Tijekom zimskih mjeseci, osobito za jačeg juga, more redovito izbaci na hrvatske otoke i obalu veće količine smeća. Prije nekoliko dana je zatrpalo i dubrovačku plažu i staru gradsku luku, a nasukala se čak i protubrodska sidrena mina od 800 kilograma. Stručnjaci kažu da 80 posto plastičnog otpada potječe iz Albanije. Deutsche Welle
U emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Kaže da se na otpadu “lome koplja” oko iznosa koji su uglavnom smiješni u usporedbi s onime koliko kao domaćinstva plaćamo za struju, vodu. Iznenađuje koliko se ljudi zapjene u tim diskusijama, a recimo, mjesečno za odvoz otpada plaćaju u vrijednosti jednog ili dva piva u birtiji. Trebalo bi u obzir uzimati ekonomske zakonitosti. Kada je komunalni otpad u pitanju, tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač. On toga mora biti svjestan. I što se više radi na tome, na razvoju, ta će usluga biti skuplja. Odnosi cijena su takvi da je najjeftinije odlagalište koje nije ugašeno 2019. godine, a nakon toga centar. Daleko je jeftinije to sve skupa zamiješati u miješani otpad i neka ide u centar ili na odlagalište. Ista priča je i s plastikom, za papir se može dobiti nešto eura. No, kompletan trošak plaća potrošač. Zgradonačelnik
Zagrebački holding je početkom siječnja zatražio očitovanje Suda o tome jesu li poduzete sve istražne radnje potrebne kako bi mogao početi postupak sanacije Jakuševca. U svom očitovanju Sud navodi da su vještaci predložili program istražnih radova koji uključuju geodetska snimanja terena, istražno geotehničko bušenje i druge postupke za koje se procjenjuje da će trajati do 6 mjeseci. U tom razdoblju ne mogu započeti radovi na sanaciji. Ujedno, u svom očitovanju vještaci su upozorili da unutar obuhvata plohe 6/2 na kojoj je došlo do odrona postoji značajna opasnost daljnjeg odrona. Njihovom stavu idu u prilog i ranija stručna mišljenja, koja ukazuju na veliku količinu vode u tijelu odlagališta, koja se zadržava zbog poteškoća u drenaži. Konačni uzroci i odgovornosti utvrdit će se kroz postupke koji su u tijeku, nakon kojih će se moći odrediti odgovornost za štetu i mjere za sanaciju odlagališta. Green
Ili kako ih se uljepšano naziva, ‘energane na otpad’, i dalje nisu prihvatljiv način postupanja s otpadom, s obzirom na niz zdravstvenih i okolišnih rizika i problema koje donose, a koji su dokazani i u najsuvremenijim postrojenjima u Europi, od Beča i Kopenhagena, pa nadalje, kažu iz Zelene akcije. Uz to, radi se i o financijski najskupljem načinu postupanja s otpadom, uz operativne troškove, postupanja s pepelom i filtrima koji se moraju redovito mijenjati. EU je pored toga doista jasno poručila da će oni koji imaju spalionice uskoro morati plaćati i takse za emisije iz njih. Hrvatskoj je prije svega neophodan strateški projekt koji pouzdano odgovara na sva otvorena pitanja. DW
Talijanska prijestolnica, s populacijom od četiri milijuna stanovnika i 24 milijuna turista koji je godišnje posjete, godinama muku muči s otpadom, a to se zakompliciralo 2013. kada je zatvoreno privatno, najveće tog tipa u Europi, odlagalište Malagrotta. Dodatni problemi nastali su prošle godine kada je veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada. To je privremeno rješenje dok se ne napravi novo rimsko postrojenje. To naravno ima i svoju cijenu, a iznosi, kako je objavila La Repubblica, 200 eura po toni, odnosno 28 milijuna eura za tri godine. Rimljani su dijelom riješili problem otpada, Amsterdam je dobio novac, a termičkom obradom otpada i struju i grijanje za 30 tisuća stanovnika sjevernog dijela grada. Kada bi se Zagreb odlučio na ovakav potez, to bi vjerojatno kao posljedicu imalo veću cijenu odvoza otpada. Tportal
