Povijest i simbolika pijenja iz obuće - Monitor.hr
Prekjučer (12:00)

Noćas će biti trinken, svi će piti viski iz moje cipele

Povijest i simbolika pijenja iz obuće

Pijenje iz cipele, poznato i kao “shoey”, tradicija je koja spaja dekadenciju i vojnički inat. Korijene vuče iz ruskog baleta 19. stoljeća i francuskih kabarea, gdje su obožavatelji pili šampanjac iz cipela diva u znak divljenja. S druge strane, njemačke legende govore o generalima i vojnicima koji su pili iz čizama za sreću, što je izrodilo popularne staklene čizme za pivo. Danas su običaj oživjeli sportaši, poput F1 vozača Daniela Ricciarda, pretvorivši ga u globalni simbol proslave pobjede. Iako nehigijenski, ovaj čin ostaje upečatljiv izraz trijumfa i poštovanja. Mental Floss je stranica koja odgovara na pitanja koja se nikad nisi sjetio postaviti (npr. zašto je neka hrana baš tog oblika ili podrijetlo čudnih psovki).


Slične vijesti

Prekjučer (08:00)

Auto na žgance – i gume također

Oksidacija alkohola: od alkotesta do nove industrijske tehnologije

Oksidacija etanola odvija se u dva stupnja: najprije nastaje acetaldehid, a zatim octena kiselina. Na toj se reakciji temelje alkotestovi, ali i proces triježnjenja jer se alkohol u tijelu detoksicira upravo oksidacijom. Osim u biologiji, oksidacija alkohola sve je važnija u kemijskoj industriji, osobito s porastom proizvodnje bioetanola kao obnovljive sirovine. Ključni problem je učinkovit katalizator. Nedavno su znanstvenici razvili metalni gel od zlata i platine sastavljen od nanoniti, koji znatno ubrzava oksidaciju alkohola. Time se otvaraju nove mogućnosti za energetiku i kemijsku industriju temeljenu na obnovljivim izvorima. To otvara mogućnost da se iz bioetanola dobivenog iz kukuruza posredno proizvodi i sintetička guma. Nenad Raos za Bug

25.02. (19:00)

Oboje veseli, a šteti

Studije usporedile dugoročne zdravstvene rizike alkohola i kanabisa

Rasprava o tome je li štetniji alkohol ili kanabis traje desetljećima, a istraživanja pokazuju da obje tvari nose ozbiljne rizike. Prema podacima NHS, dugotrajna konzumacija alkohola povećava rizik od moždanog udara, bolesti jetre, raka i mentalnih poremećaja. Studija objavljena u International Journal of Drug Policy navodi da su dugoročne posljedice kanabisa u prosjeku blaže, ali slabije istražene. Kanabis se povezuje s kroničnim bronhitisom i većim rizikom psihotičnih simptoma, osobito kod mladih, dok alkohol nosi veći rizik ovisnosti, smrtonosnih predoziranja i težih društvenih posljedica. Index

07.01. (20:00)

Preskaču se runde kao nikad

Alkohol u Njemačkoj među najjeftinijima u EU, potrošnja polako pada

Alkoholna pića u Njemačkoj u listopadu 2025. bila su 14 posto jeftinija od prosjeka EU-a, skuplja su bila gotovo u svim susjednim zemljama, dok je Italija jedina s nižim cijenama. Najskuplji alkohol prodaje se u Finskoj, Norveškoj i na Islandu. Hrvatska se nalazi oko europskog prosjeka. Unatoč niskim cijenama, potrošnja alkohola u Njemačkoj blago opada: 2022. iznosila je 11,2 litre čistog alkohola po osobi. Popularnost “suhog siječnja” dodatno potiče umjerenije navike. DW

03.01. (23:00)

Kap je dovoljna da prelije čašu

Suhi siječanj: Od alkoholizma nema izlječenja, već postoji samo trajna apstinencija

Hrvatski liječnici pokrenuli su inicijativu „Suhi siječanj“, potičući dobrovoljno odricanje od alkohola kao prvi korak prema zdravijem životu. Iskustva liječenih alkoholičara pokazuju da je odluka o prestanku pijenja najteža, a prva godina apstinencije najkritičnija. Klub liječenih alkoholičara Bjelovar, koji djeluje već 60 godina, pruža kontinuiranu podršku oboljelima i njihovim obiteljima te radi na prevenciji među mladima. Alkoholizam se ne liječi – održava se trajnom apstinencijom, uz podršku zajednice i otvoren razgovor. HRT

01.01. (16:00)

Homo alcoholicus

Svake se godine u prosjeku troši između 16 i 18 milijuna litara žestokih pića

Dnevno, dakle, strusimo oko 48.000 litara žestice. To je 0,014 litara žestokog svaki dan. Najviše se pije rakija, slijede gin, viski i votka. Dok je konzumacija vina nešto u padu, isto se ne može reći za pivu – Hrvati godišnje struse 79 litara piva po glavi, najviše među ex-Yu državama. Europski statističari pak kažu kako se godišnje u Hrvatskoj popije ukupno blizu 300 milijuna litara piva. Alkohol, iako štetan u velikim količinama, još je od najranijih stadija evolucije čovjeka utjecao na kreativnost te razvoj jezika, umjetnosti, religije, društvenih veza. Konzumiranje alkohola, dakle, nema jednoznačnu i nikako samo negativnu ulogu kroz povijest. Sklonost čovjeka prema alkoholu, pretpostavljaju u National geographic, evolucijski je napredak u odnosu na životinje. Danica

21.12.2025. (00:00)

Ak sam i pila, za svoje sam pila

Zašto alkohol jače djeluje na žene: biologija, mozak i metabolizam

Razlozi uključuju manju tjelesnu masu, drukčiju tjelesnu strukturu, nižu količinu enzima ADH te bržu apsorpciju alkohola u krv. Zbog toga žene češće imaju višu razinu alkohola u krvi pri istoj količini pića. Mozak kod žena također jače reagira na ugodne učinke alkohola, a put od konzumacije do ovisnosti često je kraći, fenomen poznat kao „teleskopiranje“. Hormoni također igraju ulogu. Estradiol, najaktivniji estrogen i proizvode ga jajnici, pojačava izlučivanje dopamina u mozgu. Alkohol indirektno pojačava dopamin, a estradiol pojačava njegov učinak. DW

15.12.2025. (09:00)

Ista boca, druga porezna filozofija

Alkohol je najskuplji u nordijskim zemljama, Irskoj i Turskoj, najjeftiniji u Italiji, Njemačkoj i Austriji

Na alkoholna pića Europljani od svakih sto eura koje potroše na robu i usluge na alkohol u prosjeku potroše euro i pol. Prosjek EU postavljen je na 100, pa ako ta košarica košta 100 eura na razini EU, indeks pokazuje koliko bi koštala u svakoj zemlji. Na Islandu ljudi plaćaju 285 eura za pića koja u EU u prosjeku koštaju 100 eura. To je 185 posto iznad prosjeka EU. Hrvatska je sa 126 eura iznad europskog prosjeka, na 12. mjestu. U Italiji iznosi samo 84 eura (16 posto ispod prosjeka EU). Cijene alkohola u Njemačkoj iznose 87 eura, a u Austriji 90 eura. Poslovni

17.11.2025. (17:00)

Pije se, može se

Ogroman rast: dnevno se u prosjeku prodaje 50.000 litara žestice

Prodaja alkoholnih pića u hrvatskim trgovačkim lancima količinski je porasla 10 posto u prvih devet mjeseci ove godine, pokazuju podaci NIQ-a. Istodobno pada prodaja piva, vina, mlijeka i kave. Najveći vrijednosni udio drže gorki likeri (31%), slijedi viski (13%) i obični likeri (10%), predvođeni brendovima Badel 1862, Maraska i Pernod Ricard. Euromonitor procjenjuje da će se ove godine u maloprodaji prodati 18,3 milijuna litara žestice, odnosno oko 50.000 litara dnevno, uz rast potrošnje likera i viskija. Ja trgovac, Danica

01.11.2025. (20:00)

Od košulje do šanka — i nazad u rezervoar

Kako od papira napraviti gorivo: kineski recept za bioetanol

Stara anegdota o kemičaru koji je „pojeo“ svoju košulju vodi do moderne biotehnologije: pretvaranja celuloze u etanol. Kineski znanstvenici pronašli su učinkovit način prerade otpadnog papira u gorivo. Papir se prvo kuha u vreloj vodi kako bi se odstranili lignin i hemiceluloza, zatim se uz pomoć enzima i kvasca celuloza razgrađuje u glukozu, a glukoza fermentira u etanol. Proces daje do 440 grama etanola po kilogramu papira, što otvara mogućnost da stari papir postane vrijedan izvor bioetanola. Nenad Raos za Bug