Strani radnici: Ne treba nam Zapad, u Hrvatskoj se najbolje živi - Monitor.hr
08.12.2023. (07:00)

Zemlja smo za poželjeti

Strani radnici: Ne treba nam Zapad, u Hrvatskoj se najbolje živi

Od 1. siječnja do 31. listopada ove godine ukupno je izdana 147.301 dozvola za boravak i rad, od toga najviše u graditeljstvu – čak 57.353 dozvole. Sve je više onih koji se zadržavaju u Hrvatskoj. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje izdane su 95.363 dozvole, a 33.442 su produljene. Najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, koji tvore oko 22 posto strane radne snage, iz Indije je s krajem listopada u Hrvatskoj radilo 12.686 radnika, a dozvole je dobilo i 3599 radnika iz Albanije. Novinari Lidera razgovarali su s nekima od njih: Ovo je osma godina da sam tu i nijednom nisam imao brigu zbog financija; znam da će plaća doći do petnaestoga, da je tako godinama. Tu se zato osjećam sigurno. Imam se komu obratiti


Slične vijesti

14.08. (18:00)

Ne znaš što je teže - naći majstora ili mjesto za parkiranje

Hrvatska bez majstora, konobara i liječnika, spas u uvozu radnika

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT

22.07. (09:00)

Hrvatsko-indijsko prijateljstvo i nada za univerzalni jezik

Picula: Dok se u zemlji temeljem Ustava jamče sloboda i jednakost, vladavina prava te demokracija, postojat će različiti svjetonazori, sve ostalo vodi u sukobe

I dok najjača politička stranka u Hrvatskoj podržava Thompsona u ‘povratku kršćanskim korijenima’, a njezin partner Domovinski pokret reagira na hindski jezik, malo se tko poziva na i dalje važeći Ustav Republike Hrvatske s njegovim popisom najviših vrednota. Čini se da i sama vladajuća koalicija nije osobito zadovoljna vrijednostima u hrvatskom društvu i državi. Domovinski pokret, koji niti nema suvislu vanjskopolitičku agendu, u hindskom jeziku vidi problem, a drugi u onima koji ga u Hrvatskoj sve više govore – priliku. Čak i politički slabo upućeni znaju što u svijetu znači najmnogoljudnija zemlja.

Prava je šteta što se prijava Domovinskog pokreta nije poklopila s nedavnim dolaskom u Hrvatsku indijskog premijera Narendre Modija te iniciranja što učinkovitije hrvatsko-indijske gospodarske suradnje. Stvari bi bile još očitije, a možda bi pripomogli i plakati s porukom हमें क्रोएशिया से प्यार है. U prijevodu s hindskog: ‘Volimo Hrvatsku’, jer će se i to sve više govoriti u zemlji. Boško Picula za tportal.

12.07. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

10.07. (16:00)

Croatia full of radnih dozvola

Broj stanovnika u Hrvatskoj raste — zahvaljujući stranim radnicima i izbjeglicama

U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal

13.06. (22:00)

Dobrodošli u Hrvatsku – zemlju gostoljubivih batina

Strelovit rast broja stranih radnika u Hrvatskoj doveo je i do povećanja netrpeljivosti i osjetnog zaoštravanja retorike prema njima

Nažalost, sve u češći i napadi na strane radnike. Jedan od većih incidenata desio se krajem prošle godine kada je u Splitu napadnuto nekoliko stranih radnika. Posebno su često “na udaru” dostavljači, koje napadaju, kradu im hranu koju dostavljaju, kao i novac koji imaju sa sobom. Prema podacima MUP-a, u prvih sedam mjeseci prošle godine bilo je 326 kaznenih djela na štetu stranaca, s 527 žrtava. Taj je broj porastao u odnosu na godinu ranije, a uglavnom se radi o kaznenim djelima – prijetnjama, dovođenju u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, teškim krađama, razbojništvima i nasilničkim ponašanjima. Zanimljiv je podatak i da Ured pučke pravobraniteljice nije zaprimio pritužbe hrvatskih građana na strane radnike osim u slučajevima kad su bili zabrinuti za njihova prava. U tom kontekstu je Ured primio prijave kad su radnici bili smješteni u prenapučenim prostorima, kada su imali problema u zdravstvenom sustavu, zbog nepoznavanja jezika i slično. Premda je tema stranih radnika i migranata u Hrvatskoj česta, Ured pučke pravobraniteljice upozorava da RH i dalje nema niti migracijsku, niti integracijsku politiku. Faktograf

08.06. (11:00)

Inflacija pada, ali radna snaga stiže uzlaznom putanjom – preko granice

Vujčić: Većinu od 50 tisuća radnih mjesta popunit će strani radnici

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider

05.06. (22:00)

Kad ekonomija pita: "A tko će to sve platiti?"

Izbjeglice još na minusu, ali Šveđani vide svjetlo na fiskalnom kraju tunela

Švedski Nacionalni institut za ekonomska istraživanja utvrdio je da izbjeglice trenutno godišnje “koštaju” proračun oko 2500 eura, dok ostali imigranti donose prosječnih 4800 eura prihoda. Analiza od 1983. pokazuje da su izbjeglice cijelo vrijeme bili neto trošak, dok su imigranti općenito tek nedavno postali pozitivni faktor. Glavni razlog za poboljšanje su visokoobrazovani stranci, a nehumanitarni imigranti. Očekuje se da će se i izbjeglice uskoro uključiti na tržište rada i time pridonijeti državnoj blagajni. Index

23.05. (18:00)

Radna snaga traži se po GPS-u

Otvoreno o stranim radnicima: Tvrtkama je prvi izbor domaći radnik

Hrvatska je u proteklih desetak godina izgubila više od 400 tisuća ljudi zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja. Koliko zbog toga pati tržište rada? U Hrvatskoj vlada snažna potražnja za radnom snagom, uz rekordan broj zaposlenih i istovremeno rekordno mali broj osoba evidentiranih kao nezaposleni. Imamo otprilike 136 tisuća stranih radnika u Republici Hrvatskoj. Po novim statističkim podacima nudimo i prosječne neto plaće koje su iznad 1400 eura. Zanimljivi smo mnogima za dolazak u Hrvatsku, ali i izbjegavanje propisa, što hrvatskih, što i drugih država članica. U Hrvatskoj je registrirano oko 800 agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika i većina svoj posao radi odgovorno i u skladu s propisima i standardima, no problem su i druge tvrtke koje taj posao mogu raditi iako se ne nalaze u registrima. Ove je godine vidljiv pad zahtjeva i izdanih dozvola za približno 11%. HRT

10.05. (01:00)

Se dela, se ne lenguzi

Nezaposlenost pala ispod 80 tisuća uz sve više stranih radnika

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 80.000, a zaposlenih je rekordnih 1,74 milijuna. Istovremeno, broj radnih dozvola za strance doseže nove vrhunce – samo u prva tri mjeseca 2025. izdano ih je 53.662, najviše Nepalcima. Glavni generatori zapošljavanja su građevinarstvo, turizam i zdravstvo. Unatoč manjem broju prijavljenih slobodnih radnih mjesta, zaposlenost raste, ali sve više zahvaljujući stranim radnicima. Do 2030., svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac. Lider

04.05. (09:00)

Kad algoritam kaže: “Ti si otpušten.”

AI preuzima kontrolu nad radom: više nadzora, manje prava

Umjetna inteligencija i algoritamsko upravljanje sve više oblikuju radnička iskustva – često na štetu radnika. Sindikati upozoravaju na rastući nadzor, nesigurne uvjete i diskriminatorne prakse zapošljavanja. Algoritmi preuzimaju uloge šefova i regrutera, često bez transparentnosti ili odgovornosti, dok se radnici suočavaju s pritiskom, nepravdom i nesigurnošću. Iako AI može povećati učinkovitost, rastu i strahovi od gubitka poslova i urušavanja prava. Ukratko, sve češće ne znaš tko ti je šef – čovjek ili kod. Faktograf