Eksplozija na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, nije prva, ali je ovoga puta imala i žrtve, srećom bez smrtnih posljedica. No, ima neke druge važne posljedice, poput eksplozije sjećanja, čak i kod najpovršnijeg promatrača, na problem Jakuševca, koji se u javnom diskursu vuče desetljećima. Za njega doista ne može suštinski biti isključivo odgovorna sadašnja gradska vlast. Odlaganje otpada u domeni je lokalne samouprave, a aktualna je zagrebačka uprava upravo tu tematiku eksploatirala godinama prije osvajanja vlasti. Sada proizvode posvemašnji kaos. Rješenje o suspenziji odlagališta otpada ne može biti dugoročno već i zbog toga što Grad Zagreb nema dovoljno alternativnih prostora za tako nešto. Ako svemu tome dodamo činjenicu da je Zagreb sredstva za pripremu projektne dokumentacije za Centar za gospodarenje otpadom već dobio, no ništa se nije napravilo, zbog toga što je cijela stvar politički zaustavljena. Gradska administracija je imala bolju ideju – koju nismo vidjeli, dok sredstva za pripremu dokumentacije Grad više ne može dobiti. Poslovni
Na jakuševečko brdo odvaja se tisuće tona biootpada i tisuće tona mljevenog glomaznog otpada. Znači, umjesto da se mljeveni glomazni otpad usitni pa da se možda koristi kao pogonsko gorivo u nekoj cementari, kako se to inače radi u razvijenom svijetu, on ga usitnjava u prašinu i znamo da ta prašina i taj biootpad kao takav ne može tvoriti brdo – rekao je Ivica Lovrić, nekadašnji Bandićev suradnik. Marina Ivandić iz Možemo! tvrdi kako biootpada na Jakuševcu zapravo nikad nije bilo manje, te sam po sebi nije mogao uzrokovati odron. Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima zato što gradonačelnik ne želi konzumirati ugovore koje ima s privatnim oporabiteljima otpada u Zagrebu. Kao rješenje za zbrinjavanje biootpada u Zagrebu on nalazi malu kompostanu koja je dostatna samo za potrebe Zrinjevca, rekao je pak HDZ-ov Herman. HRT, tportal
U Hrvatskoj ne postoji služba koja se isključivo bavi rješavanjem ovog problema. U međuvremenu akcije čišćenja naplavnog opada većinom organizira lokalno stanovništvo, ronilački klubovi i volonteri. Naplavni otpad zapravo je prekogranični problem, a koji bi se trebao rješavati u okviru provedbe Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Ekološko stanje u najvećem dijelu našeg akvatorija ocijenjeno je uglavnom kao vrlo dobro i dijelom kao dobro. Prema dostupnim podatcima, u Hrvatskoj je 2019. godine provedena 121 akcija prikupljanja otpada, u okviru kojih je prokupljeno 451 tona otpada s čak 10 županija. Green
Od biootpada koji proizvedu dvije odrasle osobe u razdoblju od dva i pol mjeseca možete dobiti kantu komposta od čak 30 litara, čime definitivno možete svojim biljkama dati potrebnu dohranu. Komposter možete izraditi sami, koristeći običnu kantu, iako ih ima za kupiti i u vrtnim centrima. Ono na što trebate paziti jest da na poklopcu postoje rupice za cirkulaciju zraka jer se u svakome kompostu nalaze mikroorganizmi koji razgrađuju organski otpad, a njima je potreban kisik i vlaga. Kompostu treba oko mjesec i pol dana da se razgradi, a općepoznato je da u kompost ne stavljate kuhano voće i povrće, maskoću od kuhanja, meso, ribu ni mliječne proizvode. Green
Osim što izgledaju kao šaka na oko u prirodnom okruženju, velika su šteta za okoliš i opasnost za zdravlje građana i životinja. Osim toga, jedna hrpa privlači drugu. Hrvatska je po broju divljih odlagališta šesta u Europi. Iz zelenih udruga tvrde kako bi građani više pazili na otpad da vjeruju da će, kada ga jednom odvezu, biti pravilno zbrinut. Problem je da i pojedini vlasnici privatnih parcela dozvoljavaju da se tamo istovaruje otpad, i to za određenu naknadu. Iako je u pojedinim zemljama EU problem manji zbog visokih kazni, otpad u pojedinim zemljama završava ilegalno. Agroklub na dnu članka donosi i anketu.
Maloprodajne korporacije diljem svijeta svakoga dana uništavaju stotine tisuća savršeno upotrebljivih proizvoda. Predmeti u oštećenim kutijama se automatski bacaju umjesto da se poklanjaju, a dizajnerska roba se kida u komadiće kako se ne bi mogla preprodati. Videi na TikToku s hashtagom #DumpsterDiving imaju više od 4,4 milijarde pregleda što dokazuje koliko su trenutno popularni. Osim što pokazuju skrivena blaga iz kontejnera, podižu svijest o prekomjernom i nepotrebnom otpadu koji stvaraju tvrtke i žele da preuzmu odgovornost. Green