Pravobraniteljica: Plakat s golim muškarcem - nije štetan za djecu - Monitor.hr
16.11.2015. (11:42)

Pišo je okej

Pravobraniteljica: Plakat s golim muškarcem – nije štetan za djecu

U ovom slučaju ne vidimo negativnu poruku. Ponajprije zato što je riječ o plakatu za kazališnu predstavu te ga treba sagledati u kontekstu sadržaja i poruke predstave, a i zato što navedena slika prikazuje djelomično obnaženo tijelo što ne ulazi u definiciju pornografije, pogotovo kad je riječ o umjetničkom kontekstu, te nije riječ o sadržaju koji je štetan za dobrobit djeteta – ovako pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić odgovara na poziv udruge Vigilare na reakciju zbog plakata za predstavu Hinkemann ZKM-a koja prikazuje djelomično golog muškarca. Novi list


Slične vijesti

15.03. (22:00)

Istina? Samo ona koja im puni džepove

Postnikov: SAD oligarhija će nam diktirati kako izgleda sloboda? Evo kako je sami prakticiraju

Sva je prilika da će nam američka oligarhija američku slobodu govora i američku slobodu tržišta narednih godina utjerivati u kosti, pa nije naodmet da provjerimo kako ta sloboda izgleda u praksi. Ako netko pritom ima bilo kakvih iluzija, osnivač Amazona Jeff Bezos brzo će ih raspršiti. Njegova sloboda govora, kao što smo vidjeli, počiva na zabrani da se o slobodi govori bilo što osim onoga što misli vlasnik ogledno uglednih novina.Marku Zuckerbergu je dugo bila kriva država za cenzuru na Facebooku, a sada za provjeru istine kopira Muskov X.

A Bivši Twitter, odranije poznat kao toksična medijska naprava, u međuvremenu je – bez većeg spora i otpora – postao dezinformacijski horror show mržnje i uvreda. Tako nekako, u osnovnim crtama, izgleda putanja medijskog biznisa koji danas propisuje što je sloboda, a što pod slobodu ne spada. Boris Postnikov za Novosti.

01.02.2024. (23:00)

No pasaran

Vučetić: Politička korupcija novinarstvu želi oduzeti riječ i djelo

Istinsko novinarstvo je stvarateljska aktivnost, ono usavršava svijet, čini ga boljim. Ovo nije idealizirani prikaz novinarstva, ono ili pripada stvaranju novog, savršenijeg i poželjnijeg ljudskog svijeta ili, naprotiv, nije riječ o novinarstvu. Novinari napad na novinarstvo doživljavaju kao napad na sebe, zato se bune kada ih se pokušava ušutkati. Prosvjed u Zagrebu je prosvjed protiv pokušaja ušutkavanja ove stvarateljske profesije. U fazi pokušaja ušutkavanja još uvijek postoji šansa da novinarstvo, kao javna stvar, odnosno kao svojevrsni dnevnički zapis dostojanstvenog javnog uma, vlastitim snagama sebe obrani.

To je prosvjed za novinarstvo bez brnjice, odnosno to je otpor prema namjeri političkih nasilnika da novinare pretvore u poslušnike koruptivnih struktura. Politička korupcija nema mjere, ona teži prema tome da zahvati sve segmente stvarnosti, pa tako i istinu. Marko Vučetić za Autograf.

17.12.2023. (15:00)

(Ne)sretna nacija

U Kini se na internetu počeo cenzurirati i pesimizam

Samo između 2021. i 2022. u Kini je ugašeno 10.500 internetskih stranica, izbrisano je 1,35 milijardi računa te je izbrisano 76 milijuna poruka, zbog kršenja kineskih suludih internetskih zakona. Ovaj novi pokušaj kontrole na društvenim mrežama usmjeren je na posrnulo gospodarstvo zemlje, a mladi, pretežito generacija Z, svoje nezadovoljstvo upravo iskazuju online. Posrnulo gospodarstvo posebno je utjecalo na mlade Kineze, a podaci pokazuju da je nezaposlenost mladih u Kini na rekordnim razinama, a na proljeće je iznosila 20 posto. Brojke su bile toliko loše da ih je vlada odlučila jednostavno prestati dijeliti, a u kolovozu je juan pao na najnižu razinu u 16 godina u odnosu na dolar. Lider

06.09.2023. (21:00)

To su ti ljudi koji kvare današnju mladež. A ovim drugima želim da i dalje pjevaju

Današnje zabrane svirki uglavnom su iz političkih razloga, iako uglavnom proizvode kontraefekt

