SAD: Blokada vlade koštala ekonomiju 6 milijardi dolara - Monitor.hr
27.01.2019. (19:30)

Izgradili jedan drugi zid, i udarili o njega

SAD: Blokada vlade koštala ekonomiju 6 milijardi dolara

Blokada američkih vladinih agencija, koja je trajala 35 dana i zbog koje je 800.000 saveznih djelatnika bilo bez plaće, koštala je američku ekonomiju barem šest milijardi dolara, točno koliko Trump traži za zid između SAD-a i Meksika, što mu Demokrati ne daju, i zbog čega je došlo do blokade. Ovaj tjedan dogovorena trotjedna deblokada, a od 15. veljače Trump ide na manevar (prijetnje) proglašenja izvanrednog stanja. Independent


Slične vijesti

Jučer (12:00)

Vole se miješati u susjedstvo

CIA i Latinska Amerika: povijest tajnih intervencija

Tekst analizira dugotrajnu ulogu CIA-e u Srednjoj i Južnoj Americi, od Hladnog rata do danas. Kroz svrgavanja vlada, psihološke operacije, potporu diktaturama i paravojnim skupinama, Washington je regiju tretirao kao vlastitu sigurnosnu zonu u skladu s Monroeovom doktrinom. Iako su intervencije opravdavane borbom protiv komunizma, droge ili terorizma, često su rezultirale političkom nestabilnošću, autoritarizmom i masovnim kršenjima ljudskih prava, ostavljajući duboke i trajne posljedice po demokraciju i povjerenje u SAD. tportal

Jučer (00:00)

A htio je Nobelovu nagradu za mir

Na samom početku 2026. svijet je ušao u novu fazu opasnoga življenja

Da će napad na Venezuelu biti Trumpov pokušaj skretanja pozornosti s briga na domaćem terenu bilo je jasno već neko vrijeme. Ni sam Trump se ne pokušava previše praviti da je ovdje riječ o drogama, jer da jest ne bi pomilovao predjednika Hondurasa koji je zbog sustava distribucije droge u SAD-u služio zatvorsku kaznu. I sam će svjesno ili nesvjesno priznati da je razlog napada na Venezuelu činjenica da je u pitanju zemlja s najvećim zalihama nafte na svijetu. Ako nas je povijest ičemu naučila po pitanju ovakvih akcija, onda je to da one samo dovode do destabilizacije regija, a Amerikanci se samo suočavaju s dodatnim troškovima i slanjem vojnika u opasnost. Ne samo da se na Sjedinjene Države kao jamca svjetske sigurnosti više ne može računati, već su upravo one postale glavnim krivcem za njezinu, sad već možda konačnu propast. Ako Trump može ignorirati međunarodno pravo i vlastite zakone, što spriječava bilo koju drugu velesilu da se posluži istim metodama i pokrene osvajačke pohode vodeći se njegovim primjerom. Ivan Laić za Ravno do dna

Nedjelja (10:00)

Trump bi rado, ali brojke ne surađuju

Rast američkog BDP-a ne dokazuje uspjeh Trumpove politike, nego stabilan, nepromijenjen trend američkog gospodarstva

Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Subota (13:00)

Trump izvijestio kako je SAD izveo ‘opsežne vojne udare protiv Venezuele’, navodno uhvatili Madura i ‘izveli ga iz zemlje’

  • Nekoliko eksplozija odjeknulo je u subotu ujutro glavnim gradom Venecuele, a prema izvješćima CNN-a neki dijelovi Caracasa, u blizini velike vojne baze, ostali su bez struje. Predsjednik Nicolas Maduro proglasio je izvanredno stanje i osudio napade kao pokušaj SAD-a da preuzme naftu i minerale njegove zemlje (tportal)
  • Sjedinjene Države već dugo optužuje Nicolása Madura da vodi međunarodnu organizaciju za trgovinu drogom, što Maduro poriče. Trump nije dao više detalja o tome kako je Maduro zarobljen ili gdje je odveden. Venecuelanska vlada još nije potvrdila vijest o zarobljavanju (Index)
  • Izvori unutar venecuelanske oporbe rekli su za Sky News kako vjeruju da je zarobljavanje Nicolás Madura bio „dogovoreni odlazak“, a ne klasična vojna akcija (Jutarnji)
  • Komentiraju na Forumu
Petak (11:00)

Razvod braka s Amerikom i potraga za novim identitetom

Božo Kovačević: Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević za Ideje ističe da se svijet pod Trumpom pretvara u niz “američkih kolonija” jer SAD više ne doživljava Europu kao ravnopravnog partnera. Ideja Sjedinjenih Europskih Država predlaže:

  • Jedinstvenog predsjednika biranog na općim izborima.
  • Snažniji parlament koji bira europsku vladu (Komisiju) i uvodi vlastite poreze.
  • Ukidanje Europskog vijeća kako bi se spriječilo da pojedinačne države (poput Mađarske) blokiraju zajedničke odluke.

Zaključak je jasan: bez ove transformacije, Europa ostaje razjedinjena, ekonomski izrabljivana i geopolitički nebitna.

13.12.2025. (15:00)

Zabrinutost za sigurnost, s mirisom benzina

Što stoji iza SAD-ovih prijetnji Venecueli? Nafta, sankcije i borba za utjecaj u Latinskoj Americi

Odnosi između dviju zemalja zategnuti su od 1999., kada je ljevičarski populist Hugo Chavez postao predsjednik Venecuele. Napetosti su se nastavile i nakon Chavezove smrti 2013. Kandidati na izborima koje je podržavao SAD nisu uspjeli srušiti Chavezovog nasljednika Nicolasa Madura, a 2019. su uveli sankcije, slične onima uvedenima Kubi, Iranu i Sjevernoj Koreji. SAD tvrdi da su zabrintui za nacionalnu sigurnost latinske Amerike, posebice se osvrnuvši na trgovinu drogom, no Maduro (i mnogi drugi) ističu kako je SAD najviše zainteresiran za njihove nemale količine naftne rezerve. Venecuela ima golemih 303 milijarde barela sirove nafte — što je otprilike petina svjetskih rezervi. DW

15.11.2025. (19:00)

Recept je tu, samo ga se treba pridržavati

Žižek: Mamdanijev veliki ulog

Dok je Trumpov populizam lako prevladao u Republikanskoj partiji (što je jasan dokaz, ako je uopće potreban, da je njegova briga za radnike bila lažna), raskol unutar Demokratske partije je sve veći. Zapravo, borba između partijske elite i Sandersovog krila trenutno je jedina prava politička borba u Sjedinjenim Državama. Kako kaže Emma Brockes iz Guardiana: „Najveća prijetnja Mamdaniju nije Donald Trump, već stara demokratska garda”. Tu imamo posla s dva antagonizma („kontradikcije“): jedan je između Trumpa i američkog liberalnog poretka, a drugi između Sandersovog krila Demokratske stranke i svih ostalih političkih snaga.

Sandersov tabor to jasno vidi i zna da više nema povratka na staro, da američki politički život mora biti radikalno preoblikovan. Mamdani je pobijedio jer je za ljevicu uradio ono što je Trump uradio za desnicu. Jasno je artikulisao svoj radikalni stav, ne brinući se zbog gubitka centra. Sada kada je pobijedio, Mamdani bi trebalo odlučno i promišljeno krenuti u preuzimanje Demokratske stranke države New York, a da istovremeno uspostavlja mrežu veza sa demokratskim socijalistima širom Sjedinjenih Država i da se, po Sandersovom savjetu, suptilno obraća razočaranim radnicima s nižim prihodima i farmerima koji su glasali za Trumpa. Peščanik

11.11.2025. (19:00)

Ich bin ein New Yorker

Vizek: Američki san o uspjehu možda još nije umro, ali si ga malo tko može priuštiti

Čitava se Mamdanijeva kampanja može svesti na jednu riječ: priuštivost. To je riječ koja odzvanja u svakom njegovu govoru, svakoj debati i svakom političkom planu. U gradu u kojem čak i dobro plaćeni stručnjaci žive kao studenti, Mamdani ne govori o rastu, investicijama ni tržišnim inovacijama, već o pravu na život dostojan plaće. Njegova poruka je jednostavna, ali snažna: ako neki grad ne može osigurati priuštiv krov nad glavom, onda više nije grad, već luksuzna kulisa za bogate. Njegov plan izaziva bijes developera i Wall Streeta, ali odjekuje među generacijom koja sve manje vjeruje da će ikada moći kupiti ili čak samostalno unajmiti stan. Nažalost, ni program Mamdanija ni najavljene investicijske mjere Europske komisije neće riješiti problem stambene krize. Kontrola najamnina koju on predlaže odnosi se samo na ograničen dio stambenih jedinica u New Yorku i ne može se jednostavno proširiti na ostatak tržišta. , Dokle god kapital teče u stanove kao oblik investicije, cijene neće prestati rasti. Maruška Vizek za tportal.

07.11.2025. (11:00)

Kad “land of the free” postane “rent of the broke”

Američki san na čekanju: socijalist u New Yorku, gladni u Vermontu

Pobjeda Zohrna Mamdanija u New Yorku simbol je rastućeg nezadovoljstva zbog stambene i zdravstvene krize, koje su pogoršale Trumpove politike i pohlepa financijskog sektora. Dok banke lihvarski zarađuju, bolnice propadaju, a srednja klasa se pretvara u podstanare, siromašniji Amerikanci gube zdravstveno osiguranje. Trump, pak, priprema represivne mjere i koristi kaos za učvršćivanje vlasti, dok Republikanci ukidaju subvencije i izazivaju socijalni kolaps. Istodobno, Demokrati u Kaliforniji uzvraćaju istom mjerom precrtavajući izborne okruge. Polarizacija između “MAGA” Amerike i progresivnih gradova sada podsjeća na raspad Jugoslavije. Na Mamdanijevom slavlju, uz Bernieja i AOC, odzvanjao je citat Eugenea Debsa: “Vidim zoru boljeg dana za čovječanstvo.” Ivo Škorić za H-alter

06.11.2025. (23:00)

Trumpov vjetar, ali demokratsko jedro

Demokrati odnijeli ključne pobjede u Virginiji, New Jerseyju, New Yorku i Kaliforniji

Devet mjeseci nakon početka drugog mandata Donalda Trumpa, Demokratska stranka ostvarila je niz izbornih pobjeda. Zohran Mamdani postao je prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka, dok su Abigail Spanberger i Mikie Sherrill osvojile guvernerske utrke u Virginiji i New Jerseyju. U Kaliforniji je, na inicijativu guvernera Gavina Newsoma, odobren novi raspored izbornih okruga koji bi demokratima mogao donijeti pet dodatnih mjesta u Kongresu 2026. godine. Rezultati pokazuju obnovljenu snagu demokrata unatoč republikanskoj većini na saveznoj razini. DW