SAD zabranjuje uvoz ruske nafte, prirodnog plina i ugljena - Monitor.hr
08.03.2022. (18:32)

Težak udarac

SAD zabranjuje uvoz ruske nafte, prirodnog plina i ugljena

Zabranjujemo uvoz nafte i drugih energenata iz Rusije, to će zadati još jedan udarac Putinovom ratnom stroju. Mi želimo da se sve članice NATO-a i EU-a ujedine. Treba shvatiti da mnogi od naših europskih partnera nisu u pozicji da nam se pridruže. SAD proizvodi više nafte nego sve europske zemlje zajedno. Stoga sada surađujemo s našim partnrima u Europi da samnjimo njihovu ovisnost o Rusiji. Danas smo ujedninjeni u tome da nastavimo vršiti pritisak na Putina. Bio sam iskren prema američkom narodu otpočetka, rekao sam da će obrana slobode imati cijenu – izjavio je Biden. N1


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Ich bin ein New Yorker

Vizek: Američki san o uspjehu možda još nije umro, ali si ga malo tko može priuštiti

Čitava se Mamdanijeva kampanja može svesti na jednu riječ: priuštivost. To je riječ koja odzvanja u svakom njegovu govoru, svakoj debati i svakom političkom planu. U gradu u kojem čak i dobro plaćeni stručnjaci žive kao studenti, Mamdani ne govori o rastu, investicijama ni tržišnim inovacijama, već o pravu na život dostojan plaće. Njegova poruka je jednostavna, ali snažna: ako neki grad ne može osigurati priuštiv krov nad glavom, onda više nije grad, već luksuzna kulisa za bogate. Njegov plan izaziva bijes developera i Wall Streeta, ali odjekuje među generacijom koja sve manje vjeruje da će ikada moći kupiti ili čak samostalno unajmiti stan. Nažalost, ni program Mamdanija ni najavljene investicijske mjere Europske komisije neće riješiti problem stambene krize. Kontrola najamnina koju on predlaže odnosi se samo na ograničen dio stambenih jedinica u New Yorku i ne može se jednostavno proširiti na ostatak tržišta. , Dokle god kapital teče u stanove kao oblik investicije, cijene neće prestati rasti. Maruška Vizek za tportal.

Petak (11:00)

Kad “land of the free” postane “rent of the broke”

Američki san na čekanju: socijalist u New Yorku, gladni u Vermontu

Pobjeda Zohrna Mamdanija u New Yorku simbol je rastućeg nezadovoljstva zbog stambene i zdravstvene krize, koje su pogoršale Trumpove politike i pohlepa financijskog sektora. Dok banke lihvarski zarađuju, bolnice propadaju, a srednja klasa se pretvara u podstanare, siromašniji Amerikanci gube zdravstveno osiguranje. Trump, pak, priprema represivne mjere i koristi kaos za učvršćivanje vlasti, dok Republikanci ukidaju subvencije i izazivaju socijalni kolaps. Istodobno, Demokrati u Kaliforniji uzvraćaju istom mjerom precrtavajući izborne okruge. Polarizacija između “MAGA” Amerike i progresivnih gradova sada podsjeća na raspad Jugoslavije. Na Mamdanijevom slavlju, uz Bernieja i AOC, odzvanjao je citat Eugenea Debsa: “Vidim zoru boljeg dana za čovječanstvo.” Ivo Škorić za H-alter

06.11. (23:00)

Trumpov vjetar, ali demokratsko jedro

Demokrati odnijeli ključne pobjede u Virginiji, New Jerseyju, New Yorku i Kaliforniji

Devet mjeseci nakon početka drugog mandata Donalda Trumpa, Demokratska stranka ostvarila je niz izbornih pobjeda. Zohran Mamdani postao je prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka, dok su Abigail Spanberger i Mikie Sherrill osvojile guvernerske utrke u Virginiji i New Jerseyju. U Kaliforniji je, na inicijativu guvernera Gavina Newsoma, odobren novi raspored izbornih okruga koji bi demokratima mogao donijeti pet dodatnih mjesta u Kongresu 2026. godine. Rezultati pokazuju obnovljenu snagu demokrata unatoč republikanskoj većini na saveznoj razini. DW

04.11. (17:00)

Vice predsjednik, ali glavni režiser

Umro je Dick Cheney, bivši potpredsjednik SAD-a

Bio je pomoćnik Bijele kuće pod Richardom Nixonom, šef kabineta Bijele kuće pod Geraldom Fordom, ministar obrane Georgea H. W. Busha i potpredsjednik Georgea W. Busha. Index... Iako je i sam imao ambicije da postane predsjednikom, nikad nije dobio tu šansu, a mnogi stručnjaci vjeruju kako je on bio taj koji vukao mnoge konce za vrijeme mandata Georgea Busha mlađeg. Bio je ključna figura u odluci o invaziji na Irak 2003. i zagovarao doktrinu preventivnih napada. Cheney je bio i jedan od glavnih arhitekata politike “rata protiv terorizma”, uključujući upotrebu tzv. pojačanih ispitnih tehnika koje su izazvale globalne kontroverze. U biografskom filmu Adama Mckayja “Vice” iz 2018. glumio ga je Christian Bale.

12.10. (15:00)

Banka ti vjeruje, država još razmišlja

U SAD-u ništa bez kreditne kartice, do koje možete doći i bez stalnog boravka

Lakoća kojom je Maruška Vizek došla do američke kreditne kartice s limitom pokazuje koliko se duboko možete integrirati u američko društvo, i bez državljanstva, i bez trajnog boravka, a ponekad i bez ikakvog legalnog imigracijskog statusa. Sve je počelo s Reaganovom velikom imigracijskom reformom, koja je mnogima omogućila lakši put prema legalnom statusu, a unatoč pokušaju regulacijama, povećala broj dolazaka imigranata. Procjenjuje se da je sredinom 2023. godine u SAD-u živjelo oko 13,7 milijuna ilegalnih useljenika. A kad se ta brojka stavi u širi kontekst, u zemlji od oko 340 milijuna ljudi ispada da je svaki dvadeset i peti stanovnik zapravo ‘ilegalac’. No dok politika vuče crte i obećava zidove, svakodnevica i dalje pokazuje nešto drugo. U zemlji u kojoj strana državljanka može bez ikakvih prepreka dobiti kreditnu karticu jasno je da sustav u praksi ostavlja daleko više prostora za integraciju nego što bi se to htjelo priznati. tportal

04.10. (09:00)

Prijetnje dođu i odu, smijeh ostaje

Satira protiv autoritarizma: Usporedba Trumpa i Putina po pitanju medijskih sloboda

Tvorac ruskog satiričnog showa Kukly uspoređuje napade Donalda Trumpa na američke komičare s Putinovim gašenjem emisije u Rusiji. Naglašava da satira razotkriva istinu i štiti demokraciju, dok autoritarni vođe pokušavaju ugušiti smijeh. Iako Trump pokazuje autoritarne sklonosti, američke institucije ograničavaju njegovu moć, za razliku od Putina koji je potpuno podredio Rusiju sebi. Trump je u napadima na neistomišljenike daleko izravniji. Ne skriva da se sveti svojim političkim protivnicima. Šenderovič savjetuje komičarima da ostanu čvrsti, jer smijeh ostaje nezaustavljiv i ključ slobode govora. Možda je Jimmy Kimmel poljuljan, ali Jon Stewart je na TV-u već 30 godina i nitko ga nikad nije smijenio. N1

23.09. (16:00)

Kad filter za mozgove postane cjediljka za populizam

Vizek o uskraćivanju radnih viza Indijcima: Jedna Amerika živi od globalnog talenta i zna da bez njega ne može, a druga se od toga želi zaštititi viznim barijerama

Kontroverzna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odreže naknadu od 100 tisuća dolara za izdavanje vize H-1B, dokumenta uz pomoć kojega je velik broj Indijaca i Kineza iz visokotehnoloških sektora dug niz godina obogaćivao američku ekonomiju i društvo, mogla bi unijeti korjenite promjene u način na koji funkcionira SAD. Naime upravo su Indijci najbrojniji korisnici ovog viznog programa i na njih se odnosi i do 75 posto od ukupno 85 tisuća viza H-1B što se izdaju godišnje. Američko visoko obrazovanje do sada služilo kao najvažniji ulazni filtar globalnog talenta: mladi ljudi najprije dođu studirati, zatim kroz OPT, a potom i kroz vize H-1B ostanu u SAD-u raditi i doprinositi američkoj ekonomiji. To ujedno pogoduje i korporacijama. Kao i kod carinske politike, i kod ove odluke o imigracijskoj politici, ključni motiv za njenu promjenu nije kalibriranje reguliranje stanja na tržištu rada, već nešto što zadire puno dublje u američki identitet – vrijednosni sustav. Maruška Vizek o svom iskustvu iz Seattlea, za tportal.

22.09. (22:00)

Kultura otkazivanja, sada i s mecima

Pojmovi kao što su Ustav i demokracija Trumpa samo sputavaju u onome što si je davno zacrtao postići, a to je postati diktatorom

Metak koji je ubio Charlieja Kirka uzeo je više od života jednog online širitelja mržnje, seksizma i rasne netrpeljivosti. Premda je politička inklinacija njegovog ubojice, 22-godišnjeg Tylera Robinsona potpuno nejasna, kako je često slučaj s mladićima njegovih godina, s obje strane ideološkog spektra uslijedile su optužbe da pripada onima drugima, a bez ikakvog dokaza administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila je za atentat optužiti radikalnu ljevicu i krenuti u križarski rat protiv svojih neistomišljenika. Sam Donald Trump je utjelovljenje borca protiv političke korektnosti i u Bijelu se kuću vratio djelomično upravo i kao borac protiv tzv. “cancel kulture”. Ali prvom prilikom koja mu se pružila i sam je preuzeo oružje te iste kulture kad mu je poslužilo da stane na kraj onima koji su spremni kritizirati njega i njegovu agendu.

Treba biti jasno da je Trump po svim mjerilima nepopularan predsjednik svugdje izvan kruga svoje tvrdokorne baze, makar je i tamo pokušajem zataškavanja slučaja Epstien uspio izgubiti auru nedodirljivosti. Čvrsta ekonomija koju je obećavao i koja mu je donijela pobjedu na izborima daleko je od realizacije, a za to su najviše zaslužni njegovi vlastiti potezi poput divljanja s uvođenjem carina i masovnim deportacijama imigranata. Cijena života u Americi umjesto da pada samo nastavlja s rastom, a birači to osjećaju više nego ideološke podjele. Ivan Laić za Ravno do dna

16.09. (00:00)

Kad ti društvene mreže postanu važnije od demokracije

SAD u spirali nasilja i radikalizacije: društvo klizi prema generacijskoj krizi nasilja i podjela

SAD se suočava s nizom kriza koje se međusobno pojačavaju: porast političkih atentata i pokušaja ubojstava, epidemija školskih pucnjava, online radikalizacija i kampanje odmazde na društvenim mrežama. Atentat na konzervativnog aktivista Charlieja Kirka simbolizirao je eskalaciju nasilja, dok Trump i saveznici dodatno raspiruju podjele, a Bijela kuća povećava sigurnosne mjere. Desnica traži osvetu, ljevica osuđuje nasilje, a Pentagon prati mreže. U pozadini svega raste generacijska kriza mladih muškaraca radikaliziranih online, što na portalu Axios vide kao prijetnju budućoj stabilnosti zemlje. Index

15.09. (00:00)

Land of the free: demokracija na nišanu

Puhovski: Kada vidim SAD, hvata me hrvatski nacionalizam

Tog primitivizma kakvog vidimo uoči američkih izbora u Europi nema. Sada je to zaoštreno krvlju koja je prolivena. Fašizam je postao termin koji se lijepi na sve strane. Doista je Charlie Kirk bio radikalni desničar, imao je stavove koje bi Hitler prihvatio, ali ta ideja da bi se u SAD-u mogao uvesti fašizam u smislu sustava kakav je bio u Njemačkoj ili Italiji još je uvijek nezamisliva. To su fraze koje opravdavaju krvoproliće. Ideja da se nekog ubije zbog njegovih stavova je nešto što se meni i dalje čini neprihvatljivim, ali to u američkoj tradiciji postoji. Imate više od tuceta američkih predsjednika koji su bili mete atentata. Ljudi koji su bili žrtve atentata uglavnom su bili žrtve desničara: Martin Luther King, JFK… Oni nisu bili ljevičari, ali ih je desnica likvidirala. S druge strane, desnica na svojoj strani ima strukturno nasilje – sustav. U SAD-u nikad nije bilo jake komunističke stranke ili revolucionarnih tendencija, a to je pravi izvor nasilja. Žarko Puhovski za HRT ocjenjuje situaciju.