140 Srpkinja udalo se 2016. godine za hrvatske državljane, a od Hrvata Srpkinje više ljube samo Mađare – te iste godine 291 državljanka Srbije se udala za mađarskog državljana. Obrnuta ljubav baš i ne postoji – samo četiri Hrvatice udale su se 2016. za nekog Srbina. Pretpostavlja se da dio objašnjenja leži u – brakovima iz koristi… 24sata
685 riječkih studenata sudjelovalo je u istraživanju o brakovima, kohabitaciji i tranziciji u braku, pri čemu njih 2/3 nema ništa protiv izvanbračnih zajednica, ali ipak se u najvećoj mjeri žele vjenčati do 35 godine, piše Jutarnji list. Ukupno je 76,85% studenata izjavilo da želi sklopiti brak do 35. godine, njih 12,75% vidi se u izvanbračnoj zajednici s ili bez djece, dok 4 od 10 studenata smatra jako važnim sklopiti brak. 82% studenata želi živjeti mirno u krugu obitelji i prijatelja. U rezultatima istraživanja navodi se kako sedam od deset studenata smatra da će se vjenčati i živjeti u braku dok ih smrt ne rastavi, no osam od deset studenata isto je tako spremno na kohabitaciju, ali u pogledu međufaze, tj. puta do braka. Od ukupnog broja ispitanih, njih 57% nema povjerenje u Crkvu, 23% ih je neodlučno, a 20% ima povjerenje. Život u skladu s učenjem svoje vjere stavljaju na sedmo mjesto na rangiranju od devet životnih ciljeva po poželjnosti. Studentski
Prošle godine sklopljena su 15.163 braka, od kojih 6.497 u vjerskom, a 8.666 u građanskom obliku, što je pozamašnih 4.779 brakova manje nego u 2019. (možda se manje volimo, ali prije će biti da su ljudi odgađali vjenčanja jer su proslave bile zabranjene/ograničene). Sklopljeno je i 66 životnih partnerstava osoba istog spola, godinu ranije 47. Umrlo je 59.814 osoba (godinu ranije 54.050), a rođeno 36.257 djece (u 2019. godini 36.553). Večernji
Lani je u Hrvatskoj sklopljeno ukupno 19.942 braka, od čega je građanskih brakova bilo 9.996, a vjerskih 9946. Nije u svim županijama jednako – više građanskih nego crkvenih brakova bilo je u Gradu Zagrebu te Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Virovitičko-podravskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Broj brakova generalno pada – 2009. godine bilo ih je 22.382. RTL
Gotovo 70 posto Hrvata misli da bi u braku novac trebao biti zajednički, a ne da svatko ima svoj račun i svađa se oko toga tko koliko troši. Neki ipak ističu kako dio novca ostavljaju sa strane za svoje potrebe. 26 posto građana smatra kako bi financije u braku trebale biti odvojene, a 5 posto da ovisi što se plaća. Večernji…
Divorce rates per 100 marriages.
Portugal: 69
Denmark: 56
Spain: 56
Finland: 55.4
France: 55
Belgium: 52.7
Netherlands: 51.2
Italy: 48.7
Norway: 42
UK: 41.7
Germany: 40.8
Hungary: 37.7
Austria: 35.5
Poland: 32.8
Greece: 22.2(Eurostat)
— The Spectator Index (@spectatorindex) July 1, 2019
Portugal je uvjerljivi rekorder s 69 razvoda na 100 brakova, što znači da od tri braka dva završe razvodom. U Danskoj, Španjolskoj, Finskoj, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj razvrgne se, otprilike, svaki drugi brak. Grci se, eno, vole i u dobru i u zlu – ondje razvodom završi 22 od 100 brakova.
Argentinska sutkinja donijela je presudu prema kojoj jedan muškarac bivšoj supruzi mora isplati 8 milijuna pesosa (oko 1.170.000 kuna) na ime odštete za kućanske poslove koje je obavljala tijekom 27 godina njihova braka (to bi bilo oko 3.600 kuna mjesečno). Danas 70-godišnjakinja je bila diplomirala ekonomiju, no nije radila jer se posvetila odgoju djece i kućanstvu tijekom zajedničkog života (rastali se 2011.). T-Portal…
Dosad se naslućivalo, no sad je i službeno dokazano: žene koje se nisu udale i nemaju djecu najsretnija su podgrupa u populaciji, a statistički gledano i žive dulje od ostalih. Istraživanje je pokazalo – ako ste muškarac trebali biste se vjenčati, a ako ste žena, bolje nemojte. Muškarci imaju veću korist od braka jer im koristi ‘smirivanje’ koje on donosi, manje riskiraju, više zarađuju i žive nešto dulje. S druge strane, žene sve to ‘moraju trpjeti’, a usto im je životni vijek kraći nego što bi bio da se nisu udavale. Tportal / Guardian
Majke koje su u braku provode više vremena obavljajući kućanske poslove i kraće spavaju od samohranih, usprkos činjenici da imaju partnera s kojim mogu podijeliti zadatke, pokazalo je istraživanje. Znanstvenici smatraju da je spomenuta razlika posljedica očekivanja koje društvo postavlja pred žene koje su u braku. “Da bi udane žene imale osjećaj da su dovoljno dobre, moraju dati prioritet kućanskim poslovima i brizi o djeci. To najvjerojatnije proizlazi iz pretpostavki društva o tome što znači biti dobra supruga i majka”, objašnjava koautorica istraživanja Joanne Pepin. Novi list…
Britanski parovi moći će upisati i majčino ime na svoje vjenčane listove zahvaljujući promjeni zakona, dosad su imali samo rubriku u kojoj se moglo navesti očevo ime. Novi zakon također će do kraja godine pojam građansko partnerstvo – prije samo rabljen za istospolne parove – uvesti i za heteroseksualne parove. Engleska crkva, Church of England, tkđ. je pozdravila ovu promjenu. Reuters…
Valentinovo je prošlo pa T-Portal savjetuje što i kako s imovinom kad dođe do rastave braka. Bračna stečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom ili koja potječe iz imovine stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, a to su: plaće i drugi primici po osnovi rada, imovina pribavljena radom bračnih drugova tijekom trajanja bračne zajednice, nekretnine i pokretnine, ušteđevine, vrijednosni papiri, vlasništvo trgovačkih društava, kamate, dividende, najamnine, životno osiguranje, mirovinsko osiguranje, dobici od igara na sreću te imovinska korist od autorskog prava. U bračnu stečevinu ne ulazi imovina koju su bračni drugovi stekli prije braka ili je stvorena za vrijeme trajanja bračne zajednice, ali ne na temelju rada, npr. nasljeđivanjem ili darovanjem.