Bolje vani sam nego kod kuće sa svojima i s puškom u ruci
Protivljenje vojnom roku ljevici bi donijelo više od 200 tisuća novih glasova
Hrvatska ljevica prošle je subote pokazala protiv čega se ujedinila i prvi put osjetila da bi možda mogla dobiti izbore. I zato događaji nakon tog prosvjeda imaju veću političku težinu, prije svega u kontekstu odnosa između SDP-a i Možemo!, i nije to više samo njihovo međusobno nadigravanje za postizanje boljega stranačkog rezultata i šefovanje oporbom nego i pitanje mogućeg upravljanja državom. Posebna pozornost trebala bi se pridati mladim potencijalnim biračima. Naime, u Hrvatskoj je, prema DZS-ovim podacima, sredinom 2022. živjelo više od 445 tisuća stanovnika u dobi od 16 do 26 godina. To je korpus koji će imati pravo glasa na ovim izborima, a koji je veći od ukupnoga broja članova svih stranaka.
Čak 71 posto od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina živi u roditeljskom domu. I Eurostatovi podaci govore da se mladi u Hrvatskoj u prosjeku osamostaljuju tek nakon 33,4 godine, što je najstarija životna dob u Europskoj uniji. Koje ih teme privlače? Osamostaljivanje, iseljavanje, migranti, vojni rok – dok HDZ najavljuje vraćanje obveznoga vojnog roka, ljevica bi mogla kontrirati jasnim zauzimanjem protiv te obveze. Tako bi pridobila više od dvjesto tisuća punoljetnih mladića, a ne treba zanemariti ni još toliko njihovih vršnjakinja te roditelje vojnih obveznika. Goran Litvan za Lider.
