Eurostat: Standard Hrvata za trećinu je niži od EU prosjeka

U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 45 posto veći od prosjeka EU-a, prema najnovijoj procjeni Eurostata. Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio za 24 odnosno 22 posto veći od prosjeka, a blizu su i Nizozemska i Austrija, gdje se kretao na 17 odnosno 16 posto iznad europskog prosjeka. Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, za 32 posto nižu od prosjeka EU-a. Telegram…

kupovna moć životni standard

Više novca, manja vrijednost

Što očekujemo od 2024.? Nikad veći jaz između optimizma elita i pesimizma građana

Istraživanje o stajalištima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana svakako može biti koristan alat za poslovna i komunikacijska planiranja u 2024. godini. Porast cijena osjetilo je 92% ispitanika, a pad kupovne moći 69% (čak 7,8% više nego prije godinu dana). Svaki drugi građanin (53,7%) za inflaciju krivi državu, a svaki peti (20,5%) vanjske okolnosti poput rata u Ukrajini. Međutim, pravo je pitanje koji je osnovni uzrok što građani većinom osjećaju ozbiljan pad kupovne moći te se o tome brinu više nego ikad. U stručnim ekonomskim krugovima upozorava se na opasnost koja se krije ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave nerealno povećavati plaće. Naime, to može snažno utjecati na novo povećanje cijena, odnosno može izazvati novi inflacijski ciklus. Lider

inflacija kupovna moć

Kupuj samo ono što ti treba

Što učiniti protiv pada kupovne moći

Službeno je cilj Europske središnje banke (ESB) godišnja stopa inflacije od dva posto. U zadnje 32 godine stopa inflacije od 2% godišnje s vremenom je rezultirala padom kupovne moći od 47%. No, primjerice u Njemačkoj su isto tako rasle i plaće, i to većim tempom nego cijene. U problemu su oni u klasičnim branšama koji imaju niže plaće i čija kupovna moć pada. Savezna vlada u Berlinu po tom pitanju planira usvajanje zakona kojim bi se „nagrađivalo” ona poduzeća koja se obvežu na poštivanje kolektivnog ugovora. Tim je zakonom predviđeno da se državne poslove dodjeljuje samo onih firmama koje su uključene u sustav tarifnih ugovora. DW

inflacija kupovna moć plaća

Nije dobro

Realne plaće padaju, a troškovi rada rastu

Realne plaće padaju, a troškovi rada rastu. Stvara se katastrofalna situacija

Najnoviji podaci o kretanjima plaća, cijena i troškova rada pokazuju zabrinjavajuć trend: troškovi rada rastu, a realne plaće padaju. Temeljni razlog zbog kojeg se to događa je inflacija. Tako se danas nalazimo u situaciji da troškovi rada kompanijama sve više rastu, a stvarna kupovna moć plaća pada unatoč nominalnom rastu. Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su neto plaće u srpnju bile realno 4,3 posto niže nego u srpnju prošle godine, iako su nominalno bile veće za 7,5 posto. Razlog je taj što plaće “jede” inflacija pa se, iako su brojčano i veće, njima može kupiti manje proizvoda i usluga jer je rasla cijena gotovo svega. Index

Hrvatska inflacija kupovna moć realne plaće troškovi rada

Umjesto da trčimo - mi se šetamo

Zemlje istoka EU smanjuju razliku u blagostanju, Hrvatska najsporije

Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija prošle su godine ostvarile rast BDP-a od 4,3% i došle na 46% prosjeka BDP-a u Europskoj uniji. Pet godina ranije bilo je 41%. Preračunato u kupovnu moć, zemlje istoka EU popele su se sa 67% na 72% prosjeka EU-a. Gledano pojedinačno po državama, relativna kupovna moć građana Češke i Slovenije je blizu 90% EU-a, u Estoniji, Litvi i Slovačkoj oko 80%, u Poljskoj, Mađarskoj i Latviji oko 70%, a u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj 50%. Hrvatska se ističe kao jedna od dvije zemlje koja je od 2013. do 2018. postigla najmanji rast relativnog BDP-a po stanovniku, s nekih 60% na oko 63% (samo Slovačka je lošija) Deutsche Welle…

blagostanje kupovna moć

Napola prazan novčanik

Kupovna moć Hrvata upola manja od Nijemaca, samo Bugari imaju manje

Kupovna moć kućanstva u Hrvatskoj na 62 je posto prosjeka Europske unije, jednako kao u Mađarskoj, dok je ispod samo Bugarska s 54 posto. S gornje strane ljestvice je Luksemburg koji ima 132% europskog prosjeka, dok je Njemačka druga sa 122 posto. Iznad prosjeka općenito su države zapadne i sjeverne Europe, a ispod prosjeka države južne Europe i tkz. nove članice (s izuzetkom Irske koja je s “nama”), objavio je Eurostat.

kupovna moć

Po kupovnoj moći Hrvati na dnu EU-a, isti smo kao i Mađari, a od nas su lošiji jedino – Bugari

kupovna moć

Upali u crno more

Turci pretekli Hrvate po kupovnoj moći, u EU bolji još samo od Bugara

Sve bivše tranzicijske zemlje pretekle su Hrvatsku po rastu životnog standarda, pa čak i Turska koja nije članica EU-a. Turska se popela na 64% prosjeka kupovne moći EU, Hrvatska je na 59% već godinama, a ispod je samo Bugarska s 53%. Prošle je godine Hrvatsku pretekla i Rumunjska koja je sad na 61% od prosjeka EU. Na top-listi već godinama vodi Luksemburg u kojem je potrošnja po stanovniku 32 posto veća od prosjeka EU-a. Novi list

kupovna moć životni standard

Nešto kao Moldavija, znači!?

Hrvatska na 58% potrošačke moći EU, blizu Rumunjske i Bugarske

Hrvatska je između Bugarske i Rumunjske po standardu kupovne moći u Europskoj uniji – hrvatski je potrošač prošle godine imao kupovnu moć 58% od prosjeka Europske unije (ovdje otužna infografika). Bugarska je bila na 53%, a Rumunjska na 59% s tim da su obje ove države rasle od 2013. do 2015., za razliku od Hrvatske. Iznad ovih triju država su Latvija i Mađarska (30 do 40 posto ispod prosjeka EU), dok je prva Luksemburg s 137%. Lider

Eurostat kupovna moć

Grehota i sramota

S današnjom prosječnom plaćom može se kupiti 27% manje nego 1978.

Banka ima vrlo zanimljivu i šokantnu usporedbu: 1978. godine prosječni čisti osobni dohodak iznosio je 5.437 dinara za što se moglo kupiti proizvoda i usluga koji bi po današnjim cijenama koštali 7.271 kunu. Danas je prosječna plaća 5.710 kuna što znači da je kupovna moć od 1978. do danas pala za 1.460 kuna, odnosno 27%.

kupovna moć prosječna plaća

Tu su cijene, tu kupujem

Infografika: Život u Hrvatskoj skuplji je od prosjeka EU-a

Prema analizi Eurostata i Europske komisije prosječnih cijena 198 proizvoda i usluga u zemljama članicama pokazuje da hrvatski potrošači proizvode i usluge u pravilu plaćaju skuplje u odnosu na većinu usporedivih zemalja. To se posebno odnosi na hranu – hrvatski će kupci primjerice kruh, meso, margarin ili tjesteninu platiti nešto jeftinije od najrazvijenih zemalja Unije, ali najskuplje od kupaca naše kategorije – Bugara, Čega, Mađara, Rumunja i Poljaka. U EU-u od Hrvata lošiju kupovnu moć imaju samo Bugari i Rumunji. Jutarnji

cijene Eurostat kupovina kupovna moć potrošnja zaštita potrošača