Eurostat: Standard Hrvata za trećinu je niži od EU prosjeka - Monitor.hr
15.12.2021. (22:00)

Eurostat: Standard Hrvata za trećinu je niži od EU prosjeka

U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 45 posto veći od prosjeka EU-a, prema najnovijoj procjeni Eurostata. Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio za 24 odnosno 22 posto veći od prosjeka, a blizu su i Nizozemska i Austrija, gdje se kretao na 17 odnosno 16 posto iznad europskog prosjeka. Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, za 32 posto nižu od prosjeka EU-a. Telegram


Slične vijesti

22.08.2019. (08:30)

Umjesto da trčimo - mi se šetamo

Zemlje istoka EU smanjuju razliku u blagostanju, Hrvatska najsporije

Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija prošle su godine ostvarile rast BDP-a od 4,3% i došle na 46% prosjeka BDP-a u Europskoj uniji. Pet godina ranije bilo je 41%. Preračunato u kupovnu moć, zemlje istoka EU popele su se sa 67% na 72% prosjeka EU-a. Gledano pojedinačno po državama, relativna kupovna moć građana Češke i Slovenije je blizu 90% EU-a, u Estoniji, Litvi i Slovačkoj oko 80%, u Poljskoj, Mađarskoj i Latviji oko 70%, a u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj 50%. Hrvatska se ističe kao jedna od dvije zemlje koja je od 2013. do 2018. postigla najmanji rast relativnog BDP-a po stanovniku, s nekih 60% na oko 63% (samo Slovačka je lošija) Deutsche Welle

16.12.2018. (11:30)

Napola prazan novčanik

Kupovna moć Hrvata upola manja od Nijemaca, samo Bugari imaju manje

Kupovna moć kućanstva u Hrvatskoj na 62 je posto prosjeka Europske unije, jednako kao u Mađarskoj, dok je ispod samo Bugarska s 54 posto. S gornje strane ljestvice je Luksemburg koji ima 132% europskog prosjeka, dok je Njemačka druga sa 122 posto. Iznad prosjeka općenito su države zapadne i sjeverne Europe, a ispod prosjeka države južne Europe i tkz. nove članice (s izuzetkom Irske koja je s “nama”), objavio je Eurostat.

14.12.2018. (10:00)

Po kupovnoj moći Hrvati na dnu EU-a, isti smo kao i Mađari, a od nas su lošiji jedino – Bugari

03.01.2018. (08:19)

Upali u crno more

Turci pretekli Hrvate po kupovnoj moći, u EU bolji još samo od Bugara

Sve bivše tranzicijske zemlje pretekle su Hrvatsku po rastu životnog standarda, pa čak i Turska koja nije članica EU-a. Turska se popela na 64% prosjeka kupovne moći EU, Hrvatska je na 59% već godinama, a ispod je samo Bugarska s 53%. Prošle je godine Hrvatsku pretekla i Rumunjska koja je sad na 61% od prosjeka EU. Na top-listi već godinama vodi Luksemburg u kojem je potrošnja po stanovniku 32 posto veća od prosjeka EU-a. Novi list

17.12.2016. (13:33)

Nešto kao Moldavija, znači!?

Hrvatska na 58% potrošačke moći EU, blizu Rumunjske i Bugarske

Hrvatska je između Bugarske i Rumunjske po standardu kupovne moći u Europskoj uniji – hrvatski je potrošač prošle godine imao kupovnu moć 58% od prosjeka Europske unije (ovdje otužna infografika). Bugarska je bila na 53%, a Rumunjska na 59% s tim da su obje ove države rasle od 2013. do 2015., za razliku od Hrvatske. Iznad ovih triju država su Latvija i Mađarska (30 do 40 posto ispod prosjeka EU), dok je prva Luksemburg s 137%. Lider

14.12.2015. (10:46)

Tu su cijene, tu kupujem

Infografika: Život u Hrvatskoj skuplji je od prosjeka EU-a

Prema analizi Eurostata i Europske komisije prosječnih cijena 198 proizvoda i usluga u zemljama članicama pokazuje da hrvatski potrošači proizvode i usluge u pravilu plaćaju skuplje u odnosu na većinu usporedivih zemalja. To se posebno odnosi na hranu – hrvatski će kupci primjerice kruh, meso, margarin ili tjesteninu platiti nešto jeftinije od najrazvijenih zemalja Unije, ali najskuplje od kupaca naše kategorije – Bugara, Čega, Mađara, Rumunja i Poljaka. U EU-u od Hrvata lošiju kupovnu moć imaju samo Bugari i Rumunji. Jutarnji