Raos: Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista - Monitor.hr
15.10.2023. (23:00)

Zvuči komplicirano, ali nije

Raos: Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista

Vode i energije ima svuda oko nas: voda je u zraku, a energija u Sunčevoj svjetlosti. Dobivanje i jednog i drugog omogućuje nova nanotehnoška naprava koja nije ništa drugo nego imitacija lista. Metoda je inspirirana biologijom (bio-inspired) jer se povodi za anatomijom lista. List naime ima dva dijela, vanjski sloj (kutikulu) koji sprječava isparavanje vode, i unutrašnji, vlažni sloja (stromu). Na listu, točnije na kutikuli, postoje sićušni kanalići, pore, koji omogućuju protok plinova, a kod nekih biljaka (kserofita) i vode iz zraka u unutrašnjost lista. Sposobnost upijanja vode nove nanospužve, do koje dolazi prije svega zbog dodanog litijeva klorida, je impozantna: 1,16 grama po gramu – što znači da može upiti 16 % više vode od svoje težine. No to se događa samo pri izlaganju jako vlažnom zraku. Kada se stavi na sunce Core-Shell@CNF se zagrijava na 80 oC, pa se između njega i hladne podloge može postići razlika temperature od 60 oC. Ako se između njih stave poluvodički elementi, može se zahvaljujući Seebeckovom učinku, generirati električna struja. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

14.11. (11:00)

Negdje košta kao suho zlato, a negdje kao burek

Europa 2025: Ogromne razlike u cijenama struje i plina između zemalja

Eurostatovi podaci pokazuju veliki raskorak u cijenama električne energije i plina u Europi 2025. Struja za kućanstva najjeftinija je u Turskoj (6,2 €/100 kWh), a najskuplja u Njemačkoj (38,4 €). Hrvatska je ispod europskog prosjeka, ali će zbog ukidanja subvencija uskoro poskupjeti. Nakon prilagodbe kupovnoj moći razlike se smanjuju, no Češka, Poljska i Italija ostaju među najskupljima. Kod plina prednjači Švedska, dok su Mađarska, Hrvatska i Rumunjska najjeftinije. Neka tržišta bilježe snažne skokove, posebno Turska i Sjeverna Makedonija. tportal

02.11. (13:00)

Kad struja poteče, a patenti zapnu

Hrupec: Osnove električne struje – od baterije do Teslina genija

Struja je usmjereno gibanje čestica – zračna, vodena ili električna, ovisno o prirodi čestica. Električni napon, odnosno elektromotorna sila, pokreće elektrone kroz vodič, a jakost struje ovisi o otporu materijala. Izmjeničnu struju, koja mijenja smjer i veličinu, u praktičnu primjenu uveo je Nikola Tesla, čime je porazio Edisonov istosmjerni sustav u „ratu struja”. Tesline ideje o rezonantnim krugovima kasnije su poslužile i za razvoj radija, iako je slavu prvotno odnio Marconi. Povijest je, doduše, naknadno ispravila nepravdu. Dario Hrupec za Bug

25.08. (01:00)

Kako nas je trljanje spasilo od dosade

Od jantara do Faradaya – fizika koja pršti od električnog naboja

Ljudi su još u paleolitiku otkrili čudesna svojstva jantara, koji je privlačio sitne predmete. Od tog čuđenja došli smo do razumijevanja elektriciteta: dva tipa naboja, privlačenje i odbijanje te kvantiziranost naboja. Coulomb je kvantificirao električnu silu, a Faraday uveo koncept električnog polja – područja utjecaja naboja koje nosi energiju. Električna i magnetska polja postala su temelj fizike, pokazujući kako apstraktni izumi mogu oblikovati naše razumijevanje prirode. Dario Hrupec za Bug

28.02. (21:00)

Puno je to struje

Snaga novog južnokorejskog superračunala bit će 3 GW, što je ekvivalentno 5 nuklearnih reaktora

Glavna funkcija novog superračunala bit će obrada podataka za buduće modele umjetne inteligencije, razvijene i usavršene u Južnoj Koreji. Nalazit će se u pokrajini Jeollanam-do, ulaganja u ovo superračunalo u početku će iznositi 10 milijardi dolara, a kasnije će doseći 35 milijardi dolara. Novo superračunalo imat će napredni sustav hlađenja koji će reciklirati toplinu, sustav izravnih optičkih veza s nacionalnim i međunarodnim pristupom te će moći podržati nagle varijacije u potrošnji energije, ovisno o zadacima procesora. Sjedište novog superračunala također će imati centar za istraživanje i odjel koji će razvijati modele umjetne inteligencije i nadgledati arhitekturu superračunala. Revija HAK

30.10.2024. (23:00)

Malo te strese struja

Nature: Depresija se može liječiti stimulatorom kod kuće. No postoji problem

Neinvazivna terapija, poznata kao transkranijalna stimulacija istosmjernom strujom (tDCS) isporučuje bezbolnu, slabu električnu struju putem elektroda postavljenih na vlasište, a osmišljena je tako da stimulira područja mozga povezana s regulacijom raspoloženja. Ova metoda može biti izuzetno korisna za više od jedne trećine osoba s depresijom koje ne reagiraju na standardne tretmane, poput antidepresiva ili psihoterapije. Iako su preliminarna istraživanja pokazala obećavajuće rezultate, znanstvenici upozoravaju da se efekti tDCS-a mogu razlikovati od osobe do osobe. Studije su pokazale da čak 30% ljudi može reagirati suprotno od očekivanog na iste postavke uređaja, ovisno o individualnim karakteristikama poput genetike, hormona, pa čak i lijekova koje koriste. Index

22.06.2024. (16:00)

Bio bi red da napokon uđemo u 21. stoljeće

U obnovu energetske mreže uloženo više od 330 milijuna eura, no trebat će još godina i nekoliko stotina milijuna eura da se dovede u ‘pristojno stanje’

Zastarjela mreža, nedostatna infrastruktura nesposobna da prihvati nove proizvođače električne energije, a posebno one iz obnovljivih izvora, rast turističkih kapaciteta koji u turističkoj sezoni drastično povećava potrošnju, a posebno klimatske promjene koje nas tjeraju da ekstremne promjene temperature preživljavamo uz nekoliko klima uređaja u svakom kućanstvu, … sve su to razlozi zbog kojih sa strahom danas pratimo svako žmiganje žarulje u stanu i svaki ma i najkraći nestanak struje. Susjedne zemlje još su u gorem stanju jer im nisu dostupna europska sredstva.  EU već dugi niz godina planira formiranje unutarnjeg zajedničkog energetskog tržišta čiji bi važan segment bilo i tržište električne energije koje bi kroz razvijenu elektroenergetsku mrežu i međunarodne interkonekcije povezalo sve države članice Unije. Nacional

05.06.2024. (10:00)

Da je Tesla bio kemičar...

Znanstvenici su razvili revolucionarni generator koji može proizvoditi električnu energiju usisavanjem ugljičnog dioksida

Ova tehnologija nadilazi ugljično neutralnost – troši CO2 kada stvara energiju – kaže dr. Zhuyuan Wang sa Sveučilišta Queensland u Australiji. Australski znanstvenici možda su došli do revolucionarnog otkrića kada je u pitanju proizvodnja energije bez emisija ugljika. Zapravo, novi generator može čak smanjiti količinu CO2 u atmosferi. Ugljično negativni generator koristi nanotehnologiju za proizvodnju električne energije iz ugljičnog dioksida. Tehnologija budi nadu u ostvarenje sna o hvatanju ugljičnog dioksida iz atmosfere. Do sada može pretvoriti jedan posto CO2 u električnu energiju. No ideja je sada poboljšati učinkovitost i doći do razine elektrane. Revija HAK

04.11.2023. (13:00)

Prirodna ušteda

Električna energija iz metanola: indij pomaže platini

U Europi se platina pojavila 1735. godine da bi 13 godina kasnije bila opisana i u stručnoj literaturi. Otada je nezamjenjiva u kemijskom laboratoriju, jer se nijedna kovina ne odlikuje tolikom otpornošću na kemikalije, a usto ima vrlo visoko talište. Još je važna i kao katalizator, iako vrlo skup, a i lako se “otruje” zbog ugljikovog monoksida. Rješenje za taj problem pronašli su kineski znanstvenici u tanašnim, jedva deset nanometara debelim žičicama legure indija i platine. Novom bi se elektrodom mogla postići gustoća električne struje od 6,2 mA/cm2, što je 14,4 puta više od gustoće struje na platinsko-ugljičnoj elektrodi. Pred novom elektrodom leži svjetla budućnost jer je energiju dobivenu iz obnovljivih izvora najbolje pohranjivati u obliku amonijaka ili metanola. Nenad Raos za Bug.

08.08.2023. (01:00)

Malo da ti prodrma DNK

Elektrogenetika: kontrola ljudskih gena pomoću struje

Moderni uređaji za praćenje tjelesne spremnosti pomažu vam da ostanete zdravi tako što broje vaše korake i prate otkucaje srca. Novo istraživanje ETH Zürich daje naslutiti da će budući nosivi uređaji, vjerojatno pojačani s nekoliko implantata i dozom genetskog inženjeringa, izravno poboljšavati naše zdravlje. Naime, eksperimentalna tehnologija koju su osmislili tamošnji znanstvenici koristi male impulse električne energije za pokretanje proizvodnje inzulina u testnim miševima s posebno dizajniranim tkivom ljudske gušterače. Ovo “elektrogenetsko sučelje” moglo bi se koristiti za pokretanje ciljanih gena po potrebi. Bug