Završni dio feljtona u fokus stavlja zabranjivanje nastupa uživo koji su, kada se doslovce sve zbroji postali glavna cenzorska aktivnost upravo vremena u kojem živimo. Zabranjeni koncerti prije su bili teška ekskluziva. Tko ih je imao na početku karijere, poslije se mogao neumjereno hvaliti kako je nekad bio pravednički buntovan, nepokolebljiv u borbi protiv sistema, šikaniran i progonjen, a nakon svega zabranjen jer ga nisu mogli drugačije ušutkati. Zabrana je prvoklasan materijal za besplatnu reklamu. Kod nas u Hrvatskoj i blizu nas u BiH zabrane koncerata u 2023. postale su česte skoro kao vremenske nepogode. U njima nema vanjskih faktora kakve nalazimo u ukrajinskom fajlu, gdje su zabranili Laibach zbog izjava o proxy ratu. Dok su na meti uglavnom pjevači narodnjaka, otkazivanje su na svojoj koži doživjeli i Let 3, ali i Jimmy Stanić kojem je nakon ulaska u Domovinski pokret otkazan koncert u Sisku, u kojem stoluje SDP. Ravno do dna

28.08.2023. (16:00)

Mangupi vam kvare dijete

Besmisleni kriteriji za cenzuriranje glazbe: Jugoslavenstvo, rock na ekavici, bilo što što podsjeća na terorizam…

Peti dio feljtona govori o hrvatskoj medijskoj direktivi uklanjaju tragova panjugoslavenskog kulturnog identiteta tijekom devedesetih i kasnije, MTV-ijevoj rasnoj diskriminaciji, američkim praksama žestoke cenzure nakon terorističnog napada na WTC, kao i nemogućnostima uvođenja cenzure u današnji internetski prostor. U ratnom režimu HRT-a među nepoželjnim sadržajima nije bila samo muzika od tamo nego i ona od prije, ako bi se posumnjalo u političku podobnost autora. Stranački medijski djelatnici raspoređeni na HRT dobili su direktivu da s ekrana uklanjaju tragove panjugoslavenskog kulturnog identiteta i na tome su radili doista udarnički, svakog dana u tri smjene. Tako su zabranjivani i Haustor i Azra. Nadalje, pad MTV-a počeo je čim su mu rijalitiji postali važniji od muzike, a ubrzan je nezaustavljivom ekspanzijom novih medija. Ravno do dna

21.08.2023. (21:00)

Punk može, rat ne može

Feljton: Hoćemo cenzuru! (4. dio) – Tamo gdje je Buldožer utro put punku, soundtrack ‘Bitka na Neretvi’ nije mogao proći

Četvrti dio feljtona osvjetljava okolnosti za tadašnje društvo problematičnog soundtrack albuma ‘Bitka na Neretvi’, kao što razjašnjava okolnosti kako je slovenski Buldožer uspio izigrati tadašnje cenzore i prokrčiti put prvom valu jugoslavenskih punk rock bendova: Dok je zapadni svijet bio prepun slučajeva stroge uredničke cenzure, kod nas ništa uznemirujuće nije prijavljeno sve do pojave Buldožera. Rani Buldožder je izravni prethodnik svake pankerske i novovalne subverzije u ovim krajevima, makar svoju inspiraciju vuče iz starijeg kontrakulturnog undergrounda. U jesen 1976. krenuli su na snimanje drugog albuma „Zabranjeno plakatirati“ i suočio se s neviđenom cenzurom kojoj je maltene svaka pjesma bila zbog nečega sumnjiva. Zabranjen je uvoz brojnih drugih današnjih punk i rock klasika, no posebno je zanimljivo prešućivanje soundtracka Bitke na Neretvi. Za naručitelja je bila jako problematična Hermannova tema „Chetnick’s March“. U ono vrijeme nitko se ne bi usudio plasirati ploču s tim naslovom na domaće tržište. Ravno do dna

15.08.2023. (00:00)

Sex, droga i folklor

Feljton: Hoćemo cenzuru! (3. dio) – jugoslavenski Zakon protiv šunda i porno folk

Treći dio feljtona Ravno do dna pojašnjava čemu je uistinu služio Zakon protiv šunda u bivšoj državi, ali se bavi i odgovorom na njega od strane najžilavije balkanske scene: Zakonima o porezu na promet bilo je regulirano da se poreza oslobađaju proizvodi „od posebne društvene i kulturne vrijednosti“. Međutim, na proizvod kojem bi nadležna komisija osporila kulturnu vrijednost i proglasila ga šundom primjenjivala se kombinirana stopa saveznog i republičkog poreza, što je značilo da će u maloprodaji biti barem 50% skuplji. Zakon protiv šunda najprije je ciljao petparačku literaturu, popularne ljubiće, krimiće i roto stripove koji su preplavili novinske kioske početkom 1970-ih. Sljedeća velika meta bila je novokomponovana narodna muzika. To je samo pojačalo “kafansku subkulturu”, koja je imala jednostavan kod zapisan negdje u stihovima bećarca „volim popit, volim zagalamit, da ga vidim ko će mi zabranit“. U kafani nitko nije skupljao političke poene, a milicija je upadala samo ako je trebalo prekinuti neku krvavu tučnjavu.

07.08.2023. (18:00)

No pasaran!

Feljton: Hoćemo cenzuru! (2. dio) – Ma šta mi uradili…

Drugi dio šestodjelnog feljtona dolazi do osamdesetih i devedesetih godina XX stoljeća: Čuvena afera Zabranjenog pušenja “Crk’o Maršal” iskonstruirana u siječnju 1985. isprva je također imala elemente sistemskog progona, od potpunog izbacivanja njihovih pjesama iz programa sarajevske i titogradske radiotelevizije do pozivanja na informativne razgovore i naprasnih otkazivanja nekih koncerata. Zatim, policijska opsada Kulušića prije koncerta KUD Idijota 1994. bila je znak da novi sistem ne zna kako postupiti prema starim crvenim pankerima koji još uvijek pjevaju „Bella Ciao“ i „Bandiera Rossa“. U stereotipnoj podjeli ratnih uloga na naše i njihove nisu se nigdje uklapali. Koncert pod opsadom ipak je održan, ali to je bio samo početak višegodišnjeg tlačenja KUD Idijota. U proljeće 1998. najavljen je veliki ljubljanski koncert ex-Yu bendova Igra rokenrol cela Jugoslavija u Tivoliju. Događaj nije imao političkih obilježja nego je organizator želio što bolje unovčiti jugonostalgiju. Od hrvatskih su bendova tražili da ne sudjeluju, no neki su se odvažili kontra HGU-a. Progonitelji su definitivno odustali tek 2000. godine, nakon promjene vlasti i društvene klime. Ravno do dna

02.08.2023. (12:00)

Can't stop the rock!

Feljton: Povijest glazbene cenzure (1. dio)

Duboko zabrinut zbog širenja novih parovnih plesova, od tanga i foxtrota do jazza, u kojima je vidio prijetnju katoličkom moralu i djevojačkoj čednosti, blaženi Ivan Merz jednim je tekstom pozvao na suzbijanje opasne salonske mode prije nego što postane masovna. U njegovo doba bilo je malo gramofona i premalo ploča, Radio Zagreb tek je počinjao s emitiranjem, a atraktivni novi ritmovi mogli su se najprije čuti u plesnim salonima. Zato je Merzova agitacija protiv amoralnih plesova upotpunjena zahtjevom za zabranu štetnih muzičkih sadržaja. No, njegovu inicijativu nisu podržali. U odmjeravanju snaga starog poretka i novih ideja zapadnjačka popularna plesna muzika iz 1920-ih nikako nije mogla predstavljati realnu prijetnju ovdje kod nas, na periferiji zapadnog svijeta. Međutim, Merz je ispravno procijenio kako će ona imati dalekosežan utjecaj na buduće društvene odnose. Tridesetak godina kasnije čikaški kardinal Samuel Stritch zabranio je rock’n’roll u katoličkim školama svoje nadbiskupije. Početak feljtona iz pera Ravno do dna

07.06.2023. (01:00)

Bacite ih lavovima

Twitter i YouTube: Suzbijanje dezinformacija ili sloboda govora

Nakon što je YouTube prije tri godine počeo provoditi pravila vezana uz zabranu širenja dezinformacija tijekom izbora 2020. godine, došlo je vrijeme da ta pravila i napusti, unatoč tome što su idući izbori u SAD-u iza ugla. Iako je bio dobrodošao potez kada su potiho maknuli cenzuru vezanu uz covid, ukidanje cenzure pred izbore bi također moglo imati neželjeni učinak ograničavanja političkog govora bez značajnog smanjenja rizika od nasilja ili druge štete u stvarnom svijetu. U isto vrijeme, iz Twittera su najavili povlačenje iz dobrovoljnog europskog Kodeksa o suzbijanju dezinformacija. Međutim, EU obvezuje Twitter na pravila popisanih Aktom o digitalnim uslugama. Lider