Rat nije jedini krivac za inflaciju, a ne zna se stiže li nam tek najgore - Monitor.hr
22.06.2022. (12:00)

Sve je to ok u novom normalnom

Rat nije jedini krivac za inflaciju, a ne zna se stiže li nam tek najgore

Pokazalo se da je inflacija ne samo tvrdokorna, nego da je rat s njom imao malo veze – inflacija ovoga puta ipak nije rezultat samo ratnih poremećaja na strani ponude nego, prije svega, onih iz vremena lockdowna (i sada aktualnog kineskog) kao i tiskanja goleme količine raznih novčanih papirića tijekom pandemije. Dakle, velikim je dijelom ona ipak i monetarna pojava. Utoliko još više začuđuje što neke zemlje, poput Kanade, imaju ‘genijalne’ ideje – građanima/biračima podijeliti novčanu pomoć kako bi lakše izdržali udar inflacije. Ima li išta normalnije od gašenja požara benzinom, za prvu ruku, teškim 9 milijardi dolara? No, što je u pozadini dugo neviđenih stopa rasta inflacije poduzetnike malo zanima. Njih zanima kada će kraj i kako da u međuvremenu hendlaju rast gotovo svih ulaznih troškova. Lider


Slične vijesti

Srijeda (08:00)

Pjena za kosu, suze za novčanik

Košarica od 100 kuna sad vrijedi 20 eura – cijene porasle za gotovo 50%

U jesen 2022. sedam osnovnih proizvoda u trgovini koštalo je 100 kuna (13,33 eura), a danas gotovo 20 eura – 49,4% više. Najviše je poskupio šampon, s 1,59 na 3,89 eura, dok je i riža, unatoč ograničenjima, skuplja za 13 centi. Vlada je zamrzavala cijene nekih artikala, no svi proizvodi iz košarice su poskupjeli. U istom razdoblju medijalna neto plaća porasla je 43%, što ipak ne prati u potpunosti rast troškova. Rezultat: skuplje blagajne i praznije košarice. Index

30.08. (09:00)

Prijateljstvo: nekad uspomene, danas pretplata

Friendflation – kada druženje postaje luksuz

Generacija Z skovala je izraz friendflation kako bi opisala rastuće troškove održavanja prijateljstava – od večera i putovanja do rođendana i vjenčanja – koji ponekad premašuju njihove prihode. Rezultat je osjećaj propuštenih uspomena i socijalnog pritiska jer druženje postaje financijski teret. Ipak, rješenje postoji: planiranje unaprijed, druženja kod kuće ili društvene igre nude način da se prijateljstva njeguju bez pražnjenja novčanika. Index

19.07. (00:00)

Kriva nafta, a ne Trumpova taksa!

Inflacija se vraća, ali ne zahvaljujući carinama

Lipanjski rast inflacije u SAD-u (2,7%) nije posljedica carina, već poskupljenja energije, hrane i usluga. U Hrvatskoj inflacija iznosi 1,7 bodova više od europodručja, uglavnom zbog domaćeg rasta cijena usluga. Hrana također pridonosi, ali manje. Carine još nemaju uočljiv učinak, dok je globalni rast cijena hrane blagi i potaknut sektorima poput mesa i ulja. Očekuje se slabljenje inflacijskih pritisaka do kraja godine, osobito uz smirivanje tržišta nafte i moguće novo sniženje kamata u eurozoni. Ukratko: inflacija je (opet) domaća, a Trump još samo vježba. Velimir Šonje za Ekonomski lab

12.07. (19:00)

Tko preživi, gladan nije

Maslac ruši rekorde, meso i ulja divljaju – šećer jedini ide na dijetu

Cijene hrane globalno rastu – FAO indeks u lipnju dosegnuo je 128 bodova, najvišu razinu u tri godine. Najviše su poskupjeli meso, biljna ulja i mliječni proizvodi, dok su žitarice i šećer pojeftinili. Maslac je dosegnuo povijesni cjenovni vrhunac, a globalna potražnja tjera cijene mesa i ulja prema gore. Iako se očekuje rekordna žetva žitarica, tržište ostaje osjetljivo. HUP upozorava da Hrvatska ovisi o uvozu hrane, pa rast cijena prijeti inflacijom i slabljenjem domaće industrije, te poziva na strateške mjere jačanja prehrambene sigurnosti i otpornosti. Lider

08.06. (11:00)

Inflacija pada, ali radna snaga stiže uzlaznom putanjom – preko granice

Vujčić: Većinu od 50 tisuća radnih mjesta popunit će strani radnici

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider

06.06. (12:00)

Kad ni turisti više ne grizu: preskupa hrana ubija apetit i statistiku

Osobna potrošnja usporava, a inflacija se približava normalnijim razinama

Podaci o realnom prometu u trgovini na malo ukazuju na smirivanje osobne potrošnje. U istom smjeru ukazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. Ne vidim što bi moglo promijeniti ove trendove. I strani turisti neće s oduševljenjem očitavati cijene pizza od 12 eura i glavnih jela u restoranima od 18, 20 i više eura. Danas je jeftinije jesti u Rimu nedaleko od Vatikana nego na našoj obali, osim ako se jako pazi; dobre ponude za dobru cijenu ima, samo se treba potruditi pronaći ju. Stoga mislim da nas čeka još vrlo kratko vrijeme povećane inflacije prije nego što signal smiraja osobne potrošnje bude jasno očitan u cijelom dobavnom lancu i na većini tržišta. Nakon toga nas prema kraju ove godine čeka umjereniji predbožićni shopping i približavanje stope inflacije normalnijim razinama, puno bliže onih već zaboravljenih i službeno željenih „2 posto na godinu“. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

27.05. (15:00)

Inflacija napadnuta tipkovnicom

Domaći programeri lansirali stranicu za usporedbu cijena u trgovinama

Od 15.5.2025. trgovci moraju objavljivati ažurne cjenike na internetu, a programeri su to iskoristili da građanima olakšaju život. Pokrenuli su web stranicu Usporedi cijene koja prikuplja podatke iz objavljenih cjenika i omogućuje usporedbu cijena proizvoda po trgovinama i lokacijama. Stranica koristi i API servis cijene.dev te je projekt potpuno besplatan i otvoren za prijedloge na GitHubu. Cilj im nije zarada, već zajednička korist – i malo developerskog gušta. Bug

05.05. (18:00)

Plemići na aparatima – Bruxelles posluzi daje otkaz

Europa na dijeti: rezanje luksuza, spašavanje suštine

Europa mora napustiti skupe navike i prilagoditi se svijetu koji se brzo mijenja, piše Economist. Oslanjanje na američku sigurnost, kinesko tržište i ruski plin više nije održivo. EU treba zreliji odnos s Britanijom, učinkovitije unutarnje tržište, stvarnu demografsku politiku i veća ulaganja u obranu. Umjesto nametanja pravila svijetu, vrijeme je za redefiniranje vlastitih prioriteta – od pomoći Ukrajini do realnih klimatskih ciljeva. Krize više nisu iznimka, nego novo normalno. Index

08.04. (22:00)

Ako i nisi dioničar, dionik si

Koje su posljedice sloma burzi uslijed novih carina? Pad proizvodnje, otpuštanje radnika, socijalni problemi…

Vijesti oko sloma burzi uslijed nametnutih Trumpovih carina trebalo bi brinuti i obične ljude, koji i nemaju nužno dionice, jer one utječu na cijelu ekonomiju. Ekonomski stručnjaci kažu kako još nije jasno kako bi se stvari mogle odviti, no mogući scenariji su sljedeći: Najblaži slučaj je korekcija tržišta, no izgledniji je da će pad proizvodnje rezultirati recesijom, a ponegdje i inflacijom. Dugoročno gledano, moglo bi doći i do depresije. Još gori scenarij uključuje deflaciju, a ona znači i manje plaće. Srednji put je tu izgledniji, to je stagflacija, gdje imate veću razinu nezaposlenosti i inflacije, a stagflacijska dužnička kriza je najveća bolest ekonomskog sustava. Moglo bi doći i do rasta kamatnih stopa na kredite i daljnjeg rasta nekih namirnica, poput kave. No, za Hrvatsku je moguće da izbjegne recesiju zbog EU fondova i nekih drugih dinamika koje omogućavaju rast u narednim godinama. Index

29.03. (21:00)

Svaki uloženi euro u kulturu dvostruko ti se vrati

Kazalište za mnoge mlade postaje luksuz koji si sve teže mogu priuštiti

Inflacija i rast cijena posljednjih godina prožimaju sve aspekte života, a iz toga nije izuzeta ni kultura. Jedno od područja kulture u kojem se posebno osjeti promjena su kazališta. Kulturpunkt ukazuje na to kako su cijene ulaznica za kazališne predstave s godinama postajale sve skuplje, što za mnoge koji ih inače žele posjećivati postaje sve veći teret. Premda većina kazališta nude popuste za studente i učenike, ni one nisu više toliko pristupačne koliko su bile. Kažu, s inflacijom i poskupljenjem svega došlo je i do većih troškova u produkciji. No, uzevši u obzir studentski budžet uz rad i eventualne stipendije u odnosu na životne i druge troškove, ni cijene s popustom nisu pretjerano značajne.