucjene na koju računaju Zmajlović i mnogi zmajlovići, zapravo je dugoročno možda i opasnija od samog Karamarka, jer nas navodi da dugoročno, a možda i trajno, snižavamo demokratske standarde. Dogodi li se sutra da nam na vlast u ovoj zemlji dođu ljudi koji krivotvore diplomski i žive u ukradenom stanu, krivnja neće biti ni na apstinentima, ni na glasačima ‘trećeg puta’, ni na ORaH-u ili Živom zidu. Krivnja će biti na ljudima kao što je Mihael Zmajlović”, kritizira Jurica Pavičić odluku ministra Zmajlovića da na mjesto upravitelja parkova prirode Velebit i Biokovo postavi SDP-ove ljude.