Sam sebi si najveći neprijatelj - Monitor.hr
12.10.2021. (17:00)

Emotivno nasljeđe ove generacije je tradicionalno

Sam sebi si najveći neprijatelj

Pojam “usamljenost” u engleskom jeziku nije postojao sve do početka XIX veka, zbog toga što su zajednice pre toga bile uže povezane. Izostanku samoće je doprinosila i religija, budući da se kao društvo nametalo uzvišeno biće s neba. S modernim građanima je drugačije, pa se termin kojim se opisuje osećaj izolovanosti od sveta odomaćio u svim jezicima. Ironija je u tome što savremena ljudska bića imaju više prostora za potragu za sobom i odgovarajućim društvom, pa se sve češće govori o slobodi življenja, i mogućnosti da se pojedinac/ka bez osećaja sramote i griže savesti poveže sa zajednicama kojima pripada na ovaj ili onaj način. Tako je intimnost, ili bar ono što se smatra intimnošću, tu iza ćoška, udaljena od nas samo jedan klik. Uprkos tome, čovek je usamljeniji nego ikada pre. XXZ Mag


Slične vijesti

29.12.2023. (18:00)

Nitko od nas ne bi treb'o da šeta sam

Usamljenost može imati i fizičke posljedice

Važno je naglasiti kako za svakoga vrijedi drugačije. Novija studija ukazuje kako usamljenost ne utječe samo na naše emocije, već uzima danak i našim tijelima. Njezin utjecaj može rezultirati slabijim imunitetom te češćim pojavama raznih upala, promjenama u metabolizmu pa čak i moždanih funkcija. Usamljenost također može utjecati i na genetsku sliku. Često se povezuje i s ovisnošću o alkoholu i opijatima, budući da na taj način oni usamljeni mogu osjetiti nešto što inače ne mogu ili je to način da prestanu osjećati neželjene osjećaje. Usamljeni ljude češće imaju problem sa spavanjem, a u prosjeku i žive kraće. Psychology Today

13.12.2023. (15:00)

Čovjek nije otok

WHO: Usamljenost proglašena svjetskom brigom

Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO), usamljenost proglašava značajnim faktorom rizika za zdravlje i označava je kao svjetski zdravstvenu brigu, čime naglašava ozbiljnost problema. Iako se često percipira kao emocionalno stanje, WHO je usamljenost odlučio prepoznavati kao ozbiljan zdravstveni izazov. Dugotrajna usamljenost može dovesti do brojnih fizičkih i mentalnih problema, između ostalog dovodi do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, depresije i smanjenog imunološkog sustava. WHO naglašava potrebu za preventivnim mjerama i tretmanima koji se bave usamljenošću na razini zajednica. Aktivnosti koje potiču socijalnu interakciju, podrška zajednici i jačanje mehanizama za očuvanje mentalnog zdravlja postaju ključni elementi. Razvijanje društava koja potiču povezanost, razumijevanje i podršku postaje imperativ za suočavanje s globalnim izazovom usamljenosti. (Index)

03.11.2023. (13:00)

Nitko od nas ne bi trebao da šeta sam

Nova epidemija: Usamljenost je štetna kao i svakodnevno pušenje

Zdravstveni radnici, psiholozi, pa čak i marketinški stručnjaci pozivaju sve, uključujući i korporativni svijet, da se uključe u borbu protiv usamljenosti i osjećaja izoliranosti. Najviše ih zabrinjava što stope rastu i među mladima, za što se, naravno, okrivljuje tehnologija, odnosno digitalni svijet. Neki mediji, poput Business Insidera, takva osjećanja pak smatraju glavnim i odgovornim za zaradu pojedinih sektora. Naravno, farmaceutska industrija je prva koja bere vrhnje kad su u pitanju epidemije bilo koje vrste, ali, pokazuje se, i veliki holivudski igrači imaju koristi od usamljenosti. Tako su nedavno objavili članak u kojem govore o tužnoj pozadini vala Marvelovih filmova i Disneyjevih rebootova. Naime, naslove poput ‘Male sirene‘, ‘Alise u zemlji čudesa‘, ‘Spidermana‘ ili pak ‘Harryja Pottera‘ svijet voli gledati jer oni hrane njihovu nostalgiju. Lider

20.08.2023. (14:00)

Nije bolest sve što boli

Kako se s usamljenošću nose na Zapadu, a kako na Balkanu

Tenhle robot je pro starý!" Překonávání technologického ageismu - Kaleido

  • Usamljenost je ogroman problem zapadnih zemalja, posebno kod starijih generacija. Ono što je kod nas još nekako sramota, mada se i taj tabu polako razbija, jeste da roditelji završe u domu za starije. To je u kapitalizmu odavno normalno i zbog toga se kao strana radna snaga najviše traže njegovatelji i medicinski tehničari. Ljudi u ’40-im ili ’50-im godinama jednostavno nemaju vremena brinuti se o starijim roditeljima, a u svim bogatijim zapadnim zemljama često i ne žive u istom gradu jer ih je posao odveo daleko. Tako se dešava, priča mi drug koji u Berlinu radi kao njegovatelj, da siroti starci mjesecima ne progovore ni s kim, osim s osobljem doma. Nitko ih ne posjećuje, niti pita za njih. Oni koji nemaju nekretninu posebno nikoga ne interesuju jer njihova djeca nemaju što ni naslijediti.
  • U šoku me ostavila činjenica da u nedostatku njegovatelja domovi angažuju robote koji pomažu u komunikaciji s korisnicima. Ovi roboti mogu igrati bingo i imati osnovnu komunikaciju sa starijima. Kada sam tu vijest pokazao svojim starijim članovima familije, bili su zgroženi, a neki su mi rekli da ugasim prilog jer ga ne žele ni odgledati do kraja. I ja sam se zapitao što natjera te ljude da ipak žele igrati bingo s robotom pod stare dane. Iako mi to toliko grozno zvuči da mi se plače, vjerujem da tu ima i otvorenijih duša od mene koje će pružiti šansu tehnologiji – da ih barem malo oraspoloži. Aljazeera

 

16.06.2023. (09:00)

Kad ne radiš s ljudima

Usamljenost, nesanica, alkohol: posljedice rada s umjetnom inteligencijom

Učestala upotreba sustava umjetne inteligencije na poslu može dovesti do usamljenosti zaposlenika, što pak uzrokuje daljnje nevolje, od nesanica do pretjeranog pijenja nakon posla, pokazalo je istraživanje Američkog psihološkog društva provedeno u četiri zemlje. Brzi napredak u sustavima umjetne inteligencije pokreće novu industrijsku revoluciju koja preoblikuje radno mjesto s mnogim prednostima, ali i nekim neistraženim opasnostima, uključujući potencijalno štetne mentalne i fizičke utjecaje na zaposlenike, ističu istraživači u časopisu Journal of Applied Psychology. Ljudi su društvena bića, a njihovo izoliranje zbog rada sa sustavima umjetne inteligencije može imati štetne učinke na živote zaposlenika. Bug

06.05.2022. (13:00)

Odite se van družit malo

Sve više mladih osjeća se usamljeno, otuđeno i isključeno

Od početka pandemije čak trideset posto mladih ljudi priznalo je da ne zna sklopiti nova prijateljstva i da se nikad nije osjećalo usamljenije. Iako je usamljenost doista postala nova pandemija, još se ne može sa sigurnošću reći je li za nju odgovoran virus ili je riječ o krizi koja bi se dogodila i bez zatvaranja. O osjećaju usamljenosti, otuđenosti i isključenosti progovaraju mladi na društvenim mrežama, na tu pandemiju upozoravaju stručnjaci, ali oni koji se trebaju baviti tim problemom – šute i rijetko išta poduzimaju. Osim što izostaje reakcija državnih tijela koja mogu u sklopu sustava donijeti neke promjene, i rijetko se koji brendovi bave tom temom. Lider

05.12.2021. (18:30)

Nije sve, nije sve tako sivo, kad imaš s nekim otić' na pivo

Usamljenost kod muškaraca: cijena neimanja bliskih prijatelja

Sve više muškaraca u svijetu tvrdi kako nemaju bliskih prijatelja, zbog čega se njihov društveni život svodi na njihove partnerice i/ili partnere. Istraživanja ukazuju na povezanost usamljenosti sa zdravstvenim problemima, odnosno sa statistički češćom pojavom kardiovaskularnih bolesti, pa i moždanim udarom kod ljudi koji žive takve živote. U heteroseksualnim odnosima žena je ta koja živi aktivniji društveni život od svojih partnera, koji su češće fokusirani na vlastiti uspjeh u poslu ili nekoj drugoj djelatnosti nauštrb društvenog života. Pandemija je ovaj problem dodatno pojačala, ali se zbog nje i povećala svijest o tome kako se muškarci s usamljenošću bore češće nego žene. Psychology Today

01.04.2021. (11:40)

Usamljenim osobama srednje životne dobi prijeti gotovo dvostruko veći rizik za demenciju

27.02.2021. (10:34)

Jedna tužna priča: 83-godišnja baka Marija kaže da ne može ništa, ali joj i nije ništa nego je muči – usamljenost

27.12.2020. (19:00)

Usamljenosti je najveća među ljudima u 20-ima i 40-ima, u 60-ima nestaje

Istraživanje smatra kako se ljudi u dvadesetima nose s velikim stresom i pritiskom dok pokušavaju uspostaviti karijeru i pronaći životnog partnera. Mnogi ljudi u ovom desetljeću neprestano se uspoređuju na društvenim mrežama i zabrinuti su koliko imaju lajkova i sljedbenika. Niža razina samoefikasnosti može dovesti do veće usamljenosti. Ljudi u 40-ima počinju se suočavati s fizičkim izazovima i zdravstvenim problemima poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Preporučuje se održavanje kontakata s ljudima u vašem životu, kako preko društvenih mreža tako i uživo. 24 sata / Psychology Today