Razgovor s trećom najinteligentnijom osobom, IQ-a 192, koji predaje na Zdravstvenom veleučilištu - Monitor.hr
01.09.2023. (10:00)

Ako netko zna, MENSA zna

Razgovor s trećom najinteligentnijom osobom, IQ-a 192, koji predaje na Zdravstvenom veleučilištu

Umjetna inteligencija (UI) zapravo nije inteligencija uopće (bar za sada), već enciklopedija mogućih odgovora na pretpostavljena moguća pitanja. Prava inteligencija (usporediva s ljudskom) podrazumijeva sposobnost osobnog razvoja, kako kroz fizički razvoj tako i mentalni razvoj, učenje na osnovu osobnog iskustva, kroz pogreške i zaključivanje na temelju tih pogrešaka. UI je onoliko dobra koliko je dobar programer koji je puni procedurama. Nijedan stroj UI ne može danas proći Turingov test. Laički rečeno, radi se o testu koji provjerava inteligenciju samog računala i pokušava potvrditi ili opovrgnuti tezu da računala mogu misliti sama za sebe. Primjerice, stvarna osoba u ulozi suca prirodnim jezikom komunicira s drugim čovjekom i strojem ili računalom, a pri tome oba sugovornika se prikazuju ljudima. Ako sudac, to jest stvarna osoba sa sigurnošću ne može utvrditi koji je sugovornik stroj, smatra se da je stroj prošao test. Još uvijek nismo došli do toga, kaže Mislav Predavec (koji je 2012. uvršten među tri najinteligentnije osobe na svijetu) za lokalni medij, dotaknuvši se i drugih tema.


Slične vijesti

Ponedjeljak (15:00)

Javi se bez pseudonima, ako si frajer

Zoran Predin: Imamo još malo nosa iznad vode, ali ne znamo do kada

Mladi ljudi su na veliko razočarenje, više od pola njih, desničari. Zašto je tome tako, to je neprirodna stvar za mene. Kroz nekakve tehnološke novosti, tehnološki napredak, igrice, umjetne inteligencije, moderne telefone, zapadni marketing svoju potrošačku ideologiju realizira kroz mladež. Jednostavno, to je njihov svijet, njihova realnost. Imaš puno mladih koji nisu pročitali ni jednu knjigu. To nije, međutim, istorijsko kukanje starije generacije, to je sada potpuno neka nova situacija. Baš ovih dana razgovaramo o diskriminaciji starijih jer ne vladaju nužnim znanjima ovog vremena.

Meni je za promjenu društva jedan od najvećih krivaca mogućnost anonimnih komentara na internetu. To je zlo, i to je ono zlo koje je stvorilo cijelu ovu situaciju. Možeš nekažnjivo lagati o nečemu, bezbroj puta, ja to osjećam kao javna osoba. Vidim da bi to jedno društvo trebalo na neki način ograničiti. Da, sve možeš komentirati, ali sa svojim imenom i prezimenom, odnosno moraš preuzeti odgovornost za ono što kažeš i iza čega stojiš. Slovenski glazbenik za Lupigu.

Nedjelja (16:00)

Ti nisi Julia, ja nisam Romeo, noćas sam nešto gadno pojeo

Zoran Kostić Cane predstavio knjigu Ukrštene riječi na riječkom Vrisku

Pjesme Zorana Kostića Caneta iz nove knjige „Ukrštene reči“, koju je predstavio na riječkom sajmu knjiga i festivalu autora „Vrisak“, poziv su na buđenje. Prvenstveno svijesti, ali i savjesti. U prenapučenom Dnevnom boravku slušalo se o otuđenosti današnjega svijeta, o razuzdanosti, ali i talentu te golemoj kreativnosti beogradske književne i rock scene 80-ih. Vida art donosi inserte i zanimljiv razgovor s frontmenom Partibrejkersa.

