Raos: Što je u vodi? Voda u vodi! - Monitor.hr
21.01.2024. (18:00)

Tajne vode

Raos: Što je u vodi? Voda u vodi!

Voda je čudo prirode, ne samo zato što o njoj ovisi život, nego i zbog svoje jedinstvene strukture. I evo još jedne spoznaje – odgovora na pitanje što se događa s vodom kada se u njoj otopi sol? NaCl ne promijeni samo agregatno stanje, već se pojavljuje u obliku iona Na+ i Cl-. Svaki od tih iona veže za sebe molekule otapala, pa se s njima – svojim molekulama H2O – giba kroz otopinu. Ako se kroz otopinu narine električni napon, doći do smanjenja koncentracije električki neutralne tvari. Znanstvenici u novijem radu htjeli su otkriti što se događa u vodenim otopinama soli i drugih elektrolita, a otkrili su kako se između otopine elektrolita (bulk) i zraka nalazi sloj posve čiste vode. Koliko god se to pitanje činilo akademskim, jasno je da odgovor na njega ima dalekosežne posljedice. O procesima na granici zraka i vode ovisi isparavanje, a o isparavanju ovise ne samo tehnološki procesi nego i klima na našem planetu. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Sija, ali ne bez razloga

Zlato: kemija, mit i malo relativnosti

Zlato je kemijski element posebnih fizikalnih i kemijskih svojstava, ali ono što ga stvarno izdvaja jest boja – posljedica relativističkog gibanja elektrona u atomu. Iako kemijski inertno, zlato se može otopiti u zlatotopki te pretvoriti u nevidljive oblike i koloide raznih boja. Povijesno je imalo mitsko značenje, od alkemičara do drevnih civilizacija, a u praksi se rijetko nalazilo čisto, često pomiješano sa srebrom (elektron). Danas se zlato koristi u medicini, tehnologiji i, naravno, nakitu – pravom i lažnom. Nenad Raos za bug

Jučer (09:00)

Nije baš za šalicu, ali jest za tanjur

Talog od kave: otpad koji nije skroz za baciti

Talog od kave (zoc) nije samo otpad nego potencijalna sirovina za prehrambenu, farmaceutsku i kozmetičku industriju. Brazilski znanstvenici pokazali su da je bogat vlaknima, mastima i bioaktivnim spojevima te kemijski sličan drvu. Ultrazvučnom obradom u vodi iz zoca se mogu izdvojiti kofein i polifenoli, dok preostali materijal postaje još bogatiji vlaknima i prikladan kao dodatak hrani. Tako se otpad pretvara u korisnu, zdravstveno zanimljivu sirovinu. Nenad Raos za Bug

25.01. (08:00)

Dobro, a kad to stiže u dućane?

Plastika koja se sama razgrađuje – uz pomoć kvasca

Američki znanstvenici razvili su biorazgradivi “živi” materijal u kojem kvasac (Saccharomyces cerevisiae) sudjeluje u razgradnji plastike. Polimer nastaje spajanjem sintetskog PEGDA-a i prirodnog proteina BSA, uz ugrađene genski modificirane kvaščeve gljivice. Njihovo djelovanje kontrolira se bakrovim ionima, koji inhibiraju razgradnju, i galaktozom, koja je pokreće. Materijal je stabilan tijekom uporabe, a po potrebi se potpuno razgradi, ostavljajući sirovine za novu proizvodnju. Nenad Raos za Bug

17.01. (12:00)

Nešto je ipak moglo doći iz svemira

Asteroid Bennu donio tragove kemije iz koje je mogao nastati život

Iako su lignin i karamel svakodnevne tvari, njihova potpuna molekulska struktura ostaje nepoznata jer se ne mogu kristalizirati. Sličan je slučaj s kerogenom, složenim polimernim materijalom koji čini većinu organske tvari meteorita. Analiza uzorka s asteroida Bennu otkrila je dušikom bogat polimer s omjerima elemenata i funkcijskim skupinama nalik onima u aminokiselinama, peptidima, šećerima i nukleinskim bazama. Organska tvar nalazi se uz filosilikate, minerale s katalitičkim svojstvima, što podupire teorije o “prapolimerima” kao pretečama života. Nenad Raos za Bug

14.01. (14:00)

Da vidimo tko nije pazio na satu

Kratka povijest elemenata: od stihija do protona

Nenad Raos pokreće serijal članaka za Bug u kojem donosi lekcije iz kemije. Za početak pitanje – što je to element? Od grčkih stihija – vode, vatre, zraka i zemlje – koje su objašnjavale svijet kroz filozofiju i opažanje, do modernog shvaćanja elementa kao atoma s istim brojem protona, prošla su tisućljeća zabluda i korekcija. Empedoklo, Platon i Aristotel nudili su koherentne, ali danas netočne modele tvari. Prekretnicu donosi Lavoisier, eksperimentalno dokazujući da voda nije element nego spoj. Tako kemija napušta stihije i ulazi u eru znanstveno definiranih elemenata.

