Sezona je grijanja asfalta i hlađenja stanova: Potražnja za klimama eksplodirala, majstori zatrpani poslom - Monitor.hr
06.07. (09:00)

Mnogi ih se sjete tek kad postane prevruće

Sezona je grijanja asfalta i hlađenja stanova: Potražnja za klimama eksplodirala, majstori zatrpani poslom

Dolaskom ljetnih vrućina potražnja za klima-uređajima i servisima drastično je porasla, a na montažu se u sezoni čeka i do tri tjedna. Stručnjaci ističu da su inverterski modeli postali nužnost za cjelogodišnje klimatiziranje i grijanje. Za prosječan stan investicija iznosi između 800 i 1500 eura. Majstori upozoravaju kupce da ne očekuju čuda od jeftinih uređaja u velikim prostorima te savjetuju postavljanje temperature na 24 do 26 stupnjeva, bez direktnog puhanja u tijelo. Ključ dugovječnosti i zdravlja leži u redovitom godišnjem servisu i pranju filtara. tportal


Slične vijesti

Petak (11:00)

Hladno unutra, vruće van

Klima uređaji donose spas od toplinskih udara, ali i rizik od rasta temperatura u gradovima za 2 °C

Suočeni s nezapamćenim toplinskim valovima, Europljani u sve većem broju ugrađuju klima-uređaje, koji dokazano spašavaju živote ranjivih skupina. Ipak, masovna klimatizacija ima svoju cijenu. Klima-uređaji troše goleme količine energije i izbacivanjem topline mogu podići noćne temperature u gradovima za više od 2°C. Loše održavani uređaji uzrokuju i “sindrom bolesne zgrade”. Ključ održive budućnosti stoga leži u strožim standardima energetske učinkovitosti, prelasku na obnovljive izvore energije, redovitom čišćenju filtara te pametnim metodama pasivnog hlađenja prostora. Faktograf

29.06. (01:00)

Smanjivanje znojenja na daljinski

Klima uređaji spašavaju živote tijekom toplinskih valova, ali valja biti oprezan

Klimatizacija dokazano spašava živote tijekom toplinskih valova, smanjuje smrtnost pacijenata te poboljšava kognitivne funkcije i radnu memoriju. Ipak, nepravilna uporaba donosi zdravstvene rizike. Suhi zrak isušuje sluznicu i uzrokuje dehidraciju, dok neodržavani uređaji postaju izvor opasnih bakterija poput legionele i plijesni. Nagli prijelazi s vrućine na hladnoću opterećuju srce i dišne puteve, a stalni boravak u rashlađenom prostoru slabi prirodnu sposobnost tijela da se prilagodi toplini. Ključ sigurnosti leži u redovitom čišćenju filtera, umjerenoj temperaturi (22–26 °C) i povremenom provjetravanju. Index

23.06. (19:00)

Ventilatori nisu dovoljni

The Economist: Klimatske promjene i zelena energija ruše europski otpor prema klima-uređajima

Dok se Amerikanci pretjerano rashlađuju, Europljani su tradicionalno izbjegavali klimatizaciju zbog ekološke svijesti i skupe struje. Međutim, klimatske promjene i smrtonosni toplinski valovi ubrzano mijenjaju stare navike. Zahvaljujući uspješnoj tranziciji na obnovljive izvore i čistu energiju – poput solarnih kapaciteta u Španjolskoj i nuklearnih elektrana u Francuskoj – hlađenje doma postaje ekološki prihvatljivije i cjenovno pristupačnije. Iako predstoji izazov modernizacije energetske mreže, stručnjaci poručuju da korištenje klima-uređaja više nije ekološki grijeh ni luksuz, već prijeka potreba na kontinentu koji se najbrže zagrijava. Jutarnji

26.02. (11:00)

Možda nije do klime. Možda je do kuće

Arhitektonska rješenja kao alternativa klima uređajima u doba sve jačih toplinskih valova

Sve češći toplinski valovi povećavaju ovisnost o klima uređajima, što dodatno opterećuje energetsku mrežu i potiče emisije stakleničkih plinova. No arhitektura nudi niz pasivnih rješenja za hlađenje prostora. Reflektirajuće fasadne boje i “pametni” prozori smanjuju zagrijavanje, debeli zidovi i zeleni krovovi ublažavaju toplinske udare, a trijemovi i unakrsna ventilacija omogućuju prirodno strujanje zraka. Visoki stropovi, potkrovlja i strateški posađeno listopadno drveće dodatno pomažu u regulaciji temperature. Sustavi hlađenja temeljeni na isparavanju vode mogu biti učinkoviti u suhim uvjetima. Dugoročno, održiva gradnja ključna je za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje troškova. Bauštela

26.12.2025. (23:00)

Puše i zimi

Prednosti i trendovi grijanja klima-uređajima: Učinkovitost i ušteda

Grijanje klima-uređajima (zrak-zrak toplinskim pumpama) postaje globalni standard zbog visoke energetske učinkovitosti. U umjerenim klimama moderni uređaji iz 1 kWh struje proizvode preko 5 kWh topline, što je znatno jeftinije od plina. Tehnologija je dokazano učinkovita čak i u Skandinaviji na -30 °C. Iako zahtijevaju pažljivo planiranje zbog estetike fasada i strujanja zraka, klime smanjuju troškove gradnje i emisije CO2. DW

22.10.2025. (10:00)

Ili: što je klima legalnija, to je teže vidjeti je

Kako (ne) rashladiti pročelje: nova pravila za klime u zgradama

Novi propisi zabranjuju postavljanje vanjskih jedinica klima uređaja na ulična pročelja višestambenih i poslovno-stambenih zgrada, osim ako nisu skriveni ili dio zajedničkog projekta pročelja. Dopuštene su klime na dvorišnim stranama, krovovima ili unutar lođa, a za zaštićene cjeline i kulturna dobra potrebna su konzervatorska odobrenja. Obiteljske kuće uređuju se prema komunalnim pravilima gradova. Ključ je dogovor suvlasnika, stručan projekt i pažljivo planiranje — jer samo tako možete imati i hladan stan i urednu fasadu. Zgradonačelnik

17.08.2025. (22:00)

Sve dok ne kihne

Koliko traje plin u klima-uređaju? U prosjeku 3-5 godina, ali zna i dulje

Rashladni plin u klima-uređaju traje 3-5 godina uz uobičajeno korištenje, ali može duže u savršeno zatvorenom sustavu. Gubitak plina uzrokuju mikropukotine, loša instalacija ili intenzivno korištenje. Simptomi manjka uključuju slabije hlađenje, veću potrošnju struje, led na cijevima ili neobične zvukove. Redovito održavanje, pravilna instalacija i umjereno korištenje produžuju život plina. Dopunu obavljaju stručnjaci, preporučuje se svake tri godine ili pri uočenim problemima, jer je rukovanje plinom regulirano i zahtijeva posebnu opremu. N1

25.07.2025. (20:00)

Nosu je zima, molekulama je zima – i svi se pomalo skrivaju

Hladan zrak ima drugačiji miris, a sad se zna i zašto

Zimi osjećamo manje mirisa jer se molekule mirisa sporije kreću na niskim temperaturama, a i naš nos se malo “zatvori” kako bi se zaštitio od hladnoće. Osim toga, hladan zrak iritira trigeminalni živac, pa su neki mirisi intenzivniji ako istovremeno potiču i taj živac. Ipak, velik dio zimskog “mirisa” dolazi od naših očekivanja – ljeti to i ne osjetimo zbog mirisa iz prirode i okoliša. Zato zimi, kada ih nema, palimo svijeće, kuhamo variva i pečemo kolače – da bi mirisi unutra nadoknadili nedostatak mirisa. Geek

22.07.2025. (21:00)

Znoje se za estetiku ako treba, fasada je svetinja

Tako to rade Španjolci: klima da, ali ne na oči

U Madridu i ostatku Španjolske klima-uređaji ne vire s pročelja kao kod nas. Prema zakonu o vlasništvu i strogim urbanističkim pravilima, za postavljanje vanjske jedinice treba suglasnost suvlasnika, a u povijesnim zonama i centrima to je strogo zabranjeno. Klima se smije montirati samo u dvorište ili na krov, a ne smije narušavati izgled zgrade, grijati susjede ni kapati po fasadi. Španjolci ozbiljno shvaćaju estetiku i urbanizam, pa ni 40 stupnjeva ne opravdava “klimatski kaos”. Nema zabušavanja – sve mora biti po propisu, elegantno i nevidljivo. Zgradonačelnik

17.02.2025. (09:00)

Jer šarenilo fasada i betonizacija su nebitni

Klima uređaji kao glavni neprijatelji urbanizma – nisu jedini problem na zgradama…

Arhitekt Antonio Grgić pozdravlja uklanjanje klima uređaja s pročelja, ali smatra da je to minoran problem u odnosu na kaotičnu gradnju kojom dominira kapital. Ističe da vizure gradova narušava nekontrolirana paleta boja fasada, bespravne prenamjene balkona i loš odabir građevinskih materijala. Smatra da bi gradovi trebali regulirati kolorite pročelja i estetske standarde. Kritizira ministarstvo koje ignorira stvarne probleme, dok se kapital gomila poput tumora, ostavljajući gradove s praznim stanovima i apartmanima. Na kraju zaključuje – skupljamo papiriće s poda dok ignoriramo urbanistički nered. Danica