Prazni kompleksi propadaju, a nekad su bili srce proizvodnje u Zagrebu - Monitor.hr
24.05.2016. (06:10)

Prazni kompleksi propadaju, a nekad su bili srce proizvodnje u Zagrebu

Potencijali zagrebačke industrijske baštine, kako je zaštititi i prenamijeniti bila su glavna tema 6. Dana zagrebačke arhitekture. Žarište u kojem su se u Zagrebu počeli razvijati manufakturni pogoni bila je dolina potoka Medveščaka, a nakon gradnje željeznice 1862. industrijski se pogoni pozicioniraju uz prugu (Paromlin, Tvornica duhana, Franck – jedini radi, Gredelj, klaonica). Primjeri propadanja su i Cementara, Arco, Bubara. Jutarnji


Slične vijesti

Utorak (18:00)

Vraćanje života na rijeku

Zanimljivo rješenje za uređenje šireg gradskog centra u Vukovaru uz obalu Dunava

Pobjednički rad potpisuju arhitektice Branka Jukić Krajnović i Ivana Amižić, a uključuje parkove, kulturno-društvenu zonu, zelene konstrukcije i zone te niz turističkih, ugostiteljskih i sportskih sadržaja, poput bazena. U planu je stvaranje prostora za javne sadržaje, šetnice i biciklističke staze. Predviđena je izgradnja nove luke s marinom za manja plovila, pristaništa za riječne kruzere te objekata sa zelenim krovovima. Haus donosi više fotografija.

27.04. (21:00)

Plava trava zaborava

Dječje lječilište u Krvavici, remekdjelo koje propada: Socijalistička arhitektura svjedoči o politikama koje danas izostaju

Dječje lječilište u Krvavici je arhitektonsko remek-djelo i zaštićeno kulturno dobro u državnom vlasništvu koje od početka 2000-tih ubrzano propada. Unatoč nastojanjima brojnih aktera da ga se očuva, a da pritom ostane javno vlasništvo (i možda izbjegne strogo turističku namjenu), njegova je sudbina neizvjesna, kažu urednice publikacije “(Ne) vjeruj pripovjedaču – Slučaj dječjeg lječilišta u Krvavici”. Arhitektura je tu svojevrstan medij, “dokazni materijal” koji svjedoči o društvenim praksama, tehnološkim dosezima, estetskim vrijednostima, ali i politikama skrbi koje često izostaju u današnjem trenutku. Kažu za Novosti autorice publikacije. O samom zdanju Dubravko Grakalić za Index još prije donosi priču o lječilištu.

25.04. (21:00)

Stakleni šešir na staroj dami

Moderni kat na staroj zgradi: Kad se nadogradnja ponaša kao gost koji ne smeta domaćinu

Na zgradi iz 1920-ih u centru Beograda izvedena je nenametljiva nadogradnja s dvije etaže i dva penthouse stana. Projekt GV 51 studija ENND pažljivo spaja staro i novo: staklena fasada, povučeni volumeni i armirano-betonska pojačanja omogućuju sigurnost, estetiku i puno dnevnog svjetla. Inspiriran bečkim praksama, projekt je postao uzor adaptacije povijesnih zgrada bez narušavanja njihove arhitektonske vrijednosti. Služi kao dobar primjer i za hrvatske rasprave o nadogradnji gradskih zgrada u kontekstu priuštivog stanovanja. Haus

25.04. (20:00)

Antituristički vodič kroz priuštivo stanovanje (plastenici uključeni)

Stanovanje za sve: splitski projekt KO-101 među najboljima u Europi

Projekt KO-101 – Affordable Heterotopia mladog arhitekta Sandija Terzića, finalist prestižne europske nagrade EUmies Young Talent 2025, radikalno preispituje pojam stanovanja u eri turistifikacije i nekretninskog kaosa. Kao kritika urbanog rasapa i suvremenih ekonomskih modela, KO-101 predlaže novu tipologiju otporne i priuštive stambene zajednice. Inspiriran radio-kodovima i kolektivnim duhom, projekt nudi gusto modularno naselje čija kralježnica nisu neboderi, već plastenici – prostori društvene proizvodnje, okupljanja i samodostatnosti. Uz pametnu montažnu izgradnju, prilagodljive stanove i mogućnost kriznog režima, KO-101 pokazuje da arhitektura može biti i društveni aktivizam. Ako treba, i na Mars. Vizkultura

20.04. (13:00)

Kad vam AI uzme posao, barem ćete udisati čist zrak

Dr. sc. Sami Kazi: Kako tehnologija, održivost i građani zajedno grade pametne gradove

Međunarodni stručnjak za pametne i klimatski neutralne gradove iz VTT-a u Finskoj dr. sc. Sami Kazi, već 25 godina oblikuje urbanu budućnost koja više nije budućnost, nego sadašnjost. U fokusu su mu umjetna inteligencija, IoT, digitalni blizanci i pametne mreže. Kazi ističe Helsinki kao uzor pametnog grada, a trenutno sudjeluje u EU misiji postizanja klimatske neutralnosti u 100 gradova do 2030. godine. Iako je na početku karijere bio optimističniji, danas realno sagledava izazove – od autonomnih vozila do primjene AI-a u planiranju gradova.

Ključ uspjeha vidi u uključivanju građana, fleksibilnim rješenjima i suradnji svih sektora. Posebno upozorava da inovacije poput robotaksija, kakve najavljuje Rimčev Verne, trebaju čvrst regulatorni okvir. I dalje vjeruje da nas spajanje tehnologije, održivosti i zajednice može dovesti do gradova budućnosti – ako ne zaboravimo uključiti i same ljude. Haus

11.04. (20:00)

Umjetna inteligencija napravi ono dosadno, a arhitekti ono bitno

Britanci projektiraju luksuzni rezort na Bledskom jezeru uz pomoć umjetne inteligencije

Tim Fu je uz pomoć AI-a napravio projekt od šest vila s velikim lučnim prozorima, organiziranih oko središnjeg vrta te uz povijesnu vilu. Svaka vila trebala bi imati između 1500 i 2300 četvornih metara zemljišta, a planirana je i gradnja oko 3600 četvornih metara parka. Vile će se sastojati od prizemlja, kata i potkrovlja, a svojom visinom neće prelaziti sljemena Vile Epos. Projekt Lake Bled Estate prvi je koji je postigao ovakvu razinu potpune integracije umjetne inteligencije, gdje AI ne samo da generira koncepte, već aktivno sudjeluje u oblikovanju razvoja dizajna, tehničke optimizacije i konačne izvedbe. Korištenjem umjetne inteligencije za vremenski zahtjevne zadatke, poput izrade vizualizacija i izračuna performansi, arhitekti mogu preusmjeriti svoje vrijeme na dizajn koji je namijenjen ljudima. Haus

06.04. (16:00)

Beton, dizala i snovi o šestom katu – urbana gerila kreće u visine

Zagrebački high life: kad lift do šestog kata vodi i do priuštivih stanova

Zagrebački arhitekti predlažu rješenje stambene krize dogradnjom šestih katova na zgrade iz 60-ih, uz ugradnju dizala i energetsku obnovu. Projekt cilja povećati broj stanova, poboljšati pristup starijima i osobama s invaliditetom te modernizirati infrastrukturu bez širenja grada. Ističe se i urbanistički izazov: izmjene GUP-a nužne su za realizaciju. Na primjeru Borongaja predviđa se 260 novih stanova. Predlagači poručuju – svi dobivaju: stanari obnovu, grad nove stanove, a društvo održivo rješenje. Index

30.03. (14:00)

Ruralno, a opet urbano

Franc Samobor: Luksuzni život u manjem gradu, u blizini prirode i bez prometnih gužvi

Nakon uspjeha Franca Zagreb, jednog od najambicioznijih graditeljskih projekata u Hrvatskoj, Mado grupa upravo je najavila novi Franc; i to Franc Samobor. Riječ je o luksuznom boutique stambenom kompleksu smještenom uz samu šetnicu rječice Gradne u Samoboru, a zbog kojeg Mado grupa prvi put u svojoj bogatoj povijesti gradi izvan Zagreba. Radi se o svega 17 stanova, od koji će svaki imati prostrane privatne vanjske prostore, te spektakularne poglede na rječicu, okolnu prirodu i Stari grad. Ovaj kompleks imat će stoga oko 2000 kvadrata površine, a stanovi će se kretati u rasponu od 66 m2 do 169 m2. Bit će raspoređeni kroz tri nadzemne i jednu podzemnu etažu (garaža), a ono što je investitorima i arhitektima bilo iznimno bitno, jest naglasak na humanoj arhitekturi. Kompleks neće biti natrpan stanovima; svaka od stambenih jedinica imat će prostrani vanjski prostor – bilo da se radi o vrtu, lođi ili terasi; a veliku ulogu u samoj arhitekturi imat će okoliš; u ovom slučaju rječica i sam Samobor. Haus

24.03. (09:00)

Škola u prirodi

Škola za 21. stoljeće: neprimjetna integracija škole u klisuru okruženu šumom, priroda kao učionica

Djeca ulaze u školu prolazeći borovu šumu povišenim drvenim stazama, promatrajući zgradu kroz krošnje. “Nema naglog prijelaza koji se dogodi iza vrata – samo postupno putovanje koje ih iz grada polako uvodi u novo okruženje”, opisuju autori, arhitekti lokalnog studija Gradolí & Sanz Arquitectes – Arturo Sanz, Carmel Gradolí i Fran López. U učionicama nema učiteljskog stola ni ploče. Umjesto toga, prirodni krajolik postaje glavni prostor za učenje. Učionice su podijeljene u pet različitih područja. Učenici se mogu slobodno kretati između njih prema svojim interesima i potrebama. Tu su: područje za osjetila, područje za praktični život, područje za jezik, područje za matematiku i područje za kulturne studije. To je primjer kada suvremena arhitektura obrazovnih institucija (barem u nekim dijelovima svijeta) doživljava ozbiljnu revoluciju, odražavajući nove pedagoške filozofije i društvene vrijednosti. Haus

13.03. (00:00)

Kad ekološka svijest sretne tešku industriju

Čelik – budućnost građevinarstva koja hrđa sporije

Čelik, poznat po snazi i dugovječnosti, postaje ključan za održivu gradnju zahvaljujući novim ekološkim tehnologijama. Iako je njegova proizvodnja energetski zahtjevna, reciklabilnost i smanjene emisije CO₂ čine ga sve prihvatljivijim. U renovaciji starih zgrada omogućuje očuvanje baštine i povećanje energetske učinkovitosti. Dug vijek trajanja, otpornost na vremenske uvjete i brza montaža dodatno ga ističu kao građevinski materijal budućnosti. S inovacijama koje smanjuju ekološki otisak, čelik ostaje oslonac modernih, održivih rješenja – jer tko kaže da teška industrija ne može biti zelena? Grenef