10.01. (12:00)

Dodani nutrijenti

Kako mikroplastika u tlu utječe na rast salate i unos teških metala

Iako se mikroplastika često smatra kemijski inertnom i bezopasnom za zdravlje, istraživanje poljskih znanstvenika pokazuje da ona može posredno utjecati na sigurnost hrane. U pokusu sa salatom mikroplastika u tlu mijenjala je rast korijena, pH-vrijednost tla i apsorpciju teških metala. Različite vrste plastike imale su različite učinke: smanjen je unos esencijalnog bakra u listove, dok su se toksični metali poput olova i kadmija povećavali u korijenu. Mikroplastika tako ne djeluje izravno, ali mijenja okoliš u kojem biljka raste. Nenad Raos za Bug

03.01. (16:00)

I roboti bi disali, samo da imaju čime

Bijela „krv“ za robote: kako emulzije kisika mogu napajati strojeve

Iako se kisik „dobro“ otapa u vodi, njegova je topljivost premala za aerobni život bez hemoglobina. Inspirirani tom biološkom činjenicom, znanstvenici su razvili emulziju silikonskog ulja u kalijevoj lužini koja može pohraniti i prenositi znatno više kisika nego voda. Ta stabilna, mliječno bijela tekućina oponaša ulogu krvi u robotima i može poboljšati rad zračnih baterija. Iako energetski skromna, otvara put robotima koji bi – barem metaforički – mogli disati. Nenad Raos za Bug

28.12.2025. (08:00)

Alkemija bez zlata, ali s potiskom

Kruto gorivo za mlazne motore: aluminij i bor kao pogon budućnosti

Iako su tekuća goriva praktičnija, kineski znanstvenici pokazali su da kruto gorivo na bazi aluminija i bora može učinkovito pogoniti nabojno-mlazni (ramjet) motor. Bor ima iznimno veliku energijsku vrijednost, ali sporo izgara; problem je riješen dodavanjem aluminija koji ubrzava izgaranje. Smjesa aluminija, bora i veziva postiže iskorištenje od 82 %, znatno više od ranijih rješenja s aluminijem. Prednosti su visoka gustoća energije, sigurnije skladištenje i vojna primjenjivost, ali i dalje ostaje pitanje – može li se takva tehnologija ikad koristiti u mirnodopske svrhe. Nenad Raos za bBug

20.12.2025. (21:00)

I molekule mogu biti lijevo i desno

Zrcalne molekule i skriveni uzroci bolesti – jedna ‘kriva’ aminokiselina može promijeniti sve

Nenad Raos polazi od znanstveno-fantastične ideje „zrcalnih“ izvanzemaljaca kako bi objasnio stvarni biokemijski problem kiralnosti molekula. Život na Zemlji temelji se na lijevim aminokiselinama i desnim šećerima, no pojavnost „krivih“ (D-) aminokiselina u proteinima povezuje se s bolestima. Opisano istraživanje pokazuje da zamjena jedne aminokiseline i glikozilacija mogu znatno usporiti ili ubrzati razgradnju peptida. Takve sitne prostorne razlike utječu na metabolizam proteina i mogu biti povezane s Alzheimerovom bolešću, očnim bolestima i aterosklerozom. Bug

13.12.2025. (18:00)

Litij bi htio biti benzin, ali stalno zapne u vlastitom grmlju

Zašto još nemamo baterije s anodom od čistog litija – teorija bolja od prakse

Litij-ionske baterije koriste grafitnu anodu koja može vezati najviše oko 9 % litija, što ograničava energetsku gustoću i trajnost. Anoda od čistog litija teoretski bi nudila gotovo benzinsku gustoću energije, no u praksi propada zbog neujednačenog taloženja litija i rasta dendrita, koji povećavaju otpor i skraćuju vijek baterije. Novi kineski rad pokazuje da poseban elektrolit može stabilizirati zaštitni SEI sloj, ali kapacitet i dalje brzo pada. Komercijalna litijska metalna anoda zasad ostaje obećanje. Nenad Raos za Bug