24.09. (19:00)

Živio ti nama još sto godina

Stjepan Jimmy Stanić: Ja sam čovjek-ptica koji voli slobodu

Grozi se sječa šuma i požara, za vrijeme korone nije izlazio, a ni nastupao nigdje. S 95 godina i dalje aktivni pušač, nakon ljeta zakazane su i neke svirke, legendarni Stjepan Jimmy Stanić odgovorno tvrdi kako kod nas nitko ne zna svirati jazz, eventualno da možemo imitirati Amerikance. Htio je biti operni pjevač, ali su uvjeti bili prestrogi: Niste smeli pušiti, piti, znate ono, sve što trebate je da stalno morate čuvati glas. Ja to nisam mogao. Ja sam druga vrsta čovjeka. Za mene je sloboda. Ja sam čovjek-ptica koji voli slobodu, koji voli letjeti. Na žalost ne mogu letjeti za stvarno, jer da mogu, već bih odletio iz ove gužve koja se oko nas događa. Ja bih odletio, proć. Barbaru bih stavio na leđa i mi bi odletjeli bilo kuda, jer ovo, znate, ovo kaj se igraju dečki s našom zemljom to je tragedija. U razgovoru za Ravno do dna se dotaknuo i članstva u Domovinskom pokretu (u koji se razočarao), a pjevat će, kako kaže, do kraja života.

21.09. (22:00)

Umjetnost kao učiteljica života

Siniša Labrović za Vidu TV: Miro Bulj bi kao političar trebao imati barem neku načitanost, no on polazi od toga što ima

Jedan od naših trenutno najpoznatijih konceptualnih umjetnika i performera u razgovoru za Vidu, povodom nastupa u predstavi Panika pod Suncem u Pogonu Jedinstvo, gdje glumi s Vilimom Matulom i drugima. Priča o svojim počecima, kada se kao profesor hrvatskog jezika u 35. godini odlučio na konceptualnu umjetnost, kao rođeni Sinjanin dotaknuo se zabrane izložbe fotografija u svom rodnom gradu od strane gradonačelnika Mire Bulja, kako se nosi s rizikom koji ide uz poziv performera i što kao umjetnik može izvesti u Njemačkoj (gdje živi), a što ne – i može li u Hrvatskoj.

14.09. (12:00)

Žena za sva vremena

Zdenka Kovačiček za VIDA art: O prvim rock festivalima, bluesu i jazzu

Jedna od najvitalnijih hrvatskih pjevačica i dalje nastupa i na svoje koncerte privlači širok spektar publike. Riječ je, dakako, o Zdenki Kovačiček, koja oduševljava i u svojoj 81. godini. Nastupila je na festivalu Ljeto na Zagrebačkom velesajmu i tom su prilikom momci iz Vide saznali i zašto ju prati epitet „Žene za sva vremena“. Ona je jedna od rijetkih pjevačica koje su nastupile na nekadašnjem Boom festivalu, jugoslavenskom pandanu legendarnog Woodstocka početkom 70-ih. Kod Zdenke su uspomene na taj period itekako živahne. Ono što novinari nisu znali bilo je to da su sasvim slučajno za razgovor izabrali mjesto na kojem su rođeni rock festivali u Hrvatskoj.

13.09. (10:00)

Niti optimističan, niti pesimističan scenarij

Korlević: Kad idemo gledati koje su budućnosti moguće, svaki tjedan morate mijenjati prognozu

Što čeka Hrvatsku za 50 godina, to su pokušali odgovoriti znanstvenici i stručnjaci raznih struka na izložbi Croatie Osiguranja. Jedan od njih je Korado Korlević, koji je tim povodom dao intervju za RTL Direkt. Razina mora će se dići, što predstavlja prijetnju i našem priobalju, točnije na sjevernom Jadranu. Hoćemo li se kuhati na +50? Hoćemo, ali ne stalno. To će biti na vrhuncu toplinskih valova ljeti. Kod nas bi se moglo moći živjeti i na tim temperaturama, jer bi naše probleme mogla riješiti tehnologija, što se neće moći postići u Africi i Indiji. No, klimatskih migranata će biti i oni će ići sjeverno. Uz banane koje ćemo moći uzgajati dolaze i tropske bolesti i crne udovice, primjerice, u Zagrebu. Možda neće biti snijega, no pitanje vode ne bi trebao biti problem. Roboti bi nam tad mogli biti stalni pomoćnici u kući. Net

17.08. (18:00)

Vrli novi svijet

Aldous Huxley 1958. godine o prijetnjama sloboda: Postoje dvije neosobne sile…

Ne mislim da postoje opake osobe koje namjerno pokušavaju ljudima oduzeti slobodu, ali smatram da, prije svega, postoji određeni broj neosobnih sila koje djeluju u smjeru sve manje i manje slobode. Također, smatram da postoji određeni broj tehnoloških sredstava koje može koristiti svatko tko želi ubrzati taj proces udaljavanja od slobode i nametanja kontrole. Prva sila je prenaseljenost, radi se o rastućem pritisku stanovništva na postojeće resurse. Druga je pretjerana organizacija: Kako tehnologija postaje sve kompliciranija, tako postaje nužno imati sve složenije i sve više hijerarhijski nastrojene organizacije. Napredak u tehnologiji usput biva praćen napretkom u znanosti organizacije. Sada je moguće stvoriti organizacije razmjera većih nego što je to prije ikada bilo moguće… Autograf prenosi intervju iz 1958. godine britanskog autora i velikog distopijskog vizionara 20. stoljeća.

12.08. (21:00)

Dečki i dalje eksperimentiraju

Blixa Bargeld: Snimanje s Neubautenima za mene je mentalni izazov

Već slušate muziku koju je proizveo AI. Nije u tome stvar. Imali smo čast prisustvovati brojnim promjenama studijske tehnologije i sve smo ih upotrebljavali. Bili smo tu prije no što su se sampleovi zvali sampleovi i prije nego što su postojali prvi sampleri. Bili smo tu kada se umjesto na analogne vrpce počelo snimati na hard diskove. Napravili smo puni krug, ali radimo isto što smo radili početkom osamdesetih – sviramo istovremeno svi zajedno u jednoj sobi, kao što su radili Beatlesi i svi ostali. Ne provodimo čitavo poslijepodne u potrazi za određenim zvukom bas-bubnja i razmišljamo je li dobar ili loš. Zvuk je posve precijenjen – sam po sebi nema nikakvu vrijednost. Nema dobrog ili lošeg zvuka, postoji samo dobar ili loš kontekst – rekao je uoči zagrebačkog koncerta Einstürzende Neubautena Blixa Bargeld, mnogima poznat i kao dio Bad Seedsa koji sviraju s Nickom Caveom, za Novosti.

02.08. (00:00)

Ajmo svi u 'Obilazak'

Šeparović: Nikad nismo znali upravljati javnim dobrom

Ono što se vidi na primjeru nedovršene Sveučilišne bolnice je premreženost elita društva, koja postoji još iz vremena socijalizma. Moć elita je postojala oduvijek, samo se tada nije mogla financijski izmjeriti. Nedovršena Sveučilišna bolnica zorno dokazuje, ne samo na simboličkoj razini, da društvenopolitička tranzicija nije počela 1990-ih, nego mnogo ranije, kaže redatelj, umjetnički voditelj, koreograf i utemeljitelj “Montažstroja” o projektu “Obilazak” za Novosti.

Sve što sam ikad uplatio u zdravstveno osiguranje, ne bi bilo dovoljno da platim operaciju spašavanja svog života. Plus znanje tih ljudi koji su to radili, plus tehnologija koju su koristili. Privatni sektor nikad neće raditi takve operacije: ondje gdje je doista pitanje vremena za spas nečijeg života, uvijek će rješavati javno zdravstvo. To je poanta i to je ključ. Odnose elita i naroda ili građana ne moramo gledati nužno ideološki.