Poljud: Politički bageri protiv arhitektonske baštine - Monitor.hr
Prekjučer (14:00)

Rušiti ili krpati, pitanje je sad

Poljud: Politički bageri protiv arhitektonske baštine

Sudbina stadiona Poljud, zaštićenog kulturnog dobra, postala je poligon sukoba politike i struke. Dok gradska vlast i Hajduk zagovaraju rušenje radi izgradnje modernog zdanja, arhitekti upozoravaju na povijesnu važnost “nacionalnog blaga”. Kritičari istječu da je zaštita bez održavanja bila tek mrtvo slovo na papiru, dok se javnosti servira izbor između “novog stadiona i propasti”. Iako struka odbacuje tezu o neizvedivosti obnove, njezini su argumenti u sjeni snažnog političkog marketinga. Konačna odluka testirat će snagu države u očuvanju baštine naspram pragmatičnih, ali i upitnih infrastrukturnih rješenja. DW


Slične vijesti

Nedjelja (17:00)

Umjesto najljepšeg, stadion za splitsko stanje uma

Dežulović: Poljudsko prokletstvo

Poljudska ljepotica nije ni zamišljena kao nogometni stadion, već kao najljepši stadion na svijetu. To će blagoslovljeno prokletstvo i nju i Hajduka pratiti cijelih sljedećih pola stoljeća. Ono što naježen od ponosa nisam naglas htio priznati ni sebi ni drugima kad sam imao četrnaest, teško priznajem i danas, četiri godine studija povijesti umjetnosti i četrdeset godina čitanja i pisanja kasnije: Magaševa školjka prevelika je za Split. Ne, naravno, po kapacitetu – bilo je utakmica kad bi se u nju stisnulo po šezdeset hiljada ljudi i još toliko ostajalo bez karata – nego po ideji.

Veličanstveni Poljud, službeno Gradski stadion, zamišljen je naime za grad koji će gostiti i domaću ligu i finala Kupa prvaka i atletske mitinge i Olimpijske igre i koncerte Brucea Springsteena, za grad dakle kakav je Split mogao izgledati te 1979. – ambiciozan i moderan mali, ali svjetski grad s trećeg kata njujorškog Muzeja moderne umjetnosti – ali ne i za grad koji će pedeset godina kasnije od svega toga imati samo Thompsona i klub iz pretkola Konferencijske lige.

Pola stoljeća kasnije, ostarjela i oronula Poljudska ljepotica i dalje je jedan od najljepših stadiona na svijetu – naročito danas, kad stadioni izgledaju kao nakazni hi-tech hangari za guzonje, poslovne partnere i njihove ljubavnice – ali i dalje, kao i onda, nije ono što Splitu treba: nogometni stadion. Po prilici kao da je Jørn Utzon te 1973. svoju glasovitu Operu umjesto u Sydneyju podigao na Poljudu, samo da bi pedeset godina kasnije u njoj pjevale Seka Aleksić i Milica Pavlović… Boris Dežulović za Novosti.

Petak (12:00)

Pitanje stadiona kao pitanje prošlosti i budućnosti

Postnikov: Poljud, zbunjen, normalan

Ako Split već planira dva stadiona, nije li – pored novog Hajdukovog – mudrije sačuvati onaj čija tradicija može postati atrakcija, umjesto proširenja Parka mladeži koji neće privlačiti nikoga? Ne bi li time bili zadovoljni svi – klub, njegovi navijači, onaj dio javnosti koji još uvijek shvaća značaj Magaševog betonskog čuda – osim hotelskih i građevinskih investitora?

I nije li ideja da u gradu punom turista tako spektakularan objekt svjetskog ugleda ne može nakon poštene sanacije donijeti ni euro zarade naprosto nonsens? A ukoliko je pretvaranje stadiona u koncertnu i festivalsku igraonicu za pijane britanske adolescente cijena koju treba platiti kako bi on izvan turističke sezone ostao otvoren svojim građanima, nije li ta cijena prihvatljiva? Napokon, ako nas konzultantska firma dokazano bliska HDZ-ovoj vlasti uvjerava da je ova opcija neizvediva, ne bi li za mišljenje vrijedilo priupitati još pokoju kompaniju, tek toliko da usporedimo procjenu? Boris Postnikov za Novosti.

19.03. (08:00)

Grčki teatar u Splitu

Magaš: Ja moram stvoriti prostor da kad igram, da znam da mi je Mosor u blizini i da mi je Marjan glava prostora u kojem dišem


Akademik, arhitekt Boris Magaš, osmislio je “poljudsku ljepoticu”, a o kojoj se ovih dana i tjedana intenzivno govori da će se srušiti te da će se u Splitu izgraditi novi stadion. Evo kako je to bilo kada se Poljud gradio 1978. Prilog iz emisije “Portret: Boris Magaš” iz 2012. godine. Tada 85-godišnji arhitekt prisjeća se svojih velikih projekata koji su obilježili 50-e, 60-e, 70-e i 90-e godine prošloga stoljeća, od hotelskih kompleksa Haludovo na Krku i Solaris pokraj Šibenika, do remek-djela vrtića na Mihaljevcu i originalnih sakralnih objekata poput crkve Sv. Nikole sa samostanom u Rijeci i crkve Bl. Augustina Kažotića u Zagrebu. HRT

18.03. (08:00)

Krov pušta, bura puše, a konzervatori se ne daju

Novi stadion ili spomenik kulture: Sudbina Poljuda na prekretnici

Pitanje opstanka kultne „poljudske ljepotice“ podijelilo je Split. Dok studija izvedivosti i vodstvo Hajduka tvrde da je obnova nemoguća zbog zamora materijala i narušene statike, struka i navijači zagovaraju gradnju novog, modernog stadiona na istoj lokaciji. S druge strane, dio arhitekata i konzervatora podsjeća da je Poljud zaštićeno kulturno dobro koje treba očuvati. Dok novinari u ložama otvaraju kišobrane, a igrači sanjaju o europskim standardima, zaključak je jasan: Poljud je trenutačno financijski neodrživ i nesiguran. Hoće li razum pobijediti emocije, odlučit će struka, politika i, potencijalno, referendum. HRT

16.03. (23:00)

Spomenik nulte kategorije na nišanu nulte kulture

Paladino: U vremenima kada tehnologija omogućuje baš sve, dokazivati da je ljepotu Poljuda nužno rušiti kako bi je zamijenila bijedna konfekcija, znači biti bahat

U zemlji u kojoj se za postpotresne obnove samo pri saniranju muzejskih ustanova troši i po šest, sedam, osam… tisuće eura po kvadratu, problem je sanirati i očuvati Magašev Poljud? Sramota je što dopuštamo da se i raspravlja o ičemu drugom. I valja kontinuirano isticati kako je – bez obzira na sve održane tribine, sastanke i plaćene članke kojima se zagovaraju primarno interesi onih koji bi iz sve ove frtutme nastale idejom “opravdanog rušenja Magaševa Poljuda i izgradnje novog stadiona” imali isključivo financijsku dobit – Magašev Poljud pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Da bi ga se rušilo, pa i rekonstruiralo, potrebno je ishoditi mišljenje Vijeća za kulturna dobra.

Za rušenje, Vijeće bi trebalo ukinuti važeću zaštitu. Eh, voljela bih vidjeti te članove Vijeća koji bi je, bez obzira na sve političke ili ine pritiske, potpisali! Kada bi se to usudili, bili bi zapamćeni. I po obnovi, svakako bi negdje na Poljudu valjalo jasno ispisati riječi s predavanja profesora Magaša: “Ne postoji arhitektura bez kulture i ne postoji arhitektura ako nije refleks kulture.” Eto, Magašev Poljud refleks je naše negdašnje kulture. Novi Poljud, kao refleks naše današnje kulture, vrlo vjerojatno bi u usporedbi s Magaševim biserom ličio na, da prostite, govno na pjatu/tanjuru. Tekst Zrinke Paladino prenosi Haus… problematiku komentira i tportalov Damir Petranović.

13.03. (00:00)

Nema više produžetaka

Studija: Novi stadion na Poljudu jedina realna opcija za Hajduk i Split

Studija izvodljivosti pokazala je da je gradnja novog stadiona na Poljudu, uz rekonstrukciju Brodarice u manji atletski stadion, jedina financijski i urbanistički održiva opcija za Split. Novi stadion imao bi oko 35.000 mjesta, a projekt bi koštao oko 316 milijuna eura. Tijekom gradnje Hajduk bi igrao na obnovljenoj Brodarici s oko 11.000 mjesta. Opcija trajne sanacije postojećeg Poljuda procjenjuje se na više od 120 milijuna eura, ali stručnjaci upozoravaju na ozbiljan zamor konstrukcije. O budućnosti Poljuda građani bi se uskoro mogli izjasniti na savjetodavnom referendumu. U najboljem slučaju Hajduk bi zaigrao natrag na Poljudu do 2032. godine tportal

19.12.2025. (14:00)

Ode školjka

Splitski klub traži inspiraciju u Bratislavi za novi stadion

Stadion Poljud, star 46 godina, razmatra se za obnovu ili izgradnju novog stadiona. Tri scenarija uključuju osnovnu sanaciju uz izgradnju novog na Brodarici, značajnu rekonstrukciju postojećeg ili potpuno novi stadion na Poljudu prema UEFA standardima. Hajduk preferira moderni nogometni stadion bez atletske staze, s funkcionalnim tribinama i odličnom akustikom za navijače. Predstavnici Hajduka doputovali su u četvrtak u Bratislavu kako bi obišli stadion Tehelno polje s idejom potencijalnog otkupa projekta za izgradnju novog splitskog stadiona, piše Šport24.sk. Impresionirani su stadionom u Bratislavi zbog izvrsne funkcionalnosti, optimalnog prostora, VIP zona i mogućnosti za različita događanja, što ga čini jednim od najatraktivnijih koje su vidjeli. Novi splitski stadion ne bi bio potpuna kopija, no zadržao bi osnovnu filozofiju. Index

17.10.2025. (12:00)

Betonski spomenik umjesto šoping-centra s travnjakom

Hajdukov stadion zaštićen autorskim pravima, njegov nositelj kaže: Poljud je najvažniji arhitektonski događaj za Split od Dioklecijana naovamo

Poljud je oronuo, trošan, trenutno je čak arhitektonska rugoba, međutim ima sve potencijale da se obnovi na najbolji mogući način. Od Poljuda napraviti ove krafne, kako ih ja zovem, a kakve se grade po cijeloj Europi sa svim tim spektaklima pod parolom javno i privatno zaista je iluzija. Stari olimpijski minhenski stadion nitko neće rušiti, kao ni onaj u Berlinu, ni mnoge druge stadione od velike arhitektonske i povijesne vrijednosti neće srušiti. Sve je to od slučaja do slučaja, može se rušiti nešto što je lošije kvalitete u građevinskom smislu. Ovdje kod nas je u pitanju nacionalna vrijednost i rasprave o tome nema. Mnogi koji bi sada na ovu temu trebali nešto reći o tome šute, šute splitski sportaši, Ministarstvo kulture ali i država, jer ovo je državni problem… Kaže arhitekt Nenad Fabijanić za Nacional, nositelj autorskih prava za Poljud i zastupnik obitelji Magaš.

17.08.2025. (15:00)

Split bez Poljuda? To bi bilo ka’ pizza bez sira

Pomisao na rušenje stadiona na Poljudu užasava jer je riječ o arhitektonskom djelu svjetske vrijednosti

Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal

12.08.2025. (12:00)

Kad oluja odnese krov, ne treba joj prepustiti i temelj

Poljud treba obnovu – ali glavom, ne čekićem

Osim zapuštene sportske infrastrukture, oštećenje pokrova poljudskog stadiona u oluji i prateća rasprava o njegovom rušenju nastavljaju nam otkrivati u kojoj mjeri smo kao društvo spremni žrtvovati čak i najznačajnije dosege vlastitog kulturnog nasljeđa zarad brzih rješenja. U srpnju, nakon nevremena, Tomislav Šuta poništava javnu nabavu zbog novonastalih okolnosti koje “više ne odražavaju stvarno stanje predmeta nabave”. No, umjesto da “stane na balun” i izvuče pouke iz manjkavosti dotadašnjeg pristupa, novi gradonačelnik pod pritiskom ishitreno produbljuje sustavne greške u koracima. Još na dan oluje, naizgled progresivnom retorikom participativne demokracije najavljuje kobno prepuštanje odluke o sudbini Poljuda građanima putem referenduma, uz otvaranje mogućnosti za skidanje trajne konzervatorske zaštite i rušenje stadiona.

DAS poziva na cjelovit, stručan i transparentan proces, naglašavajući da se zaštite kulturnim dobrima “ne daju olako” te da je “neprihvatljiva ideja samovoljnog pričanja o ukidanju iste”. Upozorava da se odlučivanje o sudbini Poljuda “ne smije prepuštati interesnim skupinama niti provoditi kroz populističke referendume”. Fabijanić podsjeća da je njegov tim već izradio projekt obnove stadiona koji Grad Split “drži u ladici”, daleko od očiju javnosti. Novosti