Šetogodišnji AI projekt izvukao nerješeno u debati sa dvoje ljudi - Monitor.hr
19.06.2018. (19:33)

Her

Šetogodišnji AI projekt izvukao nerješeno u debati sa dvoje ljudi

Zaključak je da umjetna inteligencija u debati pokazala zavidne mogućnosti razumijevanja govora i artikuliranja vlastitih “stavova”. Stručnjaci iz IBM su razvijali ovaj AI sustav šest godina. IBM Project Debater, Bug, FOX News


Slične vijesti

Danas (12:00)

Chataj sa mnom, takav sam i gotovo

Za korištenje AI chatbotova vam ne treba predznanje, već – razgovor

Najveća prepreka u korištenju umjetne inteligencije nije tehničko neznanje, već mentalna blokada da nam treba predobuka. Za razliku od Excela, AI koristi sučelje koje već savršeno poznajete – razgovor. Umjesto učenja alata, krenite od konkretnog problema. Opišite ga prirodno, pitajte „zašto“ i ne bojte se iteracija; proces učenja odvija se kroz dijalog. Iako AI nije nepogrešiv i zahtijeva oprez s privatnim podacima, ne morate biti „tehnički tip“ da biste ga ukrotili. Vaša uloga nije programiranje, već kritičko razmišljanje i usmjeravanje. Otvorite chat i jednostavno počnite. Kažu na Netokraciji

Jučer (12:00)

Disclaimer: Ovaj članak napisao čovjek

AI preuzeo internet: Prvi put u povijesti ima više robotskih nego ljudskih članaka

Prema istraživanju tvrtke Graphite, u studenom 2024. godine dogodila se povijesna prekretnica: AI-generirani sadržaj po brojnosti je nadmašio onaj ljudski. Analiza 65.000 URL-ova pokazuje da je udio AI članaka skočio s minornih 2,2 % u 2020. na 51,7 % u svibnju 2025. godine. Iako je hiperprodukcija robotskih tekstova promijenila lice weba, trend rasta se stabilizirao. Zanimljivo je da veći volumen ne znači i veću popularnost; AI članci su i dalje manje vidljivi na Googleu, što sugerira da publika (ili barem algoritmi) i dalje preferira ljudski dodir. Mreža

Petak (19:00)

Kad Elon igra poker sa 60 milijardi, a ti još uvijek pokušavaš shvatiti kako radi ChatGPT

Analiza tehnoloških potresa: Od Elonovih milijardi do kraja SaaS modela kakvog poznajemo

Ova epizoda podcasta Moonshots analizira dramatične promjene u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na potencijalnu akviziciju kursora od strane SpaceX-a za nevjerojatnih 60 milijardi dolara. Peter Diamandis i gosti raspravljaju o tome kako napredni AI modeli poput Claudea počinju ugrožavati tradicionalni SaaS (Software as a Service) sektor. Također, dotaknuli su se masovnih odlazaka iz OpenAI-ja te uspona “AI-native” startupa koji prijete sporim korporacijama. Uz analizu geopolitičkih rizika i budućnosti rada, epizoda nudi uvid u “obilje” koje donosi tehnologija, uključujući ambiciozne projekte za drastično smanjenje troškova života… preporučili ga na Monitorovom forumu: Likovi su uspješni poduzetnici, obrazovani i praktičari u AI-ju. Njihova mantra je – škole su gotove, glavna preporuka za klince – idite u poduzetnike, jer danas jedan čovjek može realizirati tvrtku od milijardu dolara. Solo, bez radnika.

Četvrtak (15:00)

Nisam Jean, ali Claude vam dam

Vodič kroz Claude: Od uvoza memorije do analize screenshotova

Iako se Anthropic voli praviti važan jer su “odbili” Pentagon, njihov adut Claude zapravo je koristan alat (koji ne pati od amnezije). Glavna fora je uvoz memorije iz ChatGPT-a kako ne biste morali ispočetka objašnjavati da mrzite korijander. Claude analizira vaše fotke, PDF-ove, pa čak i screenshotove otvorenih prozora (zato oprezno s tabovima!). Može se povezati s Google Driveom ili GitHubom, a ako postanete paranoični, jednim klikom mu možete “isprati mozak” gašenjem postavki privatnosti. Ukratko: pametan je, radoznao i navodno ima principe. PC Mag

Utorak (01:00)

Na tragu Velikog brata

Ministarstvo istine i “versifikator”: Kako je Orwell u svom distopijskom romanu predvidio uspon AI slopa

U distopiji Georgea Orwella, strojevi zvani versifikatori automatski su generirali ispraznu zabavu za mase, što jezivo podsjeća na današnju poplavu jeftinog AI sadržaja (“slop”). Dok je Isaac Asimov 1980. kritizirao Orwellovu tehnološku viziju kao promašenu, moderni jezični modeli pokazuju da je autor 1984. točno predvidio društvenu potražnju za automatiziranom, niskokvalitetnom kulturom. Činjenica da takav sadržaj dominira internetom ne sugerira samo moć tehnologije, već i nezahtjevnost publike. Open Culture, Boing Boing

14.04. (00:00)

Žedni algoritmi i mokri snovi Silicijske doline

Cijena AI revolucije: Zamjena pitke vode za digitalni luksuz

Dok AI sektor bilježi eksponencijalni rast, cijena napretka postaje ekološki neodrživa. Svaki upit chatbotu troši oko pola litre vode zbog evaporativnog hlađenja servera – najjeftinije, ali najpogubnije metode koja isušuje lokalne ekosustave. Tehnološki giganti poput Microsofta bilježe golem skok u potrošnji, dok netransparentnost prikriva stvarne razmjere krize. Do 2028. potrošnja bi se mogla učetverostručiti, gurajući data centre u izravan sukob s poljoprivredom i stanovništvom. Bez hitnog prelaska na održivije sustave hlađenja, riskiramo iscrpljivanje ključnih vodnih resursa zbog generiranja trivijalnih digitalnih sadržaja. Lider

13.04. (16:00)

Baš je ispala bikson

“Biksonimanija”: Kako je izmišljeni prof. Izgubljenović nasamario umjetnu inteligenciju

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug

12.04. (13:00)

Evolucija u rikverc

Pretjerano korištenje AI-a nam pegla mozak: Možda postajemo brži, ali zato postajemo gluplji

Tekst na Bugu istražuje fenomen kognitivne atrofije uzrokovane pretjeranim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju. Autor prenosi iskustva korisnika koji, nakon šest mjeseci korištenja alata poput ChatGPT-a, više ne znaju samostalno sastaviti e-mail ili riješiti programerski problem bez tuđe “asistencije”. Za razliku od kalkulatora koji mijenja samo aritmetiku, AI eksternalizira sam proces razmišljanja i strukturiranja misli. Alarmantno je što alat postaje prvi instinkt čak i u duboko osobnim situacijama. Zaključak je gorak: postajemo produktivniji, ali individualno manje sposobni, čime stvaramo opasnu ovisnost o tehnologiji koja nam “prodaje natrag” našu vlastitu inteligenciju.

12.04. (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

08.04. (